“Prešutna prekoračenja najrizičniji proizvod koji jedna banka ima u Hrvatskoj”

Biznis 02. ruj. 202113:42 > 16:441 komentar
Podijeli:
Izvor: N1

Predsjednik Hrvatske udruge banaka, Zdenko Adrović, gostovao je u N1 studiju uživo.

Za prešutno i za dopušteno prekoračenje računa Adrović je rekao da su po hrvatskim zakonima legalni i legitimni instrumenti, pri čemu je jedna od razlika bila ta da se minimalna efektivna kamatna stopa primjenjuje na dopuštena prekoračenja, a na prešutna se to ne primjenjuje.

“Kod dopuštenih prekoračenja mora se izvršiti provjera kreditne sposobnosti, dok su prešutna prekoračenja jednostavniji instrument, pa se to kod njih ne mora raditi”, rekao je Adrović.

VEZANE VIJESTI

“Zašto je ta razlika nastala ne znamo, nema takvih istraživanja”, rekao je o velikoj količini prešutnih u odnosu na dopuštena prekoračenja računa.

“Trebamo imati u vidu da je to najrizičniji proizvod koji jedna banka ima u Hrvatskoj i kamate na te kredite su više nego na druge oblike kreditiranja i u drugim zemljama, jer su drugi krediti regulirani, osigurani, dugotrajniji”, rekao je Adrović.

Banka je u riziku da joj taj kredit neće biti vraćen ako klijent, nažalost, umre, a znamo da je broj ljudi koji umru u Hrvatskoj sad s covidom oko 60.000, a prije je bilo oko pedeset tisuća. Ljudi se i iseljavaju, pa postoji mogućnost da odu i ostave dugovanje, a postoji i određeni broj ljudi koji idu u mirovinu. Rizici koji idu uz taj proizvod su objektivno u Hrvatskoj vrlo veliki, rekao je Adrović.

Upitan radi li se u pojedinim slučajevima kad su kamate išle i do preko 17 posto o lihvarskim kamatama, Adrović je rekao da mi u Hrvatskoj nemamo definiranu lihvarsku kamatu.

Što se tiče europskih zemalja, predsjednik HUB-a rekao je da prema istraživanju koje su dobili u Velikoj Britaniji kamata za prekoračenje iznosi 40 posto godišnje. U Njemačkoj se, rekao je, stopa kreće od banke do banke i iznosi između 7 i 10 posto godišnje. U Švedskoj je oko 13,5 posto, u Francuskoj između 14 i 17, a u Italiji 15 posto.

Upitan jesu li banke u Hrvatskoj koristeći prešutno prekoračenje lovile u mutnom, Adrović je rekao da nisu i da je u Zakonu o kreditiranju jasno definirano da se za dopuštena prekoračenja koristi definirana maksimalna efektivna kamatna stopa, dok za prešutna prekoračenja takve odredbe nema.

Govoreći o zakonskim izmjenama, Adrović je rekao da banke nemaju problem uskladiti se sa zakonskom regulacijom, a da će se prilagoditi građanima tako što će im se omogućiti obročna otplata, navjerojatnije na 12 mjeseci.

Ako bi se uvelo ograničenje minusa, neće biti moguće imati ovu količinu dostupnog novca, rekao je Adrović, dodavši da bi se u tom slučaju minus od, primjerice, 5.000 kuna mogao odobriti ljudima koji imaju plaću od deset, petnaest ili dvadeset tisuća kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar