Profesorica o moru: Istražujemo invazivnu bakteriju vibrio koleru

Klimatske promjene 28. srp 202220:43 > 01. kol 2022 10:19
Podijeli:
Izvor: N1

Profesorica Darija Vukić Lušić, voditeljica Odsjeka za ispitivanje voda u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije bila je gošća emisije Klimatska budućnost uživo iz Kostrene.

Na početku je objasnila kako teče cijeli proces monitoringa kakvoće mora za kupanje, pojasnivši da se on provodi od sredine svibnja do kraja rujna – u sezoni kupanja.

“Što se naše županije tiče, u pitanju je 270 lokacija, a na našoj obali Jadrana je to nešto preko 1000 lokacija. Uzorkuje se s brodice, s time da se nastoji maksimalno približiti prema plažnom prostoru koliko je to dozvoljeno ili s kopna i onda se vodi računa da je dubina mora najmanje jedan metar. Uzme se uzorak mora u jednu sterilnu bocu, pri tome se također bilježe i neki dodatni pokazatelji koji su nama bitni, a to je temperatura zraka, temperatura mora, salinitet.

Salinitet je jedan bitan pokazatelj koji nam govori o tome miješa li se morska voda sa slatkom vodom jer slatka voda često donosi onečišćenje pa ako imamo sniženi salinitet već nam to govori da bi tu moglo biti nekih problema, da je bilo miješanja vode. Također, bilježimo meteorološke uvjete od tog dana, kakav je izgled površine mora, imamo li tu neka onečišćenja koja mogu biti prirodna, ulje, nafta ili možda cvjetanje mora. Sve to unosimo u svoje obrasce i onda kada prikupimo određeni broj uzoraka stavljamo ih u hladnjake zaštićene od temperature i svjetlosti te idu prema laboratoriju na analizu”, rekla je Vukić Lušić.

Izvor : N1

Kakva je kvaliteta Jadranskog mora?

Govoreći o kvaliteti Jadranskog mora, rekla je da je ona kod nas uvijek vrlo visoka.

“To nije da sami sebe tako procjenjujemo nego smo na europskoj razini tu u samom vrhu jer svi podaci koje mi prikupimo ustvari smo obavezni slati prema Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za zaštitu okoliša. Oni jednom godišnje izvještavaju i publiciraju jedno izvješće za cijelu Europu i Europsku uniju”, ističe.

Hrvatska je, objašnjava Vukić Lušić, uvijek u vrhu liste po kakvoći mora.

VEZANE VIJESTI

“Izmjenjujemo se s Grčkom, Maltom, Ciprom, povremeno Slovenijom u prvih pet ovisno o sezoni, ali smo redovno u prvih pet zemalja i to je nama vrlo veliki i snažan argument turistički koji je potrebno i dodatno naglašavati i iskoristiti dodatno. Po zadnjem europskom izvješću koje je upravo izašlo udio te izvrsne (najbolje) kvalitete mora je prošle sezone u Hrvatskoj bio 98 posto. Znači na 98 posto lokacija nama je more izvrsne kakvoće. Dok je neki europski prosjek, odnosno prosjek članica Europske unije samo 85 posto. Znači, značajno manji nego što je to kod nas. Međutim, to ne znači da mi nemamo povremenih problema”, govori.

Jedan od problema je i cvjetanje mora, koja se svakako može povezati i s klimatskim promjenama.

“Mi smo u sezonu ušli sa samim cvjetanjem mora, posebno na sjevernom Jadranu, znači Istarska i Primorsko-goranska županija su tu bile posebno zahvaćene jer je temperatura mora jedan od okidača za taj inače prirodan proces, međutim sada se javlja ranije, javlja se intenzivnije i češće”, kazala je.

Nove vrste bakterija u moru

Profesorica objašnjava da u naše more dolaze neke nove vrste koje nisu autohotone za ovo područje te dodaje da one mogu biti toksične ili invazivne (agresivnije od domicilnih vrsta).

Na pitanje koje su to, primjerice, zabilježene u Jadranu:

“Moja institucija je dio jednog velikog europskog projekta vezanog za klimatske promjene. Taj projekt vodi kolegica Marijana Pečarević sa Sveučilišta u Dubrovniku i radi se o obrani luka od stranih vrsta. Jedna od bakterija koje se istražuju i koje su uočene globalno da predstavljaju problem je vibrio kolere koji se prenosti balastnim vodama, kao i druge potencijalne invazivne vrste koje neće imati svoje predatore i grabežljivce i zadominirat će određenim područjem i ugrozit će ove autohtone zavičajne vrste i cijelu biološku raznolikost. Isto tako, moramo naglasiti da je kakvoća mora na nekoj lokaciji varijabilna. Zbog toga je jako bitan broj lokacija, da je ta gusta mreža monitoringa”.

VEZANE VIJESTI

Treba li i kod nas pogustiti mrežu monitoringa kakvoće mora pitanje je kojim se bavi još jedan projekt u Hrvatskoj.

“To je dio jednog projekta Hrvatske zaklade za znanost, isto veliki projekt koji se provodi tijekom tri sezone uzorkovanja. Vodi ga kolega sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Slaven Jozić i mi isto sudjelujemo i mi ćešće uzorkujemo, čak i u različitim razdobljima dana na više lokacije unutar iste plaže i gleda se hoće li rezultati promijeniti ocjenu mora odnosno vode na toj lokaciji, ima li smisla i je li financijski i tehnički opravdano pogustiti tu mrežu i da se to uzorkovanje češće obavlja”, pojašnjava Vukić Lušić.

Dodaje da se u SAD-u more uzorkuje jednom tjedno, dok je na razini Europe to jednom u dva tjedna. “Mi uzorkujemo jednom u dva tjedna što je deset puta u cijeloj sezoni”, ističe.

Porast saliniteta mora

Zbog viših temperatura, povećanog ispravanja i manjeg unosa slatke vode dolazi do porasta saliniteta, ističe profesorica.

“I to je okolišni čimbenik koji će utjecati na to koje će to vrste bakterija i fitoplanktona, zooplanktona pa do viših vrsta preživljavati na određenom području”, govori.

U konačnici bi to, kaže Vukić Lušić, moglo utjecati na kakvoću mora. “Mi ispitujemo indikatore koji ipak rastu u određenom rasponu tih okolišnih čimbenika. Tako da su zasad to još uvijek dobri indikatori fekalnog onečišćenja”, veli.

Profesorica Vukić Lušić sudjeluje i u znanstvenom projektu unutar kojeg se osmišljava pristup putem kojega bi se moglo unaprijed upozoravati na onečišćenja mora.

“Ovo što mi imamo sad je već prošlo. Mi kažemo – more je bilo onečišćeno prije dva dana. Svakako nam je cilj da ljude upozorimo da će onečišćenje biti jer je to moguće, kao i vremenska prognoza i da ljudi koji su osjetljiviji izbjegavaju te lokacije koje će biti ugrožene”, rekla je zaključno.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar