Predsjednik HUP-a: Hrvatska se voli zapošljavanjem, rastom plaća i izvoza

Vijesti 13. tra. 202119:25 > 19:33
Podijeli:
Izvor: N1

Mihael Furjan, predsjednik HUP-a gostovao je u Dnevniku N1 te je govorio i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te o dugu veledrogerijama.

“Pa 54 posto ide u ono što zovemo gospodarstvo, ali veći dio toga će ići u javne infrastrukturne projekte. Mislim da ova generacijska prilika mora biti maksimalno iskorištena da se maksimalno poveća BDP i zapošljivost, a to mogu jedino donijeti privatni projekti, koji će brzo moći apsorbirati sredstva i generirati povrat. Mislim da bi veći dio trebao ići u privatne projekte koji bi nam donijeli veći povrat, konkurentnost i otpornost”, rekao je na početku o podjeli sredstava u Nacionalnom planu.

Istaknuo je i kako ni za jednu komponentu u planu nisu vidjeli koliko novaca za nju ide.

“Zato se i dalje nadamo da će dobar dio tog iznosa ići privatnom sektoru. Sada smo čuli ministra Pavića koji je rekao da će trećina otići. HUP je tražio da najmanje pola sredstava ide u privatni sektor odnosno projekte zbog kojih će porasti BDP”, kaže.

VEZANE VIJESTI

“Hrvatskoj treba 250.000 radnih mjesta”

Dodao je i kako bi na projketima ionako radile privatne firme, ali ne nužno domaće, kada bi većina sredstava otiša u javni sektor.

“Sve će to u principu raditi privatne firme, međutim one mogu doći iz Azije, donijeti željezo, materijal, svoje radnike i u principu će malo toga ostati ovdje. Mi želimo da se uloži naše zaposlene i to će sve dovesti do novih zaposlenih. Hrvatskoj treba 250.000 radnih mjesta i to ne može generirati javni sektor. S velikim brojem novih radnih mjesta, investicija, možemo riješiti puno problema, od mirovinskog do zdravstvenog sustava”, objašnjava.

Osvrnuo se i na izjavu da kritičati Nacionalnog plana ne vole Hrvatsku:

“Hrvatska se voli zapošljavanjem, rastom izvoza i konkurentnosti, povećavanjem plaća i na taj način mi volimo Hrvatsku i želimo da se pametno iskoriste Europska sredstva. Hrvatska je u poziciji da je najsiromašnija i najkraće u EU i dobiva najviše sredstava. Privatni sektor je u poziciji da najbrže iskoristi ta sredstva. Vidjet ćete, javni sektor će jako sporo iskoristiti ta sredstva. Bitno je da se ta sredstva iskoriste u 2 ili 3 godine. Želimo brzi razvoj koji će donijeti bolji standard građana”.

Dug veledrogerijama

U nastavku je govorio o dugu veledrogerijama:

“Očekivanja HUP-a su da se dugovi plate. Država je platila 900 milijuna kuna tako da dug smanjen za 15%. Potrebno je još uplatiti da bi se sustav doveo u normalu jer je došao do pucanja. Dobro je da država prepoznala važnost. Ni u jednoj drugoj europskoj zemlji ne vidimo ovakve probleme. Vidimo da HZZO ne može iz svojih prihoda plaćati izvanredne troškove vezane za epidemiju. Država zato mora platiti jer u suprotnom ljudi neće imati lijekove”.

Rekao je i kako za sustav mjesečno treba između 500 i 600 milijuna kuna, a da u ljekarne od sredine siječanja nije sjela niti jedna uplata.

“Veledrogerije, distributeri su kompanije koje donose vlastite poslovne odluke, HUP njima ne nameće nikakve zahtjeve. Bitno je da imaju dovoljno likvidnosti, ne smijemo dopustiti da se dogodi ono što se dogodilo s Agrokorom. Mi smo u situaciji kao što je npr. da nijedna banka ne bi izdržala da svi štediše isti dan krenu po depozite. Bez obzira na to koliko banka bila likvidna, ona ne može odjednom isplatiti sve štediše.

Istina je da nitko od nas nije kruha gladan, ali nas dobavljači ne čekaju. Znači, ili će veledrogerije plaćati dobavljače ili će sustav stati. Nitko ne može čekati plaćanje godinu dana i preživjeti. Ova situacija je čudna i paradoksalna da mi moramo objašnjavati da se dugovi moraju platiti nakon godinu dana”, zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar