Psihijatar objašnjava zašto su Hrvati debeli: Vrištim već 15 godina

Vijesti 18. svi. 202209:44 > 10:52
Podijeli:
debljina, mršavljenje, brza hrana, loša prehrana, hamburger, pretilost
Izvor: Pexels

Debljina je među djecom u Hrvatskoj problem koji je poprimio epidemijske razmjere. Već je 30 posto naše školske djece pretilo, a Hrvatska je u samom europskom vrhu po broju debelih - mladih i starijih.

Istodobno su u Njemačkoj, Švicarskoj i na sjeveru Italije posljednjih godina taj trend preokrenuli pa su njihova djeca kilogram lakša nego su bila, dok se naša djeca i dalje debljaju.

Kod pretile djece otkrivaju se sve češće bolesti koje su do nedavno bile karakteristične samo za odrasle, pa tako i dijabetes tipa 2.

Pravih preventivnih mjera za djecu i tinejdžere očito nema, jer se većina djece počinje debljati već u najranijem djetinjstvu i već školski prag prelaze preteški.

Kako komentira najnovija istraživanja i zašto ovaj trend rasta pretilosti nikako ne pada te što se često krije u pozadini debljine Slobodna Dalmacija razgovalarala je s izv. prof. dr. sc. Tomislavom Franićem, psihijatrom, subspecijalistom dječje i adolescentne psihijatrije na Klinici za psihijatriju KBC- a Split.

“Krivnja je prilično teška riječ, no slažem se da su spomenuti brojevi više nego alarmantni, a uzroke možemo samo pretpostaviti i spekulirati s više ili manje vjerojatnosti o njima. Mišljenja sam da ne postoje krivci na osobnoj, individualnoj razini, nego da je greška sustavna i da je sustav negdje krivo posložen. Jedna od mogućnosti je da je riječ o društvenim promjenama koje su utjecale negativno na ravnotežu pozitivnih prehrambenih navika i navika u svezi tjelesne aktivnosti u smjeru negativnog narušavanja te ravnoteže. Jednostavnim rječnikom mislim da djeca, a i mi odrasli, jedemo nutricionistički neuravnoteženo, da sve više jedemo nezdravu hranu, na nekvalitetan način i u nekvalitetnim količinama. Istodobno, naša tjelesna aktivnost je sve manja, a mnogi još nisu svjesni da pretilost nije samo, odnosno najmanje je estetski problem, ona je kronična bolest koja ugrožava cjelokupno zdravlje i može završiti s ozbiljnim posljedicama pa i smrću”, rekao je Franić.

Pretilost i depresija – postoje jasne poveznice u oba smjera

Kad je riječ o poremećajima prehrane najčešće je fokus na anoreksiji i bulimiji, poremećajima koji jesu teški, ali statistički gotovo zanemarivi u usporedbi sa epidemijom debljine. Obično se u vezi s ova dva poremećaja obavezno u liječenje uključuje psihijatar, dok se kod drugih poremećaja hranjenja psihijatar niti ne konzultira, a pretilost je najčešće posljedica depresije, ili je njezin uzrok?

“O ovome ne da govorim, nego vrištim već 15 godina. Naravno da je previše narcisoidno tvrditi da će, ako uključimo psihijatra u priču, problem nestati, no oni koji se debljinom bave, a ne uviđaju psihičku komponentu problema, ne rade dobar posao. Apsolutno ste u pravu da je prekomjerna debljina povezana s nekim psihičkim poremećajima. Ta povezanost je obostrana. Istraživanja su pokazala jasnu povezanost u oba smjera. Depresivna djeca koja nisu bila pretila imaju veću šansu da postanu pretila u odnosu na vršnjake koji nisu depresivni. Isto tako pretila djeca koja nisu bila depresivna imaju veću šansu da postanu depresivna u odnosu na vršnjake normalne težine. Osobito je ovdje važno naglasiti i osvijestiti ovdje jednu manifestaciju depresije koju mi psihijatri nazivamo atipična depresija. Obično ljudi o depresiji ako i znaju nešto razmišljaju kao o poremećaju sa sniženim raspoloženjem ali i gubitkom apetita i nesanicom. Postoji nešto što se zove atipična depresija, kada osoba od svojih crnih depresivnih misli i depresivne sadašnjosti bježi u prejedanje i spavanje kao način suočavanja odnosno bježanja iz svoje patnje. Drugi mogući poremećaji, ali uz manji broj istraživanja su anksioznost, nisko samopoštovanje i slično”, odgovara psihijatar koji je i sam vodio borbu s kilogramima.

Uz pravilnu prehranu, važna je fizička aktivnosti. I za pretilost i za depresiju.

“Ovdje bih dodao nešto što pokazuje da je umjerena tjelesna aktivnost povezana sa smanjenjem depresije jače nego što bi netko pomislio i da je to dokazano istraživanjem na području sportske psihijatrije kojom se u novije vrijeme bavim. Naime, u tri skupine dobrovoljaca normalne tjelesne težine s depresivnim simptomima su primjenjivana tri terapijska pristupa: samo lijekovi, umjerena tjelovježba 45 minuta dnevno sa 75 posto opterećenja i kombinacija i jednog i drugog.

Pokazalo se da su kod skupine sa samo tjelesnom aktivnosti učinci u smanjenju depresije jednaki lijekovima, a najbolji su rezultati bili u skupini koja je imala kombinirani tretman. Dakle postoji jasna povezanost.

Ono što smo dosad kazali je neoboriva činjenica da postoji povezanost pretilosti i različitih nepovoljnih psihičkih stanja pa i psihičkih poremećaja od kojih smo nabrojali samo neke (depresija, anksioznost). Čak i nije toliko važno što je bilo prije, kokoš ili jaje.

Je li uzrok pretilosti psihičko stanje ili je psihičko stanje uzrokovalo pretilost to za ovo pitanje nije važno. Jasno je da se problemu treba pristupiti sveobuhvatno. Svaki parcijalni pristup će rezultirati kratkotrajnim rješenjem. Ako imamo nekakvu depresivnost ili anksioznost na koju ne obraćamo pozornost smanjenjem tjelesne težine one mogu kratkotrajno biti riješene jer ipak to može dovesti do kratkotrajnog boljeg raspoloženja ili manje anksioznosti ili bolje slike o sebi, no depresija ili anksioznost se brzo ponovno pogoršavaju i često je to uzrok famoznog jo-jo efekta.

A opet, ako je depresivnost ili anksioznost posljedica pretilosti opet ima mjesta za psihijatrijsku, eventualno psihološku podršku. No i osoba koja boluje od bilo koje druge bolesti, a pretilost jest bolest, ima pravo na negativnu psihološku reakciju, a time i pomoć, ali tu smo u drugoj liniji pomoći, ali u isto vrijeme”, rekao je Franić za Slobodnu Dalmaciju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar