Rupel za N1 o hrvatsko-slovenskim odnosima: Probleme treba rješavati u paketu

Vijesti 22. srp. 202109:58 > 11:32
Podijeli:
dimitrij rupel
Izvor: HRVOJE POLAN / AFP

Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel komentirao je u Novom danu trenutne hrvatsko-slovenske odnose.

“Naše odnose ocjenjujem kao dobre, bolje nego što su bili u prošlosti. Oni su odraz realnijih mogućnosti i političke bliskosti vlada, zadovoljan sam”, kaže Rupel.

Na pitanje koliko dobri odnosi ovise o trenutnim liderima, Plenkoviću i Janši, on kaže: “Naravno da osobni odnosi puno utječu. Mislim da je baš ova okolnost i utjecala na to da živimo u jednoj olakšanoj situaciji.”

“Želio bih reći da naši odnosi nikad nisu bili dramatični ili loši. Bilo je nesporazuma oko državne granice, ali najlošiji su odnosi bili za vrijeme prijašnje vlade, Cerarove vlade, kad se problematika vrtila oko pitanja hoće li Hrvatska realizirati odluke Haaškog suda i naša se politika bavila samo time. Ima toliko bliskosti između nas da treba gledati širu sliku. Slovenci, kao što znate, rado posjećuju Hrvatsku i neće od toga odstupiti, mislim da svaka slovenska politika koja ne vodi računa o blizini hrvatskih i slovenskih ljudi neće biti uspješna”, kaže Rupel.

Govoreći o razgraničenju, Rupel kaže: “Nadam se da će doći do potpisivanja ili do dogovora. Ali, kao što vidim, ima prepreka. Kad se neki problem između dvije države riješiti, onda ga treba proširiti, staviti na stol više pitanja i rješavati ih u paketu. Mi smo od 2004. do 2008. pokušavali napraviti takav paket, ali nismo bili uspješni. Granično pitanje je na neki način važno, radi se o vladavini prava, o tome da se vodi računa o onome što Haaški sud odlučuje. Treba vidjeti i širu sliku, ima puno drugih mogućnosti. Što se tiče odluke Haaškog suda, nemam što dodati onome što je slovenska vlada rekla. Ima i drugih mogućnosti, problema i pitanja, treba vidjeti što se može postići. Sad je stvarno jedna dobra atmosfera između dvije države i naravno, rukovodstva su slična i treba iskoristiti ovo vrijeme dok to traje.”

VEZANA VIJEST

Rupel smatra da bi se Ljubljanska banka trebala vratiti na hrvatsko tržište. “Ona je imala velikih problema u prošlosti kad je bila isključena iz hrvatskog bankarskog sustava. Mislim da se to može riješiti u duhu europske suradnje. Vidim puno pozitivnih mogućnosti”, kaže.

Na pitanje koliko su Slovenija i Hrvatska uspješne u europskoj politici, kaže: “Obje države su došle malo kasno na ovu europsku večeru, glavna jela su već prošla. Ali, u svakom slučaju, situacija u kojoj je Slovenija, u kojoj je Hrvatska, slične su sitauciji drugih srednjoeuropskih zemalja i vidim puno mogućnosti za suradnju tih novih članica EU-a. Što se tiče ovih medijskih afera, rekao bih da su više u funkciji slovenske unutarnje politike. Naša oporba, i mnogi mediji, izvoze neke svoje ideje, primjedbe, u Brussellex. U Brussellexu rijeko tko zna slovenski i hrvatski, oni rabe informacije koje dolaze iz Slovenije, Hrvatske. To su informacije iz oporbe, lijevih krugova, koje u Europi rado čuju i prihvaćaju i onda se radi od muhe slon. Tome ne treba pridavati puno pažnje. Mi smo u kompliciranoj situaciji u EU-u. Postoji dijalog između Brussellexa i Varšava, Budimpešte. Radi se o primarnosti europskog nad zemaljskim pravom, to je problem u i Njemačkoj gdje Ustavni sud nije prihvatio neke odluke Europskog suda. To je normalno, ne pravim velike zaključke iz toga što pišu neki mediji.”

O tome što je najveći izazov za EU, a time i Hrvatsku i Sloveniju, Rupel kaže: “U posljednje vrijeme kod nas se puno priča o tzv. digitalizaciji, tu su ekološki problemi. Ako čitava Europa složno prihvati zahtjeve oko ekologije, to je osam posto svjetskog problema. Što se tiče demokracije, EU je nakon izlaska Velike Britanije u čudnoj situacji. Englezi su prije mogli izjednačavati pritiske i posredovati kad je bilo potrebno, a sad su Francuzi i Nijemci sami, a oni nisu jedinstveni. To su dvije države s različitim interesima. Postoje čak i konflikti. Mislim da srednjoeuropske zemlje, baltičke, čak i mediteranske, moraju surađivati i graditi alternativu težnjama velikih igrača u EU-u. Ne želim polemizirati, ali kažem ono što je na neki način advokatura, politika manjih i srednje velikih država, novih članica koje su imale iskustva sa socijalizmom i načinom života koji na Zapadu slabo poznaju. Treba ostaviti probleme i razlike po strani jer je zajedničkih interesa puno više.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar