Savjetnik predsjednika za gospodarstvo: Čini se da imamo anemični model rasta

Vijesti 03. ruj. 202111:32 > 14:08
Podijeli:

Savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Velibor Mačkić bio je gost N1 Studija uživo. Komentirao je rast BDP-a od 16 posto, međukvartalnu stagnaciju, a osvrnuo se i na temu prešutnih minusa.

Upitan je li 16 posto rasta BDP-a velika stvar, kaže kako se političari hvale onim što im paše u datom kvartalu.

“Sad kad imamo stagnaciju međukvartalno, sad odjednom to nije bitno. Za ekonomiste, ništa od navedenog. To su jednostavno prekratki periodi u situaciji gdje imate 2020. koja je polučila jedan strukturni lom. Ako to razmatrate hladno, analitički i ekonomski, onda to ne treba lupati na sva zvona i treba biti jako oprezan”.

Mačkić kaže da je pravo pitanje kakav model rasta imamo, što smo s njim dobili i što možemo očekivati u budućnosti.

“Čini se da imamo anemični model rasta. To vam u suštini znači slab rast koji ne osigurava konvergenciju zemljama prema kojima želimo konvergirati, a to je priželjkivano centar Europske unije. Ali se čini u zadnje vrijeme da bi to više trebale biti zemlje Višegradske skupine koje odmiču od nas. U ovom trenutku jedino tko nas lovi je Bugarska, to je već naša tragedija”, smatra.

Kaže da je pravo pitanje zašto je stopa potencijalnog rasta tako niska i potom je pojasnio što je točno ta stopa.

“To je maksimalna razina BDP-a koja vam osigurava punu zaposlenost svih resursa – od rada, kapitala, zemlje i tako dalje, a da su pritom cijene stabilne. Poanta stabilnih ekonomija jest da stopa potencijalnog rasta bude što viša. Konkurentnost nije ništa drugo nego ostvarivanje blagostanja građana”, kazao je.

VEZANE VIJESTI

“Vi s jedne strane imate introvertirane poslovne modele, a s druge strane imate ekstrovertirane modele. Konferencija hrvatskih izvoznika je u tom smislu bila zgodna. Postoji jedan zanimljiva podjela u teoriji poduzetništva, imate produktivne, neproduktivne i destruktivne poudzetnike. Vi zapravo stvarate priču, kontrolirajući razinu informacija koje idu prema vani i stvarate privid da su stvari puno bolje nego što trenutno jesu – impression management”, objašnjava savjetnik predsjednika.

Više od 800 tisuća građana je u prešutnom prekoračenju

Mačkić kaže da je očito da postoje određeni problemi s likvidnošću i da ljudima to treba.

“Meni se čini da je čitava ta stvar sada planula, ali da bi se to vrlo brzo trebalo razriješiti. Ako se dobro sjećam, bila je ideja da banke ukidaju minuse, ali to bi bilo potpuno pogrešno. O tome se ne radi”, rekao je.

Kaže da je stvar da su banke pronašle sivu zonu unutar Zakona o potrošačkom kreditiranju za koje odgovorno Ministarstvo financija.

“Iskoristili su taj prostor i shvatili da tu mogu zaraditi puno više”, tvrdi.

Rješenje je, kaže Mačkić, jednostavno – jasnija regulacija i češći nadzor.

“To je uvijek tango. Poslovne banke će uvijek tražiti gdje mogu zaraditi više. Ako vi njih jasno regulirate, onda je taj manevarski prostor manji”, ističe.

Ne očekuje da će doći do nekog velikog udara.

“Mislim da banke tu moraju poprilično paziti na svoju reputaciju. I same su rekle redom da neće ukidati minuse. Sumnjam da će doći do nekog velikog udara, to je nešto što ne vjerujem da će se dogoditi”, rekao je savjetnik predsjednika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar