Što je najveće postignuće pregovora?

Vijesti 30. ožu. 202209:45 > 12:21
Podijeli:
Izvor: Ukrainian Presidential Press Service/Handout via REUTERS

Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, Božo Kovačević, gostovao je u Novom danu te je govorio o ratu u Ukrajini i pregovorima s Rusijom.

Na početku je rekao kako je ishod najnovijih pregovora obećavajuć, ali nedovoljno konkretan.

“Ukrajinci su dali prijedlog koji će ruska strana tek razmotriti. Mislim da je najveće postignuće pregovora to što je ruska strana pristala na mogući sastanak Putina i Zelenskog. Time su pokazali da nisu uspjeli u svojoj glavnoj namjeri, a to je da maknu Zelenskog s vlasti. Ukratko, mislim da je to dobar znak, ali znamo da je SAD već iskazao neku rezervu, da britanski obavještajci govore da se radi o pregrupiranju, a ne povlačenju snaga. S obzirom na to da je Rusija tvrdila da neće napasti Ukrajinu i ismijavala sve koji su tvrdili da se invazija sprema, opravdan je i skepticizam.

VEZANE VIJESTI

Međutim, pozicije obiju strana ipak daju razloge za zadovoljstvo ako je mir isključivi cilj. Pitanje je po koju cijenu može biti postignut taj mir. Za Ukrajinu je to jasno, da nije ostvarivo očuvanje teritorijalne cjelovitosti ako se i Krim smatra dijelom Ukrajine. Ukrajinkski prijedlog je put prema tome da Krim više ne bude dio Ukrajine. Mislim da ukrajinska strana pokazuje autonomiju u ovim pregovorima.

Sve dok je Ukrajina slušala savjete svog glavnog zaštitnika – SAD-a, ona se udaljavala od mogućeg mirnog rješenja tog problema, ponajprije mislim na sporazum iz Minska 2. Da je taj sporazum proveden u djelo vrlo vjerojatno Rusija ne bi imala razlog za agresiju. Nije ga imala ni ovako, ali jedno od opravdanja je da je Kijev 7 godina izbjegavao provesti obaveze iz tog sporazuma”, objasnio je.

“Najveći pobjednici su SAD i NATO”

Kaže i kako ne vjeruje da ijedna strana može svoje maksimalne ciljeve postići vojnim putem.

“Ukrajina ne može osloboditi okupirane teritorije sama, barem ne u dogledno vrijeme. Rusija ne može okupirati cijelu Ukrajinu, što je bila namjera. Ako rat potraje vrlo je vjerojatno da će Rusija biti financijski iscrpljena, a vojska demoralizirana, što bi moglo značiti da bi Rusija mogla doživjeti vojni poraz na terenu, ali pitanje je koja bi bila cijena tog poraza za Ukrajinu.

Kako je Zapad rekao da se neće izravno uplitati u taj sukob, Ukrajincima je postalo jasno da oni moraju ostvariti pobjedu, a najveći pobjednici toga su SAD i NATO. Jasno je da Rusija ne može pobijediti u tom ratu u smislu da uspostavi trajnu okupaciju Ukrajine, ali prije nego se povuče može uništiti sve što u Ukrajini postoji”.

Tko će biti najveći gubitnik?

“Vrlo vjerojatno, pod dojmom strašnih razaranja da bi Zelenski mogao dobiti podršku, a nezadovojstvo bi se moglo pokazati u miru i mogao bi izgubiti izbore. Psihološki gledano, Putin će biti najveći gubitnik jer nije ostvario svoj cilj. Rusija će biti velika gubitnica. U međuvremenu je Njemačka odustala od Sjevernog toka 2, uvedene su brojne sankcije koje neće sve biti ukinute nakon primirja, i ugled Rusije u svijetu je potpuno degradiran”, kaže.

“Ako se konflikt nastavi, ruska ekonomija će biti urušena”

Kaže i kako je zapad shvatio da je Rusija spremna na vojnu konfrontaciju namjerama daljnjeg širenja NATO-a na istok.

“Kako vidimo da je to pitanje zapravo riješeno voljom ukrajinske vlade, to bi bila glavna promjena u odnosu na 2014. jer nakon 2014. Ukrajina je čvrsto odlučila da će tražiti svoje sudjelovanje u NATO-u. To bi značilo da se Rusija uspjela nametnuti kao čimbenik s kojim se mora razgovarati o svim budućim sigurnosnim čimbenicima u Europi. S jedne strane je ojačala svoju poziciju, uspjela je primorati Ukajinu da odustane od ulaska u NATO, no narušila je svoju ekonomsku poziciju.

Sankcije protiv Rusije, ako se budu trajno provodile, zahtjevat će od Rusije potpunu preorjenatciju njezine ekonomske strategije. U sankcijama sudjeluje 40-ak zemalja, to nije cijeli svijet, ostaje Kina, ostaje Indija koja se nije pridružila sankcijama i ostaju mnoge zemlje u razvoju. Ruska ekonomska strategija se uvelike zasnivala na izvozu energenata u Europu. Kakav god bude ishod ovih pregovora, posljedice za Rusiju bit će trajno nepovoljne”, veli.

Govorio je i o Rusiji kao vojnoj sili:

“Jasno je da Rusija predstavlja prijetnju i oni koji su bili skloni vjerovati Rusiji i inzistirali na deeskalaciji shvaćaju da je Rusija realna prijetnja, shvaćaju da Rusija može učiniti mnogo zla, ali jasno je i da Rusije ne može vojnom silom ostvariti baš svaki cilj koji zamisli. Nadam se da će to rezultirati i otrježnjenjem u vrhu ruske vlasti i svođenjem ambicija na realne okvire, a to bi značilo da se Rusija mora zadovoljiti statusom regionalne sile. Njezin slabi ekonomski potencijal jasno govori da ako se nastavi konflikt, njezina ekonomija će biti urušena, a standard Rusa ugrožen”, rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.