Ukupno 574 potresa pogodilo je područje radijusa 22 kilometra od epicentra glavnog potresa magnitude 6,2 koji je potresao Petrinju u razdoblju od 28. prosinca do 6. siječnja.

Od ta 574 potresa, 194 ih je bilo magnitude slabije od 2 po Richteru, 321 od 2 do 3, njih 50 magnitude od 3 do 4, sedam potresa između 4 i 5, jedan iznad 5, te jedan magnitude iznad 6.

U analizi se jasno vidi i kako su potresi koji su prethodili potresu od onog magnitude 6,2 znatno rjeđi od broja potresa nakon glavnog potresa.

Sustav automatske lokacije u tom periodu je locirao ukupno 12 potresa i to 2 magnitude od 4 do 5 i čak osam magnitude od 2 do 3 po Richteru.

Seizmolog Tomislav Fiket istaknuo je da podaci od 29. prosinca do 6. siječnja pokazuju da je broj potresa u jednakim vremenskim intervalima prije i nakon glavnog potresa drastično različit. Dodao je da nedostaju podaci o potresima magnitude manje od 1.5, ali da ostali locirani potresi mogu dati uvid u neke karakteristike ovog područja.

Fiket je u tekstu prikazao i kartu koja prikazuje prostorni raspored svih potresa za razdoblje od 28.12. u 6:28 sati do 06. siječnja u 7 sati.

“Kako bi sustav automatske lokacije potresa bio uporabljiv za potrebe Seizmološke službe, broj i raspored seizmoloških postaja koje sudjeluju u njegovom radu mora biti takav da kvalitetnim zapisima pokrije kompletan teritorij države/područja kojeg prati. Kako je Republika Hrvatska nepravilnog oblika, potreban je znatno veći broj postaja nego što bi to bilo u slučaju nekog jednostavnijeg geometrijskog oblika”, istaknuo je Fiket.

VEZANE VIJESTI

Geološki institut objavio što je dovelo do razornih potresa u Baniji

Vijesti

05. sij 2021 3

Vijesti

05. sij 2021 3

Satelitske snimke pokazuju razmjere razornog potresa: Petrinja propala 12 cm

Znanost

01. sij 2021 0

Znanost

01. sij 2021 0

Utjecaj BiH

“Također, kako bi se pratila seizmičnost Bosne i Hercegovine koju naša zemlja obuhvaća geografski, a koja utječe i na seizmički hazard Republike Hrvatske, potreban je i znatan broj izuzetno kvalitetnih postaja u seizmološkom smislu. Navedene postaje bi morale imati vrlo nisku razinu seizmičkog šuma, kako bi bile sposobne bilježiti i slabije potrese na teritoriju Bosne i Hercegovine. Kvalitetna mreža koju spominjemo podrazumijeva mrežu koja bi omogućila zapisivanje i automatsko lociranje velike većine vrlo slabih (M << 1) potresa na teritoriju Republike Hrvatske. Naravno, takva mreža iziskuje velika ulaganja i znatno veći broj seizmoloških postaja nego Republika Hrvatska trenutno ima”, naveo je Fiket.

“Trenutni sustav automatske lokacije potresa nije dovoljno pouzdan – griješi u stvarnoj lokaciji potresa, kao i u procjeni magnitude, i sposoban je locirati potrese magnitude 1.5 i veće, s tim da mogućnost lociranja jako ovisi na kojem dijelu Republike Hrvatske se potres dogodio, odnosno, koliko je postaja te koliko su udaljene od samog epicentra potresa”, dodao je Fiket.

Napomena: Sve magnitude u ovom tekstu umanjene su linearno za 0.3. Radi se o do sada uočenoj grešci u procjeni magnitude sustava, odnosno njenoj srednjoj vrijednosti. Stvarnu procjenu pogreške magnitude automatskog lociranja bit će moguće prikazati tek nakon usporedbe podataka s onima dobivenim ručnom analizom zapisa potresa.