Markotić: Već imamo tri dokazana mutanta virusa, najnoviji je iz Brazila

Vijesti 22. sij 202110:37 > 12:03 0 komentara
stožer, koronavirus
Tomislav Miletic/PIXSEL

U posljednja 24 sata zabilježena su 643 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3321. Među njima je 1518 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 145 pacijenata. Preminule su 32 osobe.

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za novinare.

Preminule su dvije osobe u dobi od 28 godina, ali su imale autoimunu i malignu bolest, rečeno je na Stožeru.

Krunoslav Capak je izvijestio: “Prije tjedna dana imali smo 715 novih od 5335 testiranja, 8.1. imali smo 1098 od 6742 testiranja. U proteklom tjednu imali smo 3819 novih, a u ovom tjednu 3015 što je za 21.1. posto manje. 14-dnevna incidencija na 100 tisuća najvišu ima u Sisačko moslavačka županija 428 a najnižu Istarska 114.5. Hrvatska je u EU na 7. mjestu po incidenciji.”

Novi soj virusa

O novom soju virusa govorila je Alemka Markotić: “Cijeli stručni znanstveni svijet je zabrinut s pojavama mutiranih varijanti virusa. Prvenstveno jer se brže širi, dokazala se i treća varijanta iz Brazila. Prvo se pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu, potom se pojavila varijanta u Južnoj Africi i najnovija u Brazilu o kojoj se najmanje zna. Pretpostavlja se da su to dodatne promjene i čini se da bi taj virus mogao izbjeći dijelom i odgovor antitijelima, a to može djelovati i na serološka testiranja.

Premalo se još zna. Zasad je sve na razini percepcije. Čini se da soj iz Velike Britanije nije izazvao teže kliničke oblike i veći broj smrtnosti, no pritiskom na zdravstveni sustav i povećanim brojem oboljelih, definitivno se povisuje smrtnost. Svi su se složili da situaciju treba ozbiljno pratiti i pojačati kapacitete testiranja i praćenja pojave jer je očito da se ovaj virus ne ponaša kao njegova braća, nego je očito sklon mutacijama. Mi na njega vršimo presiju i pokušavamo ga spriječiti, a on će tražiti načine da preživi. Moramo biti iznimno oprezni.

Treba vidjeti koliko utječe na promjene u kliničkoj slici, na smrtnost. Prvi rezultati su bili ohrabrujući, no trebat će to pratiti na većem broju. Sad smo s ovim novim varijantama na početku kao što smo bili prije godinu dana, kad nismo puno znali. Nadamo se da će postojeći mehanizmi biti dobri i za nove varijante, ali je izniman oprez potreban na svim razinama. Sve je to istaknuto na razini Europske komisije.”

Mjere

Davor Božinović nije htio spekulirati o popuštanju mjera: “Premijer je najavio sastanak oko mjera koji će biti u nedjelju s članovima Stožera, ministrima i unaprijed ne mogu ništa reći i najaviti jer bi to značilo da je sastanak samo formalnost, a on to nije.

VEZANE VIJESTI

O kažnjavanju za nenošenje maski rekao je: “Jedan ugostiteljski objekt u toplicama je kažnjen jer je radio kad nije smio. Pojačane kontrole se provode. Dosad je naplaćeno 99 kazni, a 853 upozorenja što se tiče policije.”

“Imamo puno povoljniju epidemiološku situaciju, ali i prijeteći dolazak novih sojeva virusa. Imamo i teško stradalu SMŽ i ljude u kolektivnom smještaju gdje se radi u teškim uvjetima. Sve to skupa ćemo staviti na stol i vidjeti postoji li neki korak koji bismo mogli napraviti unatrag što se tiče mjera. Ali u ovom trenutku ne znam točno”, rekao je Krunoslav Capak.

“Puno je diskusije na tu temu. Svi razumiju da nema paketa mjera koji će u nekom trenutku biti adekvatan. Predsjednica EK je istaknula da se mjere prilagođavaju situaciji. zaključilo se da se mjere mogu harmonizirati za područja koja su slična. Mora se pratiti situacija i koji su to sve faktori, koji pored broja oboljelih, utječu na širenje virusa. Teško je reći što točno raditi u trenutku prijetećih sojeva, nitko nema jasne odgovore”, rekla je Markotić i dodala:

“Zahvaljujući tehnologijama, znanju i nezabilježenom zajedništvu u znanstvenoj zajednici u godinu dana je postignut ogroman uspjeh. Velik dio prikupljenog znanja sigurno će koristiti za nove mutacije. Nije to ništa novo. I drugi virusi se tako bore s čovjekom i prirodom. Ovo je zahtjevnije jer je kapljični virus. Ima uspješnih priča. Neke bolesti su ostale u prirodi i pod kontrolom su kao gripa i ospice, neke smo uspjeli iskorijeniti zbog cjepiva poput boginja. Optimist sam.”

Dinamika isporuke cjepiva

“Nije sve samo politika. Ovo je novo cjepivo, treba veliki kapacitet proizvodnje, a to je zahtjevan posao. Treba pratiti i kontrolirati što je skupo i zahtjevno. Ako nešto u procesu proizvodnje od brojnih kontrola treba ponoviti ili nešto nije u redu, treba dodatnog vremena. Ne postoji proizvođač kojem su sve serije savršene. To su dodatni problemi i o može biti jedan od razloga zbog kojeg će i isporuke cjepiva kasniti”, objasnila je Markotić.

“Nismo zadovoljni dinamikom, to je daleko od obećanog. Dodatno nam se otežava jer su nam dane veće količine na početku pa nam se sad količine smanjuju što otežava provedbu plana cijepljenja. Uspjet ćemo u tome, da ne bi netko mislio da nećemo. No morat ćemo obustaviti nova cijepljenja jer nemamo dovoljno da počinjemo nova cijepljenja s Pfizerom. Moderna je također odustala od doza koje je u početku obećala, s tim da su nas jučer obavijestili da će i kasniti tjedan dana sa sljedećom isporukom.

VEZANE VIJESTI

Razgovarali smo s Komisijom, kontinuirano tražimo svoja prava, da isporuče obećano i povećaju količine barem na neki dio onoga što su obećavali. Pokušaji su zasad na tome ostali. Sad smo u situaciji da moramo restrukturirati plan cijepljenja. U ovom trenutku nemamo Pfizerovog cjepiva dovoljno da proširujemo populaciju koju smo cijepili prvom dozom, nego Pfizer čuvao za docjepljivanje i čekamo polovicu drugog mjeseca kad su obećali neke količine.

Moderna je obećala nakon kašnjenja da će iza 1. 2. isporučiti obećano, to bi bilo više od 11.000 doza. Imamo naznake iz EU da će nešto od obećanih donacija stići od Moderne pa ćemo iskoristiti za daljnje proširenje cijepljenja populacije. Što se tiče AstraZenece, i dalje stoji da će se registrirati 29. 1. i brzo će nakon toga početi distribucija, a oni su dostavili količine Komisiji koja radi raspodjelu,” dodao je Capak.

“Bilo je više dokumenata u kojem se apelirao na zemlje članice da se prepoznaju brzi antigenski testovi da se na granicama ne moraju raditi PCR-ovi. Mislim da se ide prema tome, ali nisam svjestan da postoji dokument koji na to obavezuje”, rekao je.

Božinović se također osvrnuo na distribuciju cjepiva: “Europska komisija je jasno naglasila da je jedan od prioriteta provođenje cijepljenja, a u sklopu toga da se drže obećanih količina. Čini se da bi Pfizer do kraja prvog tromjesečja ispunio dogovorenu kvotu. Razgovaralo se o povećanom testiranju i da se prizna antigensko testiranje. Ide se prema listi koja bi unificirala sve ono što će se na razini EU priznati.

Treća stvar je zahtjev da se pojača sekvenciranje genoma virusa u svim državama članicama da svi dobiju sliku o tome kolika je prijetnja u novim varijantama. Malo je onih koji dovoljno sekvenciraju, nažalost ni mi nismo u te dvije države, no EU je i u tu spremna pomoći i financijski. To nije jeftino. Cilj koji Komisija postavlja članicama je da bar 5% pozitivnih na covid-19 budu sekvencirani.”

Na pitanje o ravnatelju bolnice u Dubrovniku koji je u samoizolaciji zbog zaraženog člana obitelji, a primio je dvije doze cjepiva, Capak je rekao: “Nakon druge doze cjepiva treba proći deset do 14 dana da bi imunitet bio potpun. Ne znam direktan odgovor jer nisam upoznat sa slučajem.”

Capak je dodatno objasnio: “Trebali smo u sljedeća 4 tjedna primiti svaki tjedan po 17.550 doza ili 18 kutija. Sad 25. 1. bi trebali dobiti 10 kutija, to je upalo manje. Nakon toga 1. 2. primamo 16 kutija, 8. 2. 16 kutija, 15. 2. 19 kutija i 22. 2. 19 kutija, a tad su već trebale biti veće količine. Smanjili su de facto za 30% isporuku. Ne možemo precizno izračunati, no kako sad stvari stoje trebat ćemo obustaviti dodatno cijepljenje. Ako dobijemo veće količine Moderne, nastavit ćemo.”

“Nadamo se dodatnih 100.000 doza, no spore su isporuke. Što se tiče plana cijepljenja, bio je utemeljen. Važno je da Sabor funkcionira adekvatno”, rekao je Beroš.

Poskupljenje lijekova

Ministar Vili Beroš komentirao je ovaj problem: “Odluka o poskupljenju nije bila na Ministarstvu  zdravstva, već na proizvođačima lijekova. Uobičajena je praksa da HZZO mora izvršiti usklađivanje cijena u pojedinim terapijskim skupinama, ovdje se radi o lijekovima za liječenje šećerne bolesti, posebno kad na listu dolazi veći broj lijekova. Većina proizvođača složila se s određenom cijenom, no neki od njih nisu i zato više nisu na osnovnoj, nego dopunskoj listi uz nadoplatu. Lijekovi koji nemaju paralelu, istovrsni lijek, ne može maknuti iz osnovne liste i vjerujem da je HZZO u procesu usklađivanja to uzeo u obzir o omogućio da na osnovnoj listi ostanu lijekovi istog učinka. Većina proizvođača usuglasila se s prosječnom cijenom lijeka, no neki nisu i oni se mogu dobiti uz doplatu. Na osnovnoj listi mora, zakonski gledano, biti lijek iz iste skupne, jednako kvalitetan i istog djelovanja.”

Dokument o mjerama

“Ovisno o epidemiološkoj situaciji razmislit ćemo o svim mjerama i donijeti adekvatan odgovor. Svatko od nas ima uži resor i tako razmišlja. Meni je najvažnije zdravlje. Ekonomski ministri sagledavaju ekonomske učinke pandemije”, dodao je Beroš govoreći o dokumentu koji su spomenuli ugostitelji.

“Ne postoji dokument stožera o popuštanju mjera na koji su se pozivali, taj dio moram demantirati”, rekao je Božinović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!