Europskoj uniji potrebne su upute, razmišljanja i očekivanja njezinih građana, iako to što nisu svi kompetentni davati kvalitetne prijedloge može biti „mač s dvije oštrice”, rekao je hrvatski zastupnik u EP-u Tonino Picula u razgovoru za Hinu.  

„S jedne strane imate potrebu za meritornom raspravom, a s druge morate naprosto pitati građane, bez obzira na njihovo poznavanje materije, o tome što oni zapravo očekuju”, objasnio je Picula u razgovoru posvećenom Konferenciji o budućnosti Europe.

Pojasnio je da je nasumičan odabir građana „mač s dvije oštrice” jer ovako ima onih koji nisu kompetentni, a uvođenjem neke vrste pretkvalifikacija izgubila bi se spontanost.

Konferencija o budućnosti Europe je paneuropski projekt čiji je cilj dati europskim građanima mogućnost da na događanjima i putem višejezične digitalne platforme iznesu svoje ideje kako bi trebala izgledati Europska unija.

U radu Konferencije o budućnosti Europe putem koje građani kreiraju Europsku uniju kakvu žele, dosad je sudjelovalo oko 55.000 građana što je u odnosu na njezinih 447 milijuna, kako ocjenjuje  Picula, dosta slab odaziv.

Konferencija se sastoji od plenarne skupštine u kojoj je za građane rezervirano 108 mjesta, četiri panela građana, te digitalne platforme.

Nešto manje od 38.000 građana sudjelovalo je u samom radu Konferencije, a na digitalnoj višejezičnoj platformi  koja je dostupna od travnja i građanima omogućuje razmjenu ideja ostavljeno je oko 17 tisuća komentara.

Picula, koji je kao predstavnik EP-a na Konferenciji uključen u rad panela o vanjskoj politici, jedan od razloga za slab odaziv vidi u različitim tehničkim ograničenjima koje mnoge mogu spriječiti da se uključe.

“Iako vjerujem da je Konferencija dovoljno prezentirana, nije za očekivati da će milijuni i milijuni ljudi uzeti direktnog učešća u radu Konferencije”, kazao je hrvatski eurozastupnik.

Na plenarnim skupštinama sudjeluju 433 sudionika – 108 zastupnika Europskog parlamenta i 108 predstavnika nacionalnih parlamenata, a ostalo su predstavnici glavnih institucija EU-a,  građani koji se biraju nasumce, socijalni partneri i predstavnici nevladinih organizacija.

„Sigurno da ima dosta razloga za kritiku tog sustava. Po mnogim mišljenjima, on je odviše kompliciran, pomalo i birokratiziran. Vjerojatno s druge strane te strukture stoje velika očekivanja. Teško je sada naći jedan mehanizam koji bi izašao u susret svim tim očekivanjima“, objasnio je.

Picula se osvrnuo i na građane koji prvi put sudjeluju u jednoj ovakvoj temi i imaju osjećaj da ih se ne čuje dovoljno.

„Guy Verhofstadt, šef izaslanstva EP-a zadužen za koordiniranje našeg rada, obećao je poboljšanje u tom pogledu: da će se građanima tijekom rada ipak omogućiti jedan vidljiviji nastup i da će na svoje upite dobiti i promptniji odgovor“, dodao je.

Osim Verhofstadta, supredsjedateljica Izvršnog odbora Konferencije je i Dubravka Šuica, potpredsjednika Europske komisije. Hrvatska zastupnica u EP-u Sunčana Glavak također sudjeluje kao govornica na mnogim događanjima Konferencije.

Picula je rekao da među klubovima zastupnika u EP-u postoji konsenzus o potrebi održavanja Konferencije zato što i oni klubovi koji imaju izražen „antieuropski stav” trebaju platformu za iskazivanje svog nezadovoljstva Unijom.

Ocijenio je da dio protivnika Unije “nije bez argumenata” te da je dobro da se na Konferenciji čuju različiti glasovi iz različitih životnih sredina, što bi moglo poslužiti da se EU mijenja nabolje.

„Očito previše građana EU-a ima dojam da sve to za njih ne vrijedi ili ne vrijedi u dovoljnoj mjeri. Zbog toga se oni okreću političkim opcijama koje žele ograničiti demokratska prava i demontiraju pravnu državu. To je jedna od posljedica te frustriranosti ljudi EU-om, pogotovo u zadnjih 13 godina od izbijanja gospodarske krize“, kazao je Picula.

Klub socijalista, kojem pripada Picula i za koji je rekao da je lako moguće da postane najjači klub u ovom mandatu, svakako pozdravlja rad konferencije i htio bi da se građane bolje i jasnije čuje.

Picula je rekao bi bila dobra poruka bila kada bi na Konferenciji sudjelovali i građani zemalja koje nisu članice Unije, ali su na putu da to postanu.

„Njihov glas se mora čuti upravo zato što se pokazalo da je politika proširenja jedna od najuspješnijih politika EU-a, i sva povijest EU-a je povijest njezinog proširenja”, naglasio je.