Stručnjak: Koja bi država dozvolila da ostane bez plina, a da ga imaju drugi?

Vijesti 04. svi. 202211:03 > 15:17
Podijeli:

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić u N1 Studiju uživo komentirao je situaciju na tržištu plina. Prema njemu, nije vjerojatno da će Hrvatska ostati bez plina, ali smatra da će se u svakom slučaju morati trošiti racionalnije. Država će morati 'uskočiti' ako to bude trebalo.

U nastavku pročitajte razgovor našeg Domagoja Novokmeta s Daliborom Pudićem. 

Izvor : N1

Koliko je dramatično stanje u skladištu Okoli?

Mislim da je krajnje vrijeme da se Okoli počne puniti. Kad bi se punio puni kapacitet, potrebno je oko četiri mjeseca, nešto manje od četiri mjeseca, da se popuni.

Trebao bi biti pun do početka sezone grijanja?

Tako je. Šesti mjesec je krajnji trenutak da se nađu dobavljači koji će isporučiti taj plin.

Nema baš puno mogućnosti koje država ima na raspolaganju?

Ne mogu govoriti o tome, ali ako pogledamo, HEP je jedan od najvećih investitora u plinsku infrastrukturu. Moguće da će to biti HEP, ali to odlučuje Vlada. Može preuzeti tu ulogu i Vlada, ali i tvrtka koja je u vlasništvu države.

vezane vijesti

Je li i u slučaju HEP-a prihvatljivo da se HEP-u samo naloži da 200 ili 300 milijuna eura potroši na najskuplji plin u povijesti?

Država kao jedini vlasnik HEP-a mora voditi računa o tome da HEP posluje pozitivno. I sama Uprava HEP-a mora voditi računa da radi pozitivno, da to što radi ima ekonomsku opravdanost. Ako vlasnik nešto naloži, to može  biti i na štetu tvrttku, ali vlasnik je onaj koji odlučuje. U tom bi slučaju država sigurno uskočila. Mora nadomjestiti tu razliku između kupovne i cijene po kojoj se taj plin proda.

To je operacija koja svjesno ide s minusom?

Da postoji komercijalna isplativost, dosadašnji zakupci skladišta bi ga punili. Ali kako nemaju, onda je uskočila država. Država će možda uložiti tih 250 milijuna eura, ali neće ih dati. Država svjesno ulazi, kao i dosada, s 4,8 milijardi kuna, pomoći i razmišlja da će ovako pomoći sigurnosti opskrbe jer sigurnost opskrbe nema cijenu.

Što puno skladište Okoli znači za državu?

Kad počnemo od opskrbljivača i njihove zainteresiranosti, oni nemaju interes sad kupovati za potrošnju najesen. Ako kupe na jesen, platiti će manje nego ako plate sada, skladište i tek najesen koriste. U ovom slučaju, oni nisu imali ni obvezu puniti to skladište. Kad se rasprodaju kapaciteti, nije važno hoćete li vi imati puno ili prazno skladište, ako je sve u redu. Ali, u ovako izvanrednim uvjetima, važno je imati puna skladišta. Zbog toga i odluka EUa- da moraju biti puna skladišta,. 80 ili 90 posto do nekog roka.

Što to znači za nas?

To je 15-ak posto hrvatske potrošnje. Zimi je daleko veća potrošnja plina nego ljeti i zimi je to skladište praktički dobavni pravac koji može osigurati tu količinu plina.

LNG? Je li ovako strukturiran zakup LNG terminala nešto na što se RH može osloniti?

Ako gledamo tržišnu ekonomiju, onda taj plin ide tamo gdje odluče zakupci. Ako gledamo krizne situacije, ne znam koja bi država dozvolila da druga država ima 100 posto plina, a da mi nemamo taj plin. EU ima zajedničku politiku i ja u toj politici ne očekujem da bi jedna država imala 0 količine plina, a druga 100 posto opskrbljenost. Tu bi moralo doći do preraspodjele potrošnje, svi ćemo morati smanjiti potrošnju. Možda za 20 posto.

Je li pitanje svih pitanja Petrokemija? 

Elektrane i Petrokemija. 20 posto potrošnje je Petrokemija, a 20 su termoelektrane na plin. Termoelektrane mogu biti pogonjene i na lož ulje i na ugljen. Tu postoji alternativa. Mislim da će EU morati dati smjernice kako će se štediti.

Neće se zavrtati pipa nego će se financijski stimulirati građane da pokušaju uštedjeti?

Apsolutno. Možda treba svakom kućanstvu osigurati neki minimum po članu obitelji, možda 250 m3 po članu kućanstva…

Klimatske promjene

Žrtva ruske invazije na Ukrajinu mogla bi biti borba protiv klimatskih promjena?

Klimatske promjene možemo riješiti na drugi način. Europa je u 10 godina značajno smanjila emisiju CO2 dok je Kina proizvela 2 milijarde tona CO2, značajno je povećala emijsiju. Borba protiv globalnog zatopljenja nije samo europska. To se da i nadomjestiti. U Europi smo gasili nuklearne elektrane koje ne proizvode CO2, nismo ukalkulirali sadnju šumna… Zašto netko tko koristi plin ne bi mogao saditi šume pa na taj način neutralizirati emisiju koju je stvorio?

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar