Benčić Plenkoviću: Aktivizam je nešto loše? To vas je prijatelj Orban naučio?

Vijesti 15. ruj. 202106:51 > 14:143 komentara
Podijeli:
hrvatski sabor, sandra benčić
Izvor: Marko Lukunic/PIXSELL

Odavanjem počasti domovini, himnom Lijepa naša, koja se izvodi na početku svakoga redovitog zasjedanja, Hrvatski sabor u srijedu je počeo redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca.

Sabor je minutom šutnje odao i počast svima koji su dali život za Hrvatsku, posebno hrvatskim braniteljima, zastupnicima i svima koji su zaslužni za Hrvatsku.

Zasjedanje je otvoreno ‘aktualnim prijepodnevom’ u kojemu će pitanja članovima Vlade postaviti 39 zastupnika, prva je pitanje postavila Dragana Jeckov (SDSS), posljednji će to učiniti HDZ-ov Ante Bačić.

Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga i u njoj ostaju do ustavnog roka, a po potrebi i dulje, najavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Tijek događaja

14:05 Završeno je aktualno prijepodne

Sabor odlazi na stanku od 15 minuta nakon čega će nastaviti s iznošenjem stajališta klubova.

13:20 Pitanje postavlja Mostov Miro Bulj

On je premijera Plenkovića pitao o investicijama u Splitsko-dalmatinsku županiju i brzu cestu Kukuzovac – Križice. “Zanima narod što je s tom cestom života. 200 milijuna kuna. Bobana i Sanadera za taj kraj nije briga”, kazao je Bulj.

Plenković je odgovorio: “Po kojoj to logici Bobana i Sanadera za Cetinsku krajinu nije briga? To ne stoji. Što se tiče odnosa prema Dalamtinskoj zagori, cetinskoj krajini, cijeloj županiji. Mislim da to ne treba dokazivati, koliko se uložilo u ceste, infrastrukturu….Brinemo o svim županijama, meni su svi bitni. Jasno smo rekli da ćemo u ovom mandatu voditi računa o projektu Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina…To su krajevi Hrvatske kojima treba dati ruku i dati potpore da ljudi tamo ostaju i da dolaze u te krajeve”.

13:00 Pitanje postavlja HSS-ov Krešo Beljak

On je Plenkovića pitao je li upoznat sa situacijom da je Jandroković ljetos počinio dva ozbiljna kaznena djela. “5. kolovoza HDZ-ov simpatizer zamolio je zajedničkog poznanika da mu da broj Jandrokovića da mu osobno čestita Dan domovinske zahvalnosti. Jandroković ga je sasuo salvom najodvratnijih uvreda. Već idućeg dana dobio je poziv od policije u svojstvu osumnjičenika za kazneno djelo prijetnje. Na obavijesnom razgovoru saznao je da je prijava stigla iz Zagreba i da ga je prijavio Jandroković ili netko njegov. Time je počinio kazneno djelo lažne prijave i zloporabe položaja i ovlasti jer je očito da promtna reakcija Policijske postaje Hvar nije mogla ići bez intervencije s više razine”, kazao je Beljak.

Plenković je kazao kako mu nije poznato. “Imate tu predsjednika Sabora Jandrokovića pa njega pitajte. Nemam što reći na ovo”, rekao je premijer.

Beljak je objasnio da je oštećena osoba Jandrokovića oslovila s ‘gospodine Njonjo’ ne misleći ništa loše. Kaže da predsjednika Sabora i mediji zovu Njonjo. Napomenuo je da se država ne stigne baviti prijetnjama koje dobivaju zlostavljane žene. Bile su tu i prijetnje zastupnicima Nikoli Grmoji i Boži Petrovu.

“Poznato je i da vi imate nadimak, poznato je da mene pola države zove Pajser, no nitko to ne smatra prijetnjom osim gospodina Jandrokovića”, rekao je Beljak.

12:50 Pitanje postavlja Marijana Balić iz HDZ-a

Njezino pitanje išlo je ministru Tomi Medvedu, a ticalo se izgradnje prvog od četiri veteranskih centara.

“Izgradnjom će se stvoriti boravak za 12 tisuća korisnika godišnje. Izgradnja u Šibeniku je završena šest mjeseci prije roka. 1. rujna dobivena je uporabna dozvola. U 2022. godini biti će spreman za prijam korisnika. Za tehnički pregled biti će spreman centar u Sinju. U Daruvaru i Petrinji biti će gotovo krajem 2022. godine.

12:35 Pitanje postavlja Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta

Njegovo pitanje išlo je ministru Berošu. Ali prvo je konstatirao da je Capak prošle godine kazao da nema smisla tražiti od ljudi tražiti da nose maske kada ulaze u neke prostorije ako su zdravi, a sada ih djeca moraju nositi. “Imamo jasnu sliku tko su dobitnici, a tko gubitnici u pandemiji. Dobitnici su farmaceutska industrija, a gubitnici su djeca čije je odrastanje obilježeno pandemijom. Ovo je i prilika pojedincima da povećaju kontrolu nad ljudima. Izraelski ministar zdravstva rekao je da covid potvrda služi tome da se ljudi cijepe. Može li odbijanje testiranja zdravstvenih djelatnika biti osnova za otkaz?”

Beroš je odgovorio: “Ne znam je li moguće govoriti o dobitnicima i gubitnicima. Istina je da netko ostvaruje profite no treba im zahvaliti jer su u kratkom vremenu proizveli cjepivo. U kontekstu potvrda u zdravstvenom sustavu, meni je osnovni postulat sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Želimo li otići u nesigurno zadravstveno okruženje? Potvrda nije nešto što je optimalno i što garantira zdravstvenu sigurnost, no u ovom trenutku je najbolji instrument. Išli smo tako daleko da u prijelaznom periodu testovi budu plaćeni od strane države. Međutim, pitanje sigurnosti, ovo je nužan korak u kontekstu rastućih brojeva. Ako netko odbije testiranje ako mu je i plaćeno, ne vidim racionalnu odluku. Pravnici će naći adekvatan odgovor na to pitanje. Meni kao ministru meni je imperativ osigurati sigurnost u zdravstvenom sustavu”, kazao je.

U očitovanju na odgovor Bartulica je napomenuo da je sigurnost velika odgovornost jer smo vidjeli kako je covid bolnica u Makedoniji izgorjela zbog kisika u covid bolnici. “Stoji činjenica da cijepljenje nije jamstvo da se netko ne može zaraziti i prenositi virus dalje. Ove mjere upućuju na to da se stvara novo normalno stanje gdje su djelatnici dovedeni u situaciju gdje će po savjesti morati donositi odluke. Prioritetne skupine, stariji, još nisu cijepljeni. Može se dogoditi da veći broj djelatnika to ne učini i trebalo bi jasno odgovoriti što ima se može dogoditi. U Izraelu su imali veliku razinu procjepljenosti”, kazao je.

12:30 Pitanje postavlja SDP-ova Barbara Antolić Vupora 

Ona je pitanje uputila ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu: “Kada će produženi boravak biti dostupan svim učenicima i kakav je status učitelja u produženom boravku?”

Ministar je kazao da je produženi boravak nešto o čemu se u sustavu dugo razgovara. Vl”ada provodi reformu predsškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja da se svim učenicima u RH koji pohađaju osnovnu školu omogući cjelodnevna nastava. Boravak može biti vezan s čuvanjem djece, želimo napraviti cjelodnevnu nastavu jer učenici u osnovnoj školi imaju daleko najmanji broj aktivnih sati u odnosu na vršnjake u drugim zemljama. Sredstva za to su osigurana”, kaže

12:22 Pitanje postavlja Miroslav Škoro, nezavisni zastupnik

Govorio je o privatizaciji Jugotona, sadašnjeg Croatia Recordsa i vlasništva nad fonogramima. Pitanje o tome postavioje ministrici Obuljen Koržinek.

Ona mu je rekla da je upravo on bio dionikpm mnogih tih procesa: “Spor je pokrenut prije našeg mandata, prvostupanska presuda donesena je početkom mandata. Tada se u Zakonu o arhivima stvorio prostor da država može upravljati intelektualnim vlasništvom. Dogodila se i drugostupanjska presuda. Očito se propustilo iskazati vrijednost fonograma kao materijalne stvari i propustilo izuračunati vrijednost intelektualnog vlasništva. Mi ćemo ovoj temi se ozbiljno posvetiti. Konzultirat ćemo i vašu knjigu i doktorsku dizertaciju”,

Škoro joj je kazao da mora razlikovati privatizacijski proces od poduzetništva.

12:00 Pitanje postavlja Sandra Benčić, zastupnica platforme Možemo!

Pitanje je upućeno predsjedniku Vlade. “Više od pola godine traje trakavica s izborom predsjednika Vrhovnog suda. Prvo vam nije odgovarala profesorica Zlata Đurđević. Onda je došlo do trećeg poziva i činilo se da će HDZ podržati suca Dobronića. Radi se o sucu koji ima povjerenje građana. Ipak, ni on vam ne odgovara, navodno, jer nije ispunio normu. Ispada da je ta norma puno važnija od hrabrosti, znanja i povjerenja javnosti. Meni se čini da namjerno ili s određenim ciljem odugovlačite s izborom. Mene zanima je ta vaša neodlučnost povezana s ocjenom suca Dobronića da je Vaša Vlada u aferi Agrokor propustila likvidirati faktoring društva kako bi dio štete koji je nastao, između ostalog i malim dioničarima, mogla naplatiti iz njihove imovine. Pri tome vam je Dobronić na tom primjeru objašnjavao zašto sudac, koji se bavi složenim predmetima, ne stiže ispuniti normu. Vidi slučaja, pitanje afere Agrokor još nije završeno, a zašto? Jer Vrhovni sud o tome nije odlučio zadnje dvije godine. Zanima me postoji li motivacija da se oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda?”

Plenković je odgovorio: “Ja uživam gledati kako NGO aktivizam, transformiran u političke stranke s enormnom potporom medijma, uvijek ide na najkreativnije i najnevjerojatnije scenarije. Uživam! Ne znam po čemu ste ocijenili da ja ili HDZ ima nešto protiv suca Dobronića. Gdje ste to vidjeli? Tko je to rekao? Ali iskoristiti ću ove tri minute za nešto drugo. Meni je žao da predsjednica Vrhovnog suda nije potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava, Ksenija turković, koja je bila prvi pravi izbor i o kojoj bi postigli konsenzus još u veljači, prije profesorice Đurđević. Znate zašto nije izabrana? Zato što je netko nije htio predložiti, nakon što je ponudio to, a kada je ona kazala može, po zakonitoj proceduri, više nije htio predložiti. Jednostavno nije istina da mi otežavamo izbor. Jesmo li mi forsirali proceduru koja je bila protuzakonita? Koja je to metodologija? Ovo što vi imputirate za Dobronića, pitao sam kolege i druge pravnike, pa nije valjda jedina tema po kojoj netko treba biti predsjednik Vrhovnog suda, jedna donesena presuda u jednom predmetu. Dosta mi je više tog imputiranja HDZ-ovog pravosuđa i utjecaja na pravosuđe”, rekao je.

Benčić se očitovala: “Meni je drago da vi uživate u mojim pitanjima, a ja moram reći da ja posebno uživam u vašim odgovorima na moja pitanja o Agrokoru. Uvijek je odgovor NGO aktivizam. Gdje je NGO aktivizam nešto loše, a to vas je vjerojatno prijatelj Orban naučio. A otkuda nama ideja da mislite da Dobronić nije dobar izbor, upravo ste proveli tri minute argumentirajući zašto Dobronić nije dobar i zašto je druga kandidatkinja bolja. Pokušaj vašeg diskreditiranja spominjanja postupka DSV-a protiv njega zbog neispunjavanja norme izgleda upravo kao ono što jest, pokušaj izazivanja četvrtog kruga”.

11:38 Pitanje postavlja Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a

Njezino pitanje odnosi se na popis stanovništva i činjenicu da nije postojao uvjet da popisivači moraju biti cijepljeni ili imati dokaz o preboljenju koronavirusa, odnosno da moraju imaju covid potvrde. Pitanje je postavila Predsjedniku Vlade.

“Što se tiče popisa stanovništva, on je u elektronskom obliku počeo prije dva dana i jako mi je drago vidjeti da je 170 tisuća građana popisano digitalnim putem. To je dobro jer upućuje na veću digitalizaciju, a i u svega nekoliko minuta ljudi se popišu bez da im itko dolazi u domove. Što se tiče tajminga popisa, ja sam bio među onima koji su bili za to da popis bude na proljeće. No popis je krenuo i smatram da nema nikakve dileme i da popisivači moraju biti ili cijepljeni ili biti testirani ili imati covid potvrdu. Mislim da je sve na vrijeme i mislim da će se stvar obaviti u najboljem redu bez problem i poteškoća i da ćemo kroz koji mjesec imati rezultate popisa. U svakom slučaju mislim da ga je bolje provesti sada nego 2021. godine. Što se mjera tiče, malo tko je bio ovako obazriv kao mi. Međutim, u jednom trenutku kada država osigura dovoljno cjepiva, onda je tu i moment osobne odgovornosti, pogotovo onih iznad 50 i 60 godina”, rekao je.

Mrak Taritaš se očitovala: “Upravo o tome je riječ, odluke koje se donose su prtljanje i upravo zato građani ne vjeruju stožeru i ne žele se cijepiti, ne zato što su antivakseri. Popisivači ulaze u domove naših sugrađana, dio građana će se odlučiti samopopisati, ali dio popisivača ulazi u domove za starije, u staračka kućanstva. Čim krenete petljati i prtljati, pa malo moraju, malo ne, odma se ljudi pitaju. I ovaj popis stanovništva i način na koji mu se pristupilo u kontekstu korone se pokazalo da je razlog nepovjerenja naših sugrađana vaše petljanje i prtljanje”.

11:30 Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) prijavljuje povredu poslovnika

Rekao je kako je premijer povrijedio poslovnik jer je omalovažio saborskog zastupnika Milanovića Litru. Jandroković je odgovorio kako on nije čuo da se nekoga omalovažava.

11:20 Pitanje postavlja zastupnik Hrvatskih suverenista, Marko Milanović Litre

Govorio je o referendumu za uvođenje eura. “Smatramo da se građane treba pitati za mišljenje oko odricanja monetarnog suvereniteta RH. Mogli smo čuti da mislite odbaciti svaku ideju o tome. Smatrate li da se građane treba pitati o ovome i o drugim temama?”

Plenković je odgovorio: “Vi ste novi zastupnik, ovaj Sabor postoji i prije vas. Vaši prethodnici su sa 150 glasova ZA potvrdili ugovor o prisupanju u EU. Ruža Tomašić na čijem mjestu ste vi ovdje, bila je zastupnica u EU parlamenta. U Europskom parlamentu su euri. Vaš kolega Ilčić je pohrlio tamo. Za razliku od vas novopečenih suverenista, mi u HDZ-u gledamo na ovaj proces strateški i dugoročno. Mi smo preuzeli obvezu uvođenja eura. Osigurati da se ispune uvjeti i kriteriji za euro i Schengen u ovom uvjetima, i sada slušati vašu inicijativu, pitam se jesmo li svi prespavali. Razuman rok je da netko u devet i po lgodina od ulaska u EU usvoji euro. Ne znam ima li itko, pa u vašim redovima, tko misli da je šteta da smo ušli u EU. Neki nalik vama dovodili su Faragea”.

11:15 Pitanje postavlja HDZ-ov Pero Ćosić

Postavio je pitanje o rastu cijena materijala u građevinskom sektoru.

Ćorić mu je odgovorio kako je od listopada 2020. krenuo rast cijena većine građevinskog materijala. “Naš građevinski sektor u punom je zamahu od 2017. godine. Rizik povećanja cijena snose uglavnom proizvođači, no ovoliki rast cijena zove na reakciju i to ćemo učiniti’, kazao je.

11:08 Pitanje postavlja Mirela Ahmetović

Pitanje je postavila ministru Ćoriću. “Unazad nekoliko dana od ministra Aladrovića čuli smo kako se hvali prosječnom plaćom u iznosi 7175 kuna. Također se hvalite rastom mirovina, koji za većinu umirovljenika s prosječnom mirovinom iznosi 63 kuna. Čestitam vam u ime 900 tisuća građa koji o prosječnoj plaći mogu samo sanjati. Čestitam vam i u ime 130 tisuća građana od ovih 900 tisuća koji primaju minimalnu plaću. Čestitam vam i u ime 1.200.000 umirovljenika. Cijene lete u nebo. Voljela bih da je viši iznos fiskaliziranih računa iz razloga da naši građani imaju sredstva platiti te veće cijene, ali to nije tako. Postavljam vam pitanje, što će ministarstvo gospodarstva poduzeti u vezi enormnih poskupljenja koja nam slijede, pogotovo hrane i energije, zbog kojih će najveći dio hrvatskih građana biti pod najvećim udarom posljednjih nekoliko godina?”

Ministar je odgovorio: “Drago mi je da smo nastavili seriju vaših pitanja upućenih meni. Hvala na čestitkama, lijepo je da je SDP, odnosno da ste vi, prepoznali sve te pozitivne trendove na koje ste ukazali. Nadam se da će vas te vaše elaboracije promovirati u prvu violinu ekonomskog SDP-a jer to zaslužujete. Točno je, došlo je do porasta plaća, mirovina i životnog stnadarda i mi smo na to ponosni. Može li to biti više? Da može, i mi smo uvjereni da će se upravo to dogoditi. Što se tiče porasta cijena, koji je često tema u medijima proteklih mjesec ili dva dana. Ja ću se referirati na službene podatke, odnosno na košaricu jer je to jedina meritorna mjera. Stopa inflacije veća je nego proteklih godina jer je Hrvatska vodila politiku niske inflacije, ove godine inflacija je uvjetovana egzogenim šokom. Ono što ću poručiti je da do kraja godine naši građani i građanke ne moraju bitnuti niti o cijeni struje niti plina. Mi govorimo o situaciji u kojoj pojedini poduzetnici nisu dogovorili dugoročnije cijene električne energije, što imaju mogućnost i sada su suočeni s višim cijenama na tržištu”.

Ahmetović je kazala da je porastao njezin i njegov životni standard. “Inflacija iznad dva posto je nepoželjna. Nemojte obmanjivati javnost, cijena plina je porasla u travnju za 80 posto kućanstava. Prosječna mirovina je porasla za 63 kune i to umirovljeniku amortizira poskupljenje ulja i hrane. Možda niste za baciti, no niste niti za voditi ovo ministarstvo”, zaključila je.

10:56 Pitanje postavlja Ivana Kekin iz Nove ljevice

Pitanje je postavila ministru Berošu, a radi se o hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi. “Niz je ministara obećalo uvođenje hitne helikopterske službe. Zanima me, s obzirom na to da je krajem 2020. obećan natječaj za hitnu helikoptersku službu, zanima me kada će biti raspisan i kada će helikopteri hitne službe krenti letjeti po Hrvatskoj?”.

Beroš je odgovorio: “Doista, raspisan je jedan međunarodni iskaz interesa s poslovnim subjektima da nam pomognu utemeljiti jedan međunarodni natječaj za uspostavu i implementaciju HEMS-a u Hrvatskoj. Postoje izuzetni napori ministarstva da se taj međunarodni tender raspiše onako kako odgovara RH. Ideja nam je bila na neki način ugovoriti pružatelje takvih usluga i premostiti taj period od 5,6,7 godina dok ne uspostavimo hrvatsku helikoptersku hitnu službu. Treba se pobrinuti da opet ne nedostaje noćnih letova ilida ne bude ograničenja težine za bolesnike”.

Kekin se očitovala: “Zadovoljna sam time da razumijete da je hitna helikopterska služba neopho9dna. No o uvođenju govorite od prvog dana svog mandata pa bih molila da mi pismeno dostavite kada se očekuje raspisivanje međunarodnog tendera”, rekla je.

10:50 Pitanje postavlja SDP-ov Boris Lalovac

Lalovac je rekao kako je covid podijelio građane na cijepljene i one koji se ne žele cijepiti, one čija je štednja porasla za 12 milijardi kuna, dok je drugi dio građana morao koristiti prešutne minuse. Pitao je ministra financija Zdravka Marića koliki je stvarni dug prema prešutnim minusima i koliko je tih građana već sada pod blokadom da ne mogu niti vraćati te prešutne minuse i hoće li zabraniti preprodaju dugova raznim agencijama. Ako odu na tržište duga, onda tek može nastati problem.

Marić je kazao: “Nisam u funkciji odvjetnika banaka niti HNB-a. 2010. je u hrvatski pravni sustav uveden sistem dopušteno i prešutnog prekoračenja. Gotovo 840 tisuća građana je u prešutnom prekoračenu s prosječnim iznosom od osam tisuća kuna. U dopuštenom je oko 35 tisuća kuna s prosječnim iznosom od 12 tisuća kuna. Nećemo dozvoliti da se prekoračenja ukidaju, a još manje da netko njima trguje”, kaže

10:44 Pitanje postavlja HDZ-ov Marin Piletić

Piletić, kojeg je predsjednik Sabora Jandroković krivo najavio kao Mostovog Marina Miletića, pitao je ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek kako Vlada misli vratiti balans u kulturnoj i kreativnoj industriji.

Ministrica je kazala: “Nije čudo da vi pitate s obzirom na uspješan razvoj gaming industrije u Novskoj”. Nakon toga je nabrojala potpore toj industriji koje je Vlada osigurala.

“Evo nas na početku 4. vala i održavamo stalnu komunikaciju s tim sektorom. Jedini put da se opet počeno baviti tim poslom je cijepljenje. To su prepoznali i umjetnici i djelatnici, ali i publika. Vjerujemo da će sve veći broj događanja biti uz covid potvrde. Mislim da smo pravovremenim i ispravnim mjerama uspjeli to da sektor preživi”, zaključila je.

10:40 Pitanje postavlja SDP-ova Andreja Marić

Ona se također obratila ministru Berošu. Pitala je zašto nije hitne mjere poduzeo kada je trebalo i kada misli provesti reformu u zdravstvu.

Beroš je odgovorio: “Vlada je svjesna situacije u zdravstvu. Kada je riječ o opterećenju vezanom za covid, nitko na njega nije mogao računati. Slažem se da je financijsko stanje neodrživo, no moramo uzeti u obzir od 3,5 milijardi kuna troškova vezanih za covid. Tri su cilja reforme, povećanje dostupnosti, optimalno korištenje resursa i stabilizacija sustava u organizacijskom i financijskom stanju”.

10:30 Pitanje postavlja HDZ-ov Hrvoje Šimić

On je ministra Vilija Beroša pitao: “Jesmo li kao bolnički sustav spremni za 4. val pandemije?”.

Beroš mu je odgovorio: ” Na početku smo 4. vala. Današnjih 1835 novozaraženih je upozorenje. Imamo 7 preminulih. Zdravstveni sustav biti će spreman. Moramo biti spremni i sigurno je da će zdravstveni sustav na osnovu ranijih iskustava biti spreman. Znate da imamo preko 200 infektologa. Nije bilo moguće značajno povećati njihov broj. Ti ljudi će ponovno dati svoj obol, no moramo biti svjesni da možemo smanjiti njihovo opterećenje. Cijepimo se! Vjerujte matematici ako ne nama. U cijelom svijetu među hospitaliziranim i umrlima dominiraju necijepljeni”.

10:25 Pitanje je postavila SDP-ova Sanja Radolović.

Svoje pitanje uputila je ministrici Tramišak. Upitala je nije li neozbiljno prema privatnom sektoru i poduzetnicima da još nisu raspisani ni natječaji, a kamoli da je isplaćen avans od 800 milijuna eura iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, a rečeno je da će biti isplaćen krajem ljeta.

Ministrica je odgovorila: “Kao što ste spomenuli novo programsko azdoblje uskoro bi trebalo započeti. Avans od 800 milijuna eura sjesti će sljedeći tjedan. Dok čekamo EK, njihove komentare i suglasnosti mi smo već prva sredstva koja su bila na raspolaganju RH upotrijebili za poduzetnike”.

10:17 Pitanje postavlja predsjednik SDP-a, Peđa Grbin

Pitanje se odnosi na Zakon o obnovi i samu obnovu nakon potresa. “Stvarna obnova, kako na području Zagreba, tako ni na području Banije, još nije počela. Moje pitanje je kada ćemo prestati s izlikama i početi sa stvarnom obnovom?”, upitao je premijera.

“Točno je, Hrvatski sabor je na prvoj svojoj sjednici usvojio Zakon o obnovi. I SDP je glasao za taj zakon i Vlada je tada rekla da će uvažiti sve moguće amandmane kako bismo postigli konsenzus oko teme oko koje je trebalo pokazati solidarnost. Hrvatska je jedina zemlja u EU koja je, osim šteta od Covida, doživjela dva razorna potresa, a procijenjene štete su Covid puta 4, to govori procjena šteta u Zagrebu i Baniji. Ta činjenica je otpočetka bila jasna svima i obnova će biti tema kojom ćemo se baviti godinama.

Ideja s ovim zakonom je bila da bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljna načela. Prvo je sigurnost. Koncept konstrukcijske organizirane obnove nastao je kao stav države da želimo da zgrade koje nisu bile protupotresno izgrađene, dobiju svoju konstrukcijsku obnovu i da prežive eventualni novi potres. Drugo – da damo građanima mogućnost da država stane iza njih u tom procesu obnove.

Drugi aspekt je bila pravna sigurnost. Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo ekspresno osigurali sredstva. Pokazalo se da imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima, pokazalo se da ćemo morati apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, morati dati više novca ljudima za predfinanciranje tog procesa. To je paket izmjena zakona koji će Vlada predložiti”, odgovorio je.

Grbin se očitovao: “Ono na što možemo utjecati je saniranje posljedica. Tu nisam zadovoljan, što je važnije, nisu oni čije su kuće uništete. Postavio sam jasno pitanje kada možemo očekivati da obnova počne. Na to pitanje nisam dobio odgovor. Svaki 50. zahtjev je obrađen. Pa ne postoji valjda na svakoj zgradi problem s imovinsko-pravnim odnosima. Zakon ne funkcionira niti tamo gdje su ljudi sami obnovili, a traže da im se refundira. Ako ovako nastavimo, obnova će biti najveći fijasko koji je Hrvatska doživjela. Godinu dana smo izgubili, nemojte da izgubimo još toliko”, zaključio je Grbin.

10:10 Pitanje postavlja nezavisni Robert Jankovics

Pitanje je postavio ministru Grliću-Radmanu, a radi o problemu razgraničenja sa Srbijom na Dunavu. Kaže kako je najvažnije pitanje Baranje ono poljoprivrenog zemljišta na lijevog obali Dunava, točnije, Kendžije koja je, kaže, nedvojbeno na hrvatskom teritoriju. “Kako stojimo po tom pitanju?”.

“Mi to pitanje pratimo do samih početaka. Htio bih baciti malo svjetla na povijesno-političku genezu rješavanja problema graničke crte između Hrvatske i Srbije. Pregovori se odvijaju. Mi smo imali u lipnju 2019. godine zadnju, ali ne i konačnu, 11. sjednicu i tada ej dosita došlo do dobre konstatacije da bismo ta određena katasratska odstupanja mogli uskladatiti rješavanjem graničnog pitanja. Vi ste spomenuli to jedno selo, ali to nije samo Kendžija. Pandemija, koja je psriječila daljnju komunikaciju, bila je jedini razlog. Mi nastojimo ponovno otvoriti to pitanje. Ako se ono ne bi moglo riješiti bilateralnim putem, postoje međunarodna sudišta. Hrvatsko stajalište polazi od međunarodnog prava, od utvrđene činjenice tzv. Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju. Dok god se ne riješi granično pitanje, problem ostaje”, rekao je.

10:00 Pitanje postavlja Mostov Zvonimir Troskot

Zvonimir Troskot ministru Ćoriću postavio je pitanje o HE Lešće i vodenom valu koji se pušta iz hidroelektrane, a koji je prije nekoliko godina ubio 17-godišnjakinju te zamalo ubio ženu ovog ljeta. Ističe kako je na devet posto učinkovitosti potrošeno sto milijuna eura, a osvrnuo se i na gubitke električne energije. Pitao ga je što misli napraviti u vezi hidrocentrale koja mlade šalje u sanduke i koja proizvodi jedan posto struje.

Ministar mu je odgovorio: HE Lešće je u pogonu od 2010. godine i da obavlja svoju funkciju. Povezivati njezin rad s gubicima u elektroenergetskom sustavu je besmisleno jer je mreža napravljena prije više desetljeća i mi inzistirano na rekonstrukciji mreže i za to će biti izdvojene milijarde kuna. Nakon nemilog događaja dane su jasne upute da u koordinaciji s Karlovačkom županijom razrade sustav informairanja svih stanovnika nizvodno od HE Lešće.

9:50 Pitanje postavlja Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta

Stipo Mlinarić premijeru je rekao da ako mu pet godina nije bilo dovoljno da zatraži ratnu odštetu od Srbije, da ne propusti trenutak nakon presude u Haagu Stanišiću i Simatoviću u kojoj se navodi da Hrvatska ima pravo na odštetu. “Pošaljite agresoru poruku da će doći zbog agresije pred lice pravde. Ovdje se radi o dostojanstvu žrtve”.

Presude haaškog suda pratimo i analizirali smo ih. Što se tiče teme ratne štete i tužbe, to je tema koju smo podigli na bilateralnu razinu. Ministarstvo vanjskih poslova i pravosuđa rade na toj temi i nismo ju smetnuli s uma. Nastojat ćemo da pravda bude realizirana i da istina o Domovinskom ratu u Hrvatskoj, ali i međunarodno, nigdje nije upitna”, odgovorio je premijer Andrej Plenković.

Nakon premijerovog odgovora Mlinarić je dodao kako nema ništa osobno protiv udruga logoraša i nestalih no da je to preozbiljno pitanje da se prepusti udrugama. Smatra da hrvatska treba oformiti pravni tim. Pojedinci, kaže, gube tužbe pred srbijanskim sudovima. “Ti ljudi se nisu borili za sebe ili svoju kuću, nego za svoju državu. Stoga bi se očekivalo da država ima odvjetnički tim”, kaže. Podsjetio je da je Njemačka godinama isplaćivala ratnu odštetu. “Nije stvar novca, ja ga se od svog logora odričem, no da za povijest ostane zapisano”, napominje.

9:44 Pitanje postavlja SDSS-ova Dragana Jeckov

Svoje pitanje postavila je ministru Aladroviću, a odnosi se na potencijalne demografske mjere koje državapanira poduzeti kako bi se povećao broj novoreođenih, a posljedično i broj upisanih u školu. “Što vaše ministarstvo, Središnji državni ured za demografiju planira poduzeti?”.

“Što se tiče demografije kao izazova s kojima se suočava cijela EU možemo reći da su pred nama izuzetno izazovna vremena. Što se tiče Vlade RH i naših politika, donosimo čitav niz horizontalnih politika kako bismo poboljšali demografsku sliku. Ono što će hrvatska Vlada usvojiti je strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2031. godine koja će sadržavati čitav niz horizontalnih politika kroz cijeli niz ministarstava. Ono što ne možemo ne dovesti u korelaciju s demografijom je ekonomska politika. Moramo izdvojiti ras BDP-a, rast prosječne plaće i rast minimalne plaće za vrijeme ove Vlade”, rekao je ministar Aladrović.

9:35 39 pitanja zastupnika

Nakon dva mjeseca ljetne stanke zastupnici su se vratili u sabornicu. Na početku se utvrđuje se dnevni red i ostali statutarni podaci. Na dnevnom redu je danas 39 pitanja, odnosno, 39 zastupnika postavljat će premijeru pitanja koja smatraju bitnima. Ždrijebom je odlučeno da će prvo pitanje postaviti SDSS-ova Dragana Jeckov. Posljednje pitanje postavlja Ante Bačić iz HDZ-a. Očekuje se da će među temama biti obnova nakon potresa, ali i izbor predsjednika Vrhovnog suda.

9:30 Jesenska sjednica

Zastupnici, koji su se protekla dva mjeseca odmarali, bez prekida će zasjedati do 12. studenoga, tada će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu ukovara i Škabrnje. U Sabornicu se vraćaju 24. studenoga i u njoj ostaju do ustavnog roka, a po potrebi i dulje, najavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar