Radnička fronta povodom Dana žena ostavila poruke u hrvatskim gradovima

Vijesti 08. ožu. 202111:18 > 11:19
Podijeli:
Izvor: Radnička fronta

U sklopu obilježavanja Dana žena članice Radničke fronte iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Pule i Poreča na istaknute lokacije u gradovima su istaknule poruke „Dušo, mama je opet pala“, „Najviše me boli kada šutim“, „Ustajte prezrene na svijetu“, „Ja od jutra nisam stala“, „Sindikat žena protiv kretena“, „Neću cvijeća - vraćaj poduzeća“ i „Živio 8. Mart - dan ženske borbe!“

“Za ljevicu je osmi mart oduvijek datum od posebnog značaja, ne samo zato što su temelji ljevice borba za rodnu emancipacija i društvenu pravdu, već i zato što obilježavanje tog datuma proističe iz socijalističke tradicije. Osmoga marta ne bi bilo da nije bilo njujorških tekstilnih radnica koje su već 1857. prosvjedovale za bolje uvjete rada, i socijalistkinje Clare Zetkin na čiji je prijedlog 1910. Prva međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke internacionale donijela odluku o obilježavanju međunarodnog dana žena, da bi se sljedeći godine i obilježio prvi Međunarodni dan žena – radnica.

Sve češće se zaboravlja da je osmi mart u svojim izvorima neraskidivo vezan uz radničke borbe i da su unatoč mnogim izborenim pravima i načelnoj rodnoj ravnopravnosti, žene i danas u neravnopravnoj poziciji. Sistemska ekonomska i društvena potlačenost žena ne može se ukinuti tek pukim uvođenjem kvota, “osnaživanjem žena” i brojanjem njihove zastupljenosti na “visokim pozicijama”, već isključivo suštinskom promjenom sustava u kojemu živimo i njegovih institucija koje tu potlačenost i stvaraju na svakodnevnoj bazi.

Samo socijalističko-feministička politika može biti temelj stvaranja ravnopravnog društva, te se u skladu s time RF bori za izjednačavanje i povećanje plaća i mirovina te ukidanje nesigurnih i nestabilnih radnih mjesta koja najviše pogađaju žene; za snažnu i odlučnu zaštitu prava radnica, trudnica i rodilja preko zakonskih regulativa te kolektivnih ugovora; za širenje i jačanje javnih usluga brige o djeci, starijima i nemoćnima koje danas najčešće besplatno rade žene zbog slabljenja socijalne uloge države; za odgovorno i planirano roditeljstvo, odnosno za javno dostupno seksualno i zdravstveno obrazovanje, poboljšanje kvalitete i dostupnosti primarne zdravstvene zaštite žena te za osiguravanje prava na besplatan i javno dostupan abortus i kontracepciju; za borbu protiv nasilja nad ženama; te za jednaku zastupljenost žena u politici.

Borba za rodnu ravnopravnost daleko je od završene i zahtijevat će sveobuhvatne, dugotrajne i korjenite promjene sustava. Međutim, neke stvari moguće je promijeniti već u svibnju na lokalnim izborima:

– izjednačavanjem plaća muškaraca i žena za poslove jednake složenosti i zahtjevnosti, u javnoj upravi, ustanovama i poduzećima;

– pri raspisivanju javnih nabava davanjem prednosti kooperativama (zadrugama) i poduzećima u kojima je stupanj poštivanja (ženskih) radničkih prava visoko na listi prioriteta, u kojima se radnike i radnice zapošljava na neodređeno i u kojima su žene zaštićene od nesigurnosti radnog mjesta zbog obveza obiteljske skrbi ili “jer bi mogle zatrudnjeti”;

– obnovom i planiranjem izgradnje novih javnih vrtića za zadovoljavanje kapaciteta sve vrtićke djece te smanjivanje cijena vrtića s dugoročnim ciljem da oni budu potpuno besplatni;

izgradnjom novih smještajnih kapaciteta, te revidiranjem cijena socijalnih usluga za starije i nemoćne, u skladu s njihovim primanjima;

– izgradnjom gradskih stanova, koji će se uz pristupačne cijene mjesečne naknade, stavljati na raspolaganje onima kojima je to najpotrebnije: samohranim majkama, obiteljima s niskim primanjima…

poticanjem zapošljavanja ginekologa u javnom zdravstvu radi kvalitetnije i dostupnije javne primarne zdravstvene zaštite;

– osiguravanjem besplatnih higijenskih i menstrualnih potrepština u javnim ustanovama (škole, bolnice, itd.);

– osiguravanjem dodatnih sredstava i infrastrukture za zbrinjavanje žrtava rodnog, obiteljskog i seksualnog nasilja;

– sustavnim pristupom odgoju i obrazovanju o pitanjima rodne ravnopravnosti na svim razinama;

proaktivnim pristupom nadzoru zakonskih obaveza koje nisu nužno u ingerenciji grada (npr. osiguravanjem dostupnosti pobačaja u općoj bolnici).

Kao i za druge društvene segmente, poboljšanje uvjeta života nije samo pitanje “dobre volje”, stoga je preduvjet i za poboljšanje statusa žena i ostvarenje rodne emancipacije – prevladavanje destruktivne tržišne konkurencije kojom su žene danas posebno pogođene. Borba za rodnu ravnopravnost je borba za jednaka prava, za jednake šanse u svim područjima života, za ljudsko dostojanstvo. Borba koja još nije ni približno gotova, ali borba koja je zajednička! Živio osmi mart!”, poručili su iz Radničke fronte.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar