Hrvatski sabor je današnju sjednicu započeo glasovanjem o povjerenju ministru zdravstva Vilija Beroša. Inicijativa oporbe za smjenom ministra nije prošla, 78 zastupnika glasalo je protiv te odluke, a 52 zastupnik glasao je za opoziv.

Da se Berošu iskaže nepovjerenje glasovao je 51 zastupnik. Prijedlogu se usprotivilo njih 78. Nikola Grmoja iz Mosta slučajno je stisnuo krivu tipku glasajući protiv opoziva Beroša.

“Kolega Grmoja znam da ste pogriješili , je l’ opet HDZ kriv”, upitao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Na to je Grmoja pojasnio da je pomiješao kartice za glasovanje.

Utvrđujem da nije donesena odluka o iskazivanju nepovjerenja ministru Berošu,  konstatirao je Jandroković.

Zahtjevi za stanke prije glasanja

Prije glasanja o povjerenju Berošu, nekoliko se zastupnika javilo za stanku. Prva je Anka Mrak Taritaš iz Kluba Centra i Glasa.

“Jedan ministar treba kao prvo gledati korist naših sugrađana, a onda gledati da sustav funkcionira. Tko je od naših građana zadovoljan funkcioniranjem u zdravstvu, onih 900 tisuća koji još čekaju na preglede? O tome kako se uspio ministar Beroš posvaditi s cijelim sustav – nema niti jedne stručne udruge s kojom se on nije posvađao. Beroš kad ne zna riješiti problem, onda to riješi na način da kaže da će to riješiti liječnici obiteljske medicine”, rekla je Mrak Taritaš.

Za riječ se javio zastupnik Željko Sačić.

“Prijedlog o opozivu ministra Beroša je neptopun. Nisu se dotaknuli upravljanje krizom u pandemije. Bez procjene su uložili ogroman novac na nabavu cjepiva koje nije polučilo rezultate. Mi moramo otvoriti i tu temo. Jer cjepivo i nuspojave cjepiva protiv covida zaslužuju da se osudi postupanje Ministarstva i nadležni službi”, kazao je.

U ime kluba Socijaldemokrata stanku je zatražio Franko Vidović.

“Mi ćemo biti za smjenu ministra Beroša, ali nismo potpisali zahtjev za ostavkom iz sasvim principjelnog razloga. Krajnje smo nezadovoljni upravljačkom paradigmom. Ako imamo situaciju da su nam ministri bahati, da nam bivši ministri pune zatvore, mogli bismo zatražiti smjenu bilo kojeg ministra u ovoj Vladi. Mi nismo i ne želimo da ostane dojam – Beroš je problem za sustav, promijenit ćemo ga i bit će sve u redu, time zamagljujemo stvarnu bit problema. Problem je u nepodnošljivoj lakoći identificiranja države s HDZ-om”, rekao je.

Beljak: Brine nas stvar koja je stavljena pod tepih, a to je trgovina organima

Za riječ se javio i Krešo Beljak.

“Glasat ćemo za opoziv. Ono što nas najviše brine je jedna stvar koja je kroz medije stavljen pod tepih, a to je trgovina organima. U Zagrebu se trguje organima i to rade isti oni kolege liječnici koje se svi više pozivaju na priziv savjesti, da bi ovakve stvari za koje sam mislio da se događaju u trećim zemljama dogode u Zagrebu. Ministar Beroš je moralno odgovoran za tu svinjariju i to je nešto što se ne smije događati u Hrvatskoj”, kazao je.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin također se javio za riječ.

“Tražim stanku kako bih vas pozvao da razmislite svojom glavom i glasate po savjesti, ali ja znam da vi to nećete učiniti. Vi ćete danas biti svi ponosni i reći – ‘obranili smo ga’. To što ste vi obranili dobrog vojnika Beroša neće promijeniti situaciju u zdravstvu”, rekao je.

Željko Reiner je zatražio stanku u ime kluba HDZ-a.

“Ovdje smo diskutirali od 15:45 do 00:45 i pritom se razgovaralo o svemu i svačemu osim onih 8 točaka kojih je oporba stavljala “na dušu” ministru Berošu. Tijekom te rasprave od 32 zastupnika, dobar dio vremena nije bilo tih zastupnika. U nekom trenutku čak samo njih 4. Neki uopće ne znaju o čemu se radi kad se govori o transplataciji organa. Treba vrlo jasno reći, govorilo se o nekim problemima koji ne postoje samo za vrijeme Beroša”, kazao je potpredsjednik Sabora.

Sabor održao raspravu u srijedu

Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu iz Hrvatskog sabora da ministar zdravstva Vili Beroš, čiji opoziv oporba traži treći put, ima njegovu puno potporu.

“Ostajemo pri očitovanju Vlade, otklonili smo i odbili sve prijedloge oporbe po svim točkama, uz snažnu potporu ministru Berošu“, rekao je premijer u raspravi o opozivu kojeg je zatražilo 32 oporbenih zastupnika, odnosno stranke lijevo-liberalno-lijevog spektra, predvođene Klubom Zeleno-lijevog bloka.

Vlada je ranije odbacila sve oporbene primjedbe na Berošev rad ocijenivši ih neutemeljenima i neosnovanima te, uz ostalo, istaknula da je “hrvatski zdravstveni sustav otporan i učinkovit”. Među Beroševim zaslugama navela je borbu s pandemijom, reformske mjere, kao i rezultate mjerljive sa svjetskim primjerima.

Nakon glasovanja zastupnici će tjedan zaključiti raspravom o dva zakonska prijedloga iz sektora obrazovanja – o Agenciji za odgoj i obrazovanje  te o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje dopunjuju poslovi iz nadležnosti Agencije, uređuje se unutarnje ustrojstvo kao i način imenovanja ravnatelja.

Donošenjem tog zakona omogućilo bi se Agenciji za odgoj i obrazovanje da sačini svoj unutarnji ustroj i prilagođava ga na najbolji način radi izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti. Osim toga, uskladit će se sastav Upravnog vijeća Agencije sa Zakonom o radu, u pogledu predstavnika radnika te način izbora predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije koji se biraju temeljem javnog poziva, koji objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Također, uvjeti za izbor ravnatelja Agencije uskladit će se s odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Prijedlogom zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uređuju temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Jednako tako, utvrđuje se osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, te stručnog rada.

Također, među inim, utvrđuje se postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u tim ustanovama te njihova prava i obveze.

Osnovni cilj donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti osuvremenjivanje je sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, jačanje njegovih institucijskih kapaciteta te usklađivanje njegovih obilježja s usvojenim načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), Europskog prostora obrazovanja (EEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA).

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.