“Škola ima mali utjecaj na poznavanje povijesti i formiranje stavova kod mladih”

Vijesti 16. stu. 202120:34 > 23:18
Podijeli:
Izvor: N1

Veliko istraživanje na više od dvije tisuće srednjoškolaca pokazalo je da mlade u Hrvatskoj ne zanimaju rasprave odraslih o dalekoj prošlosti, a mnogi ni ne znaju tko se protiv koga borio u Drugom svjetskom ratu. Na formiranje njihovih stavova najviše utječu obitelj i prijatelji, a utjecaj škole manji je i od utjecaja društvenih mreža. Nisu isključivi, više se osjećaju privrženima Hrvatskoj nego Europi, a najčešće se zabavljaju uz cajke.

O mladima su u Pressingu govorili voditelji istraživanja s Instituta društvenih znanosti Renata Franc i Benjamin Perasović.

EU je dala poziv za istraživanje kulturalne pismenosti, a njima se činilo se da je interkulturalni dijalog temelj svega, rekao je Perasović. U projektu je obuhvaćeno 28 škola u Hrvatskoj. Cilj je bio obuhvatiti 30-ak škola u svakoj od devet zemalja, a uzorak su bili šesnaestogodišnjaci.

Od 25 mogućih kulturnih aktivnosti, mladima je najdraže slušanje glazbe i druženje s prijateljima te druženje s obitelji, korištenje sadržaje na internetu – slušanje muzike ili čitanje, dok je najrjeđe volontiranje koje spada u aktivnu strukturiranu aktivnost, istaknula je Franc.

Kaže da su rezultati pokazali ono što se već zna iz sličnih istraživanja u Hrvatskoj.

“Učenice su sklonije čitanju knjiga i odlasku u kazalište i muzeje, dok se dječaci više bave sportom i igraju igrice. Ipak, razlike prema spolu nisu toliko različite”, istaknula je. Materijalni status nije se pokazao previše bitnim kod izbora aktivnosti.

“Ne treba se zgražati nad mladima jer slušaju cajke. Uvijek se zgražalo nad supkulturama”

Dotaknuvši se mladih i slušanja cajki, Perasović ističe kako je potrebno izbjeći mistifikacije: “Postoji medijska mistifikacija supkulturnih stilova, pa ispada da su šezdesetih svi bili hipiji, sedamdesetih pankeri, osamdesetih bili neki drugi urbani brijači, kao da su tada svi bili urbani i nije bilo cajki. To je mistifikacija koja ne drži vodu… Supkulture su uvijek bile manjina. Cajke možemo zvati neslužbenim mainstreamom u Hrvatskoj. Međutim, nisu ni cajke jednoznačan pojam”, rekao je, spomenuvši trap, miks cajki i hip-hopa.

“Ne treba stvarati moralnu paniku i zgražati se nad mladima”, rekao je, podsjetivši da se nekad zgražalo na drugim supkulturama.

Smatra se da je nekad bilo puno više supkultura, kaže Perasović, rekavši da se stalno vrtimo oko istih postotaka. “Nije tolika razlika između današnjeg vremena i prije onog od 30 godina”, kaže.

“Ranija istraživanja pokazivala da je odnos prema Srbima najlošiji”

Kad je riječ o manjinama, najviše negativnih stavova mladi imaju prema Romima, dok su Talijani najprihvaćenija manjina – relativno prihvaćeni su i Židovi, Srbi te muslimani. Franc kaže da je to očekivano.

“Mladi nemaju socijalnu distancu prema Srbima, što ako gledamo na razini opće populacije mi se čini logično, bilo bi čudno da nešto što se događa u susjedstvu prođe nezapaženo kod nas. Sve ovisi o uzorku”, rekao je.

“Ranija istraživanja pokazivala su da je odnos prema Srbima najlošiji. Vidimo da se to mijenja”, nadovezala se Franc.

Citiravši jednog učenika: ‘Povijest? Pa zanima me… Ali zapravo i ne.’, Perasović je rekao da su došli do zaključka da je malen utjecaj škole i gradiva na poznavanje povijesti i formiranje stavova iz povijesti, uz izuzetke u nekim školama. “Na širem uzorku dobili smo to da kada kažete 2. svjetski rat, jako puno mladih o njemu ne zna ništa. Osobno sam radio intervjue u kojima mladi nisu znali navesti strane”, dodao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar