Pravobraniteljica: Osamdeset posto ubijenih žena žrtve su bliskih osoba

Vijesti 10. tra 202209:47
Podijeli:
Izvor: N1

Prošle godine ubijeno je 14 žena što je manje nego u 2020., no njih 80 posto ubile su bliske osobe što je uzlazni trend, a žene su i dalje u velikoj većini žrtve nasilja u obitelji, navodi pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u godišnjem izvješću. 

Femicid, spolno uznemiravanje, menstrualno siromaštvo i političke participacije žena teme su koje su dominirale u javnosti u 2021., a nedovoljno se govorilo o pravima rodnih manjina, rekla je pravobraniteljica Višnja Ljubičić za Hinu.

Iako je i 2021. obilježila pandemija covida, kao i posljedice potresa, prvotni šok koji je to izazvalo u različitim područjima života uglavnom se stabilizirao, mada i dalje vidimo brojne posljedice, a zabilježene su i određene promjene u trendovima, istaknula je.

Sustav i dalje nema odgovor na nasilje među bliskim osobama

Posljednjih sedam godina bilježi se rast broja kaznenih djela, a pad prekršajnih djela nasilja u obitelji, kako prije pandemije, tako i tijekom nje, pri čemu je 2020. došlo do značajnog porasta od 29 posto u broju prijava kaznenih djela.

Na to je zasigurno imala utjecaja i pandemija, a Hrvatska u tome nije izolirana jer su takvi trendovi primijećeni diljem EU, kaže Ljubičić.

Lani je usporen trend rasta kaznenih djela, no i dalje nije nezanemariv i iznosi 12 posto. Došlo je i do pada broja ubojstava žena, no povećan je udio žena koje su ubile bliske osobe.

Sustav i dalje nema odgovora koji bi učinkovito adresirao uzroke rodno utemeljenog, obiteljskog, odnosno ukupnog nasilja, pa tako i nasilja prema ženama, upozorila je pravobraniteljica.

Rast broja kaznenih djela s jedne strane te pad broja ubojstava žena s druge, sigurno je uzrokovan pojačanim naporima koje posljednjih godina policija ulaže u senzibilizaciju i edukaciju policijskih službenika.

Stroža zakonodavna i praktična kvalifikacija obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja moguće ima utjecaj na smanjen broj ubojstava, no to će se tek moći utvrditi u budućnosti, kaže.

Građanske inicijative ohrabrile žrtve na svjedočenje

Ljubičić je upozorila kako je broj slučajeva spolnog uznemiravanja na kojima su radili porastao za četiri puta, pri čemu je pravobraniteljica obaviještena o 100 pritužbi.

Značajan porast broja slučajeva, dodaje, svakako je potaknut građanskim inicijativama koje su žrtvama pružile javnu platformu za iznošenje svojih svjedočenja, kao što je bila primjerice inicijativa #nisamtražila.

Trend povećanja prijavljivanja slučajeva spolnog uznemiravanja bilježi i MUP, prema čijoj je statistici evidentirano 98 prijava za to kazneno djelo, od čega je 85 žrtava žena i 13 muškaraca.

Žene su češće žrtve rodno utemeljenog nasilja, posebno onog seksualne prirode, a stigma je općenito vezana uz takva djela te zasigurno kod oba spola postoje tamne brojke neprijavljenih slučajeva, upozorila je Ljubičić.

Jaz u plaćama se smanjio, ali ne zbog politika nego zbog pandemije

Promjene postoje i kod plaća. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o bruto plaćama po spolu u 2020. i 2021., došlo je do smanjenja razlike u prosječnim plaćama muškaraca i žena.

Dok je rodni jaz u plaćama iznosio 13 posto u 2019., on se gotovo prepolovio na 6,9 posto u 2020. i blago porastao na sedam u 2021.

Analiza navodi na zaključak da se smanjenje rodnog jaza u plaćama ne može pripisati afirmativnoj i planiranoj gospodarskoj politici.

Pretežito se radi o posljedicama procesa na tržištu rada koji su izazvani negativnim utjecajem pandemije na gospodarstvo te promjenama u radnim odnosima u smislu povećanog udjela rada od kuće te smanjenog broja dana bolovanja zbog njege člana obitelji, pojasnila je Ljubičić.

Bez obzira na statističke pokazatelje, trenutno ne možemo reći da je došlo do povećane ravnopravnosti spolova na tržištu rada, već je potrebno nastaviti pratiti kretanja uz planirane mjere koje će dovesti do smanjenja, poručila je pravobraniteljica.

I dalje bez implementacije spolnih kvota na izborima

Prošlu su godinu obilježili i lokalni izbori, a iako je blago, za 2,9 posto, povećan udio žena u tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, pravobraniteljica je upozorila kako i dalje ne postoji istinska implementacija spolnih kvota. Udio žena od 27 posto u tim tijelima i dalje je daleko od zakonski propisanih 40 posto.

Dodala je kako ostvareni pomak nije u skladu s očekivanjima, posebno uzimajući u obzir da je od donošenja prvog zakona o ravnopravnosti spolova prošlo gotovo 20 godina i da su ovo drugi lokalni izbori na kojima se primjenjuju prekršajne sankcije za predlagatelje kandidacijskih lista koji ne poštuju spolnu kvotu.

Posljedica je da su žene i dalje osjetno podzastupljen spol u političkoj participaciji, a ovim tempom bi moglo doći do stagnacije i poteškoća u nastojanjima da postignemo udio žena u predstavničkim i izvršnim tijelima od najmanje 40 posto, upozorila je.

Pravobraniteljica stoga preporučuje strankama da potiču ravnopravnu participaciju žena u unutarstranačkim strukturama i na svim razinama, DORH-u da dosljedno pokreće prekršajne postupke protiv onih  koji nisu poštivali načelo ravnopravnosti, a jedinicama lokalne uprave da potpišu “Europsku povelju o ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini” te usvoje akcijski plan.

Značajno povećanje zločina iz mržnje prema LGBT zajednici

U 2021. zabilježeno je i značajno povećanje zločina iz mržnje temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta, a prvi put u deset godina, Povorku ponosa u Zagrebu obilježila je serija verbalnih i fizičkih napada na sudionike/ce.

Prema podacima MUP-a, od ukupno 101 kaznenog djela motiviranog mržnjom, zabilježeno ih je 13 motiviranih spolnim opredjeljenjem te jedno motivirano rodnim identitetom žrtve. Rradi se o povećanju od 75 posto u odnosu na 2020. te 133 posto u odnosu na 2019.

Broj prekršajnih djela motiviranih predrasudom ili mržnjom po osnovi spolnog opredjeljenja bio je 315.

Upitana jesu li možda za tako značajno povećanje djelomično “zaslužne” netolerantne izjave političara koje su se često mogle čuti u predizbornoj kampanji, Ljubičić je rekla kako neprimjerene izjave političara i drugih javnih osoba mogu doprinijeti rastu homofobije i stvaranju netolerantnog ozračja.

To u kombinaciji s izostankom sustavnog građanskog odgoja i obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava može dovesti i do iskazivanja otvorene agresije prema pripadnicima rodnih i spolnih manjina, kaže.

Kao jedan od problema kojemu se ne obraća dovoljna pažnja, pravobraniteljica je navela i složenost stjecanja prava i pristupa zdravstvenim uslugama rodnih manjina.

Pritužbe se uglavnom podnose zbog odbijanja liječnika specijalista i određenih bolnica da odobre operativne zahvate na teret HZZO-a. Oni tvrde da trošak konkretnih zahvata ne spada pod troškove koje pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, unatoč tome što su se nekim transrodnim osobama zahvati prošlih godina obavljali upravo na trošak obveznog osiguranja.

Ljubičić se u više navrata obraćala Ministarstvu zdravstva, HZZO-u i Nacionalnom zdravstvenom vijeću s preporukama standardizacije postupanja i izrade hodograma kako bi se izbjegla diskriminacija.

Iako se HZZO u nekoliko navrata očitovao o problematici navodeći da je ključ rješenja u rukama Ministarstva, Ministarstvo nije odgovaralo na pravobraniteljičine pozive na suradnju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar