“Politika ima manje utjecaja što je veća liberalizacija medijskog tržišta”

Vijesti 18. ožu. 202112:50 > 14:17
Podijeli:
Izvor: N1

Mirjana Rakić, dugogodišnja novinarka i urednica, također i bivša predsjednica Vijeća za elektroničke medije, komentirala je za N1 vertikalnu integraciju, koja se direktno tiče položaja u kojem se našao N1, Zakon o elektroničkim medijima u tom kontekstu i izglede Hrvatske da liberalizira svoje medijsko tržište s obzirom na EU.

“Napustila sam agenciju prije pet godina i tada sam se intenzivno bavila i medijskim tržištem i zakonodavstvom”, podsjetila je Rakić na početku:

“Već tad se govorilo o tome da je nužna strategija medijskog razvoja u Hrvatskoj, koja nažalost do dana današnjeg nije napravljena, zatim izmjena samog Zakona o medijima, a konačna stepenica je Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o HRT-u.”

“Uvijek postoji rješenje”

“To je iznimno kompleksno područje i znam da u to nije lako ući, ali je to nužno. Da se napravila strategija, već bi se unutar te strategije odredile neke osnove o kojima mi danas govorimo, koje bismo trebali promijeniti”, kazala je Rakić.

“Hrvatska je članica EU-a i time je obavezna usklađivati svoje zakonodavstvo. To se odnosi i na liberalizaciju medijskog tržišta”, rekla je dalje i istaknula:

“Ograničavanje na medijskom tržištu je uvijek loš signal i treba pronaći neko rješenje. Uvijek postoji rješenje. Ja se nadam da će se u ovom novom zakonu koji je veliki zalogaj i koji treba proći kroz saborske procedure, naći pravi odgovor i za to, a to je to vertikalno povezivanje, da netko tko proizvodi program, može biti i distributer.”

VEZANE VIJESTI

“To je na neki način bilo i sada omogućeno, a to su koncesije. Svatko se mogao natjecati za koncesiju”, rekla je dalje i potvrdila da postoji prostor za televizijsku koncesiju na nacionalnoj razini:

“Mislim da je veća šansa da se otvori niz novih koncesija nego što se dosad govorilo. Ali, koliko ja znam, a jučer je pravnik iz Agencije (za elektroničke medije) to potvrdio, još uvijek postoji jedna neispunjena koncesija na nacionalnoj razini.”

Objasnila je dalje da onaj tko ide u natječaj za koncesiju, mora imati sjedište u Republici Hrvatskoj, jer podliježe zakonodavstvu Republike Hrvatske. Rekla je i da se slaže s tim da je postojala opasnost od duopola ili sličnih situacija kad ne postoji mogućnost vertikalnog povezivanja:

“U dijelu da nije postojala mogućnost vertikalnog povezivanja, tu se slažem s vama. U drugim stvarima mislim da je zakonodavstvo bilo uspješno, što se tiče Agencije za elektroničke medije koja mora nadzirati stanje na tržištu. Uvijek je bilo pitanje vlasništvo, teško se otkrivalo i razotkrivalo.”

Osvrnula se i na utjecaj politike u odnosu na takvo stanje na medijskom tržištu:

“Kad se govori o utjceaju politike, kad iskazujete interes za koncesiju, u tome je bitna vaša ekonomska pozicija, poslovni plan, zatim interes javnosti za takav kanal, te što nudite, za što se natječete, za opći kanal ili za specifičan, u vašem slučaju informativni kanal.”

Objasnila je dalje da se iskazivanjem interesa ide u startu prema Odašiljačima i vezama, kao startnoj točki, i prema Agenciji:

“Treća stavka je HAKOM koji utvrđuje tehničke pojedinosti.”

“Netko se mora javiti da želi otvoriti to, to i to, otvoriti TV kuću s tim i tim… Agencija nakon toga otvara javni natječaj da vidi postoji li još netko od zainteresiranih.”

“U biti politike je da želi kontrolirati”

“Proces traje dugo, mislim negdje oko šest mjeseci sigurno”, rekla je što misli koliko traje taj proces.

Na pitanje kako se javni interes točno odvaguje, rekla je da su kriteriji utvrđeni, da  postoje, da se svakako mogu provesti i jednostavne ankete:

“A i sami članovi Vijeća (za elektroničke medije) znaju tko je tko na našem medijskom tržištu.”

Odgovorila je i na pitanje smatra li da bi u dogledno vrijeme mogle prevladati terestrijalne ili kabelske televizije:

VEZANE VIJESTI

“Mislim da će kabelske televizije prevladati.”

Razlog tome je naprosto to da su mogućnosti veće. No, onda se otvara i pitanje ne bi li u tom slučaju trebalo povećavati i broj distributera, liberalizirati takvu situaciju u tom dijelu.

“Naravno, ali to je pitanje i našeg zakonodavstva da bi ti distributeri trebali biti vezani i za Republiku Hrvatsku u kojoj djeluju, a to je još i pitanje na razini EU-a, jer imate jako puno distributera koji idu iz Luksemburga”, odgovorila je Rakić.

Za novi Zakon o elektroničkim medijima rekla je da smatra da će se s njime žuriti toliko koliko treba da se provede rasprava u Saboru.

Konačno, što je s utjecajem politike?

“U biti politike je da želi kontrolirati. Ali mi smo sada u krugu europskih zemalja gdje su stvari ograničene i gdje se možete pozivati na zakonodavstvo, prema tome i politika ima manje utjecaja što je liberalizacija tržišta veća.”

Na kraju se osvrnula na govor mržnje u medijskom prostoru, konkretno na portalima. Rekla je da će zakonsko uređivanje toga predstavljati veliko opterećenje za administriranje komentara na portalima, ali da ona svejedno nije za ukidanje komentiranja. A što se tiče razine govora mržnje danas u doba kad je ona bila na čelu Vijeća za elektroničke medije, Mirjana Rakić je kazala:

“Mislim da smo ostali na istoj točki. Ne bih rekla da se pogoršala (situacija), ali mislim da se masu tog govora mržnje seli na portale koji nisu toliko u prvom planu da bi javnost odmah reagirala.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar