Selak Raspudić: Bacanje jaja u Hrvatskoj je terorizam, a pad drona incident

Vijesti 14. ožu. 202213:12 > 16:564 komentara
Podijeli:
Izvor: N1

Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je komentirala pad drona u Zagrebu te reakcije državnog vrha o tome. Istaknula je da je jasno da državni i vojni vrh ne komuniciraju dovoljno, ali i da se ni oni sami nisu dogovorili oko toga što javnost smije znati, a što ne.

“Mogu samo potvrditi što je poznato od ranije da se nismo dogovorili oko temeljnih pitanja, primjerice sigurnosnog pitanja RH i koje su stvari vojna tajna. U godišnjem izvješću o obrani imamo stvari koje nijedna država ne bi dijelila. Događaju se propusti koji su bliži nepoznavanju toga što se smije, a što ne govoriti”, rekla je Marija Selak Raspudić i dodala:

VEZANE VIJESTI

“Nisam vojni stručnjak, ne znam proceduru u tom tipu istrage. Nije pitanje što netko misli da treba govoriti nego postoji li temeljni proceduralni dogovor i poštovanje pravilnika i što se u ovoj situaciji smije odavati.

Bilo bi korisno sazvati sjednicu za nacionalnu sigurnost. Saznali smo da nam državni i vojni vrh ne komuniciraju ili bar ne dovoljno, nisu se dogovorili oko toga što se smije, a što ne javno dogovoriti. Imali smo premijera koji se nadgledava nad rupom dok se još nije znalo što je, a kad je dron uklonjen, nije se moglo ni proći nasipom jer je sve ograđeno. Bacanja jaja u Hrvatskoj je tretirano kao terorizam, a kad dron padne kraj studentskog doma, onda govorimo o incidentima. Kaos je, nitko se nije pokazao od državnog vrha dorastao situaciji i građani imaju opravdano pravo biti zabrinuti. Bitno je riješiti situaciju i dobiti sigurnost da ubuduće takvi propusti nisu mogući.”

Komentirajući reakciju NATO-a i zemalja u okruženju, koje je dron preletio prije nego što se srušio u Zagrebu, Selak Raspudić je istaknula:

“Ne postoji nedostupnost u današnje vrijeme. U trenutku ozbiljne ugroženosti mora se moći doći do svake osobe. Naravno da se postavlja pitanje o ozbiljnom propustu i da postoji koordinacija između zemalja članica. Rusiji se mora poslati poruka da tu postoji NATO kao alternativa i da je spreman jedinstveno reagirati u slučaju ugroženosti bilo koje zemlje u okruženju Ukrajine što bi već trebala biti dovoljna prijetnja da se tako nešto ne dogodi. Mi smo poslali drugačiju poruku – ako nešto i leti, nismo se u stanju dogovoriti niti reagirati, nego se samo možemo pomoliti bogu da ne završi s ljudskim žrtvama. Pitanje je koliko se možemo pouzdati u NATO.”

“Mnogi su odbili funkciju ministra graditeljstva”

Prokomentirala je izbor novog ministra graditeljstva Ivana Paladine:

VEZANE VIJESTI

“Da stavimo po strani ruske veze, iako je i to u ovoj situaciji neobičan izbor, otvoreno sam pitala ministra može li mi on dati odgovore na konkretna pitanja o obnovi, zakona o obnovi, nije imao nijedan odgovor. Kasnije je rekao da mu se da vremena, a to je ono što nemamo. Nismo dobili ministra koji kvalifikacijama daje do znanja da je spreman preuzeti tu funkciju, zašto se onda prijavio na tu funkciju? Temelj je obnova, mogao je dati nekoliko informacija samo na temelju toga što je pratio. Neobično je da se netko za tu opoziciju toliko dugo traži i da u sustavu ne postoji osoba koja može zamijeniti osobu, državni tajnik na primjer. Najveći problem Paladina je u nerješivom sukobu interesa. Zbog udjela u tvrtkama koje ima, da je ta imovina u državnom vlasništvu, sve da je i proda, pitanje je po kojoj cijeni i kako će sad kao ministar prodavati. Razgovarala sam s mnogima, puno ljudi je odbilo tu funkciju, očito ne vjeruju da obnova ide u dobrom smjeru.”

Smatra da je rat u Ukrajini domaće probleme stavio u drugi plan: “Možda najznakovitija izjava Andreja Plenkovića za vrijeme rasprave kad se glasalo o Paladinu, na moju opasku da ćemo se sad češće viđati s obzirom na smjenu ministara, premijer je rekao da je moguće da ćemo se češće viđati. Kad je tako nešto priznao oporbenoj zastupnici, umjesto da iskoristi situaciju, onda može biti da je i sam svjestan koliko je situacija ozbiljna i koliko toga još dolazi na dnevni red. Rat u Ukrajini ga je politički spasio jer je bacio u drugi plan probleme s kojima se susreće.”

“Ako druge zemlje sad već zatvaraju izvoz nekih proizvoda i promijenile su retoriku zbog prehrambene krize, nevjerojatno je da će naše zalihe biti dovoljne. To su zabrinjavajuće izjave. Mi nismo samodostatni i to ćemo tek sad osjetiti. Ljudi ovo neće preživjeti, već je puno cijena naraslo, sad će se to preliti u kućanstva. Plaće nisu narasle”, zaključila je komentirajući krizu koja čeka Europu i svijet.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar