Dobronić: Zbog ovrha sam prihvatio biti šef VS-a, suprotne su pravu EU-a

Vijesti 24. lis. 202109:59 > 14:394 komentara
Podijeli:
Izvor: N1

Sazvat ću opću sjednicu Vrhovnog suda oko ovrha, najavio je u današnjoj Točki na tjedan jedan od svojih prvih poteza sudac Radovan Dobronić, predsjednik Vhovnog suda Republike Hrvatske. Urednici TNT-a Nataši Božić Šarić otkrio je kako je upravo nepravedan ovršni sustav temeljni motiv da se prihvato dužnosti predsjednika Vrhovnog suda te je istaknuo kako je, ne samo pravo, nego i obveza i dužnost svakog suca odbiti primjenu Ovršnog zakona u dijelu u kojem se odnosi na potrošače i pravila koja nisu sukladna EU pravu. Posebno se to odnosi na ovrhe na temelju ugovora o CHF-kreditima koji u sebi sadrže odredbe o kamatama koje može određivati banka.

“Da me nisu iz Ureda predsjednika zvali, ja se ni sad ne bih javio”, kaže Dobronić. Na pitanje čime ga je predsjednik uvjerio da se prihvati ovog posla kaže: “Nije me ništa posebno uvjeravao, samo me pitao jesam li voljan proći kroz proceduru. Rekao je da bi moglo biti neugodno, bio je vrlo korektan i u redu. Rekao sam da pristajem i oni su me pozvali”, govori.

Na pitanje zašto baš on kaže: “Nije mi to obrazlagao, pretpostavljam da je predsjednik Republike pratio što radim i govorim, a s obzirom da mu je blisko. On je kao premijer donio zakon o konverziji i bio silom prilika uključen u taj problem. Vjerojatno je postao svjestan o čemu se radi.”

Izvor : N1

O izjavama da uloga predsjednika Vrhovnog suda nije nikakva reforma kaže: “Ja mislim da nije baš situacija nije takva da isključivo Vlada i ministar rade. Jasno je da Vlada ima najveće mogućnosti, ali bilo bi potpuno neobično da predsjednik VS-a koji je čelnik sudbene vlasti da se kaže da samo Vlada… Najradije bih rekao da zajednički sudjeluju u tom poslu. Točno je da predsjednik VS-a ne može nijednom sucu narediti kako će i što odlučiti, ali može svojim inicijativama biti predvodnik neke koncecije. Njegov će utjecaj biti onoliki koliko to suci budu spremni prihvatiti. Predsjednik VS-a nije klasični šef, nego primus inter pares”, govori.

Na pitanje može li pridobiti suce da ga slijede, kaže da se tome nada jer se u suprotnom ne bi ni javio. “Svemu ovome u proceduri izbora ne pridajem veliko značenje. Prirodno je da suci biraju nekog s kim su radili, najnormalnije je da postoji doza nepovjerenja prema nekom izvana”, govori.

“Bitno je da sustav kao cjelina funkcionira”, kaže.

Dobronić govori da će utjecaj predsjednika VS-a biti onoliki koliko to suci prihvate.

Zdrav razum

“Mora se voditi računa o tome da je u ovom poslu dojam bitan. Građani moraju steći osnovan dojam da su zaštićeni, da se sudi pravedno i da stranke imaju jednak status. Što se tiče same suštine, smatram da se od strane samog sustava gleda pomalo birokratski. Radi se o tome da netko već 20-30 godina izlaže van presude koje ne samo da izazovu zgražanje nego su izvan zdravog razuma. Takva presuda izazove teške posljedice za povjerenje i nakon toga je to teško vratiti u normalu”, rekao je, podsjetivši na primjer presude za tešku prometnu nesreću u Makarskoj. “To izaziva zgražanje.” Na konstataciju kako on tu ništa ne može, kaže: “Kod nas se suci kažnjavaju uglavnom zbog broja predmeta, gotovo nikad se ne pozivaju zbog sadržaja same odluke. To je osjetljivo pitanje i u to se gotovo nikad ne zadire. Postavlja se pitanje da li se baš do kraja ne može i ne smije. Susrećemo se i s problemom pogrešne koncepcije, da je presuda logički silogizam, da nas ne zanima ni da je li je životno razumna ili pravedna. Svaki sudac načelno može napisati da je podne sredina noći, a ne sredina dana, on načelno ima takvu slobodu”, govori.

Presude koje se tiču građana moraju imati životnu uvjerljivost, a ljudi trebaju steći dojam da imaju podlogu u činjenicama, to nama nedostaje. Mediji uglavnom komentiraju izuzetke kojih je vrlo malo, no ako ih se promotri, to su uglavnom presude za koje bismo mogli pitati imaju li veze sa zdravim razumom”, rekao je.

VEZANE VIJESTI

Kaže kako on jednim dijelom može utjecati: “Oni koji pišu takve presude koje izazovu zgražanje, mogu reći da će biti zaustavljeni u napredovanju. Mora se računati da takve osobe ne mogu napredovati. Presude se moraju pisati na temelju propisa, ali i da imaju veze sa shvaćanjima sredine u kojoj žive i rade.”

Namjerava obići sve sudove i razgovarati sa svim sucima

Na pitanje hoće li provjeravati presude koje mu se učine izvan zdravog razuma kaže: “Hoću. Imam namjeru obići sve sudove i razgovarati sa svim sucima. Prvo da ih upoznam i vidim kako razmišljaju. Moram napraviti plan i vidjeti koliko je to izvedivo, da vidim u kakvim uvjetima suci rade.”

Predsjednik Vrhovnog suda neke stvari može napraviti, smatra Dobronić. “Sigurno da predsjednik VS-a može obavljati kontrolu nad predmetima. Ako se nalazi na izvorima informacija, sigurno da neke stvari može napraviti.” Na pitanje hoće li provjeravati neke presude, rekao je da hoće. “Gledat ću općenito, zatim pročitati presudu. Općenito me zanima kako suci razmišljaju i usput vidim u kakvim uvjetima suci rade. Po nekim informacija ima sudova koji su toliko zapušteni da bi ih trebalo zatvoriti.”

Dotaknuo se i sudačke etike. “Može se reći da postoji tendencija da suci sami i okolina funkciju smatraju kao nešto što se prije zvalo funkcioner. sudbena vlast je potpuno neovisna i suci se trebaju ponašati u skladu s tim, a ne kao funkcioner. Ne postoji ono što se zove suzdržanost. Treba stvoriti drugačiji osjećaj među samim sucima. Ne trebaju godišnje imati po 30, 50 predavanja uz sudačku dužnost”, rekao je. Naime, sucima su predavanja dodatni izvor zarade. Ističe kako treba postojati jedna suzdržanost, do jedne granice se takve stvari mogu tolerirati, ali ljudi kod nas nemaju osjećaja za granice.

“Javnost mora malo i vjerovati. Najviše me zanima kako suci rezoniraju i što tu treba promijeniti. Neke stvari nismo promijenili ni nakon 30 godina, neke stvari se nastavljaju po inerciji”, govori Dobronić.

“Zabrana zloupotrebe prava kod nas se uopće ne radi”

“Pokušao sam i na saborskom odboru objasniti: mi u metodi rada imamo velike nedostatke. U našoj tehnici postoje ogromni nedostaci. Nedostaje cijela jedna faza, zabrana zloupotrebe prava kod nas se uopće ne radi i naravno da su onda rezultati u tehničkom dijelu defektni”, kaže.

Što se samih zakona tiče, ističe kako jedinim dijelom vlada kriva predodžba: “Nismo mi ni u vrijeme socijalizma bili toliko izolirani, zakon o parničnom postupku bivša država je prepisala iz Austrije, kao i pola Europe. Hrvatska je ’96. prepisala njemački zakon o trgovačkim društvima. Ne stojimo tu toliko loše. Ne postoji pravo opravdanje da smo do te mjere zaostali, skoro skrenuli od pravog puta koji slijede sve razvijene zemlje. U zadnjih 30 godina u presudama nismo primjenjivali bona fides. Postoje veliki propusti i nedostaci, nerazumijevanje naših domaćih zakona. Svatko može reći da poznajete zakon, ali poznajte ga tek kad razumijete zašto mora biti onako kako u njemu piše, a ne suprotno”, govori.”

Problem korupcije u brojčanom smislu nije toliki problem, kaže. “U sudstvu ne smije uopće biti takvih slučajeva. Imali smo nekoliko sudaca optuženih za korupciju. U Engleskoj su u 200 godina dva suca optužena za korupciju, kod nas ih je u nekoliko godina bilo pet-šest”, rekao je Dobronić.

Na Trgovačkom sudu, s kojeg i sam dolazi, postoje mogućnosti da se mulja. “Treba biti oprezan jer je stečaj sam po sebi nepopularni postupak. Ne treba puno da uslijede velike optužbe, a postoje i puno sistemskih problema. Trebati ipak poći od toga da većina stečajnih upravitelja radi pošteno, no dovoljno je nekoliko loših slučajeva i sve to padne u vodu.”

“Vidi se nedostatak sistemskog pristupa”

Na pitanje može li išta konkretno raditi na onome na što je sam upozoravao, rekao je da može: “Suci su mi se sami obraćali s dilemama oko kolektivne presude. Nedostajala je svijest da kad imati kolektivni postupak i presudu. Na samu kolektivnu presudu zakonom je definirano da iza nje slijedi kolektivna tužba. Sa sucima bi se trebalo porazgovarati i objasniti im neke stvari. Kad je presuda bila donijeta bilo bi mi normalno da sam pozvan objasniti sucima neke stvari kako bi im u praksi bilo lakše. Radi se o tome da je to potpuno nova vrsta predmeta. Suci se na općinskim i trgovačkim sudovima nisu susretali s time. Vidi se nedostatak sistemskog pristupa kod nas.”

Dobronić ističe da se ovrhe provode po istim načelima, a jasno je rečeno da se u dijelu o potrošačkim ugovorima mora promijeniti praksa.

Sustav automatske dodjele je nužan kada imate desetke tisuća predmeta no treba ga malo inteligentnije programirati, smatra. “Na kraju se sve svede na to da svaki sudac sve radi. Teško je očekivati da će presude biti dobre ako se svatko bavi svim granama prava”, govori.

Izvor : N1

Koga će imenovati za zamjenike još nije odlučio, rekao je. Prvo želi razgovarati sa svima.

Zašto je raspored rada sudaca bitan, kaže da je bitno pojmovno – kad stvari pravilno funkcioniraju, svaki sudac može se predočiti kao nosač hrama i svaki sudac nosi dio tereta. Predmeti su različitih grana i treba procijeniti koliki teret nosi koja grana, pojašnjava Dobronić.

Na konstataciju voditeljice da je u intervjuu u listopadu 2019. upozoravao na nezakonitu praksu, da se ljudi ovršuju na temelju bilo kakvih isprava koje ne bi trebale imati nikakvu snagu te pitanje je li dosad ispravljena praksa da ovršni sustav ide na štetu potrošača i vjerovnika, Dobronić je odgovorio kako nije ispravljena. “I to je jedan od glavnih motiva zašto sam se javio na ovo mjesto. Tada nisam mogao vjerovati da na razini sustava neće biti poduzeto baš ništa. Tim više što smo sada već dovoljno godina unutar EU-a i teško je razumjeti koji razlog bi postojao – imamo obvezu primijeniti prvo EU-a i ako je u interesu građana da se to ne primjenjuje. Nemam što dodati ni oduzeti, sve sam točno rekao i sada ću to pokušati provesti”, rekao je Dobronić.

Na pitanje što može učiniti, kaže da nije ni nužno da se promijeni ovršni zakon – bilo bi dovoljno napisati jednu rečenicu da se ovrha na temelju vjerodostojne isprave ne primjenjuje na potrošače. “Ne samo da imamo pravo nego imamo i obvezu otkloniti u ovom slučaju, odbiti primjenu ovršnog zakona jer je suprotna normi EU-a. I zbog toga sudovi u odlučivanju o ovrhama moraju postupati po službenoj dužnosti – privremeno ili trajno obustaviti ovrhe koje su ništavne. To se odnosi i na sve solemnizirane ugovore koje su ovjeravali javni bilježnici”, kaže novi čelnik Vrhovnog suda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar