Prvašića sve manje, samo dvije županije bilježe rast: “Ugrožen je ukupni razvoj”

Vijesti 05. ruj 202208:541 komentar
Podijeli:
Izvor: Tomislav Miletic/PIXSEL/Ilustracija

Školsko zvono zazvonilo je danas diljem Hrvatske i tako označilo početak nove školske godine za stotine tisuće đaka osnovnih i srednjih škola. No, zazvonio je ove godine u Lijepoj našoj ponovno i alarmantan podatak o broju učenika i učenica koji prvi put sjedaju u školske klupe.

Da je prvašića iz godine u godinu sve manje, upozoravaju stručnjaci već godinama, ali njihovi apeli, čini se, nisu urodili plodom. A bez akcije i učinkovitih demografskih mjera situacija je sve gora pa će tako školovanje ove godine započeti oko 10 tisuća prvašića manje nego što ih je bilo prije 14 godina.

VEZANE VIJESTI

Da budemo precizni, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u školsku godinu 2005./2006. krenula 46.793 prvašića. Kako doznajemo u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, točni podaci o broju upisanih đaka u prve razrede za ovu školsku godinu znat će se najkasnije do 30. rujna, ali su nam otkrili okvirne podatke s kojima raspolažu.

“Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati nešto manje od 36.000 učenika. Točne podatke imat ćemo tek kada škole upišu učenike u bazu e-matica, tj. do 30. rujna. Od 1. rujna se učenici prvih razreda upisuju u bazu e-matica, tada se u bazi otvara nova školska godina”, pojasnili su za N1 iz resornog ministarstva.

Najveći pad u Slavoniji

Službeni podaci s kojima raspolaže Ministarstvo obrazovanja pokazuju da se u proteklih osam godina ukupni broj učenika najviše smanjio u Vukovarsko-srijemskoj, a slijede ju Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska te Osječko-baranjska.

Izvor : MZO/Screenshot

S druge strane, Grad Zagreb, Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija bilježe čak blagi rast ukupnog broja osnovnoškolaca u razdoblju od 2013./2014. do danas. Međutim, rast broja prvašića u istom razdoblju imaju samo dvije županije među njima – Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska.

Izvor : MZO/Screenshot

“Upitno funkcioniranje svih sustava”

Komentirajući ove porazne trendove, demograf Stjepan Šterc, koji inače predaje na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija, kazao je da podaci koji nam dolaze sa svakom novom školskom godinom jasno potvrđuju svu silinu demografskih negativnosti u Hrvatskoj.

“A posebno se to odnosi na stalno i intenzivno smanjivanje broja učenika osnovnih i srednjih škola i broja prvašića. Podaci su neosporno alarmantni jer se gubi najvrjedniji razvojni potencijal i dovodi u pitanje buduće funkcioniranje obrazovnog i ostalih sustava”, kazao nam je Šterc navodeći da je to izravna posljedica stalnog smanjivanja broja rođene djece i iseljavanja mladih obitelji s djecom.

Izvor : N1

“Godišnja je razina smanjivanja učeničke populacije već duže vrijeme oko 8.000 djece i to bi moralo zabrinuti apsolutno svakog racionalnog u ovoj zemlji”, tvrdi Šterc.

Na pitanje prijeti li nam u skoroj budućnosti scenarij da ćemo morati stavljati ključ u brave nekim školama zbog manjka učenika, Šterc odgovara da je zatvaranje škola očekivani proces primarno u izvangradskim područjima, kao i smanjivanje broja razreda i učenika u njima te višak nastavnika diljem Hrvatske.

Što činiti?

“Primarno se mora shvatiti kako su demografske negativnosti dosegle razinu ugrožavanja ukupnog razvoja i početi politički djelovati sukladno njezinoj težini i znanstvenoj logici. Potrebna politička volja je početak, a primjena oba revitalizacijska modela nužnost; provođenje klasične populacijske politike poticanja rodnosti svim mogućim tzv. tehničkim demografskim poticajnim mjerama, a naročito poreznim poticajima te selektivna imigracijska politika temeljena na investicijama hrvatskog iseljeništva također poticajnim poreznim modelima”, ističe Šterc.

Iako je stanje alarmantno, demograf Šterc vjeruje kako bi negativne trendove bilo moguće zaustaviti i preokrenuti pod uvjetom da postoji politička volja te kada ne bi političke misli i osjećaji, politički interesi i ideološki uski okviri prevladavali nad znanstvenim zakonitostima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar