Zbog straha od infekcije, jer osobe s dijabetesom su podložnije razvoju teže kliničke slike u slučaju da dobiju covid-19, puno njih se nije javilo ni svom liječniku obiteljske medicine, a kamoli dijabetologu. Posljedice zanemarivanja redovitih kontrola u slučaju osoba sa šećernom bolešću mogu biti teške

Osim s pandemijom koronavirusa, svijet se suočava s još jednom pandemijom – šećerne bolesti. Osobito u razvijenom dijelu svijeta, sve je više pretilih osoba, a zahvaljujući višku kilograma, sjedilačkom načinu života i nezdravoj prehrani, dijagnoza dijabetesa dobiva se sve ranije. Svako treće dijete koje ima problem s debljinom u vrtićkoj dobi može računati s pretilošću i kad odraste, a svako drugo dijete koje problem s težinom ima u školi, bit će pretilo i u odrasloj dobi. Zabrinjavajuće statistike posebno su porazne za Hrvatsku, koja je po udjelu pretilih osoba u samom europskom vrhu, a procjene govore o čak pola milijuna ljudi s dijagnosticiranim ili prikrivenim dijabetesom, piše Novi list.

Sveučilišna klinika za dijabetes i endokrinologiju »Vuk Vrhovac« koja djeluje u okviru Kliničke bolnice »Merkur« u Zagrebu, jedno je od mjesta gdje se nastoji doskočiti ovoj prijetećoj bolesti modernog doba. Predstojnik Klinike, prof.dr. Dario Rahelić, kaže kako su liste čekanja na cjeloviti pregled dijabetologa smanjili na samo jedan dan, a svojim pacijentima osiguravaju kompletnu dijagnostiku i obradu te utvrđivanje mogućih komplikacija bolesti u samo dva dana.

U Hrvatskoj dijagnozu šećerne bolesti ima više od 300.000 ljudi, a procjene su da ih je tijekom pandemije bez dijagnoze ostalo još 20.000 te da u Hrvatskoj još oko 200.000 ljudi ne zna da ima dijabetes. Dakle, radi se o brojci od čak pola milijuna građana. Zato, veli šef Klinike »Vuk Vrhovac«, treba raditi puno na prevenciji šećerne bolesti, ranom otkrivanju bolesti, pravovremenom liječenju, sprečavanju i ranom otkrivanju komplikacija.

“Nama dolaze na prvi pregled pacijenti iz čitave Hrvatske, osobito iz krajeva s manjkom dijabetologa, a nastojimo im u dva dana napraviti sve potrebne pretrage kroz dnevnu bolnicu. Napravimo kompletni sistematski pregled da dobiju uvid ne samo u regulaciju šećerne bolesti, nego i tlaka, ostalih rizičnih čimbenika, da vide imaju li promjene na karotidnim žilama, na očima, živcima, bubrezima… Možemo napraviti probir kroničnih komplikacija, i to doslovno u dva dana”, ponosan je prof. Rahelić.

Pandemija koronavirusa unazadila je pravodobno dijagnosticiranje i praćenje oboljelih od dijabetesa. Zbog straha od infekcije, jer osobe s dijabetesom su podložnije razvoju teže kliničke slike u slučaju da dobiju COVID-19, puno njih se nije javilo ni svom liječniku obiteljske medicine, a kamoli dijabetologu. Posljedice zanemarivanja redovitih kontrola u slučaju osoba s šećernom bolešću, nažalost, mogu biti teške.

“Čim je onaj prvi lockdown prestao, dolazili su nam pacijenti s vrlo uznapredovalim komplikacijama u smislu gangrena, puno njih je nažalost i ostalo bez noge ili su imali vrlo uznapredovali lokalni nalaz ranica ili čak pravih gangrena na nogama, samo zato jer su se bojali doći liječniku na pregled, navodi Rahelić. Virtualni pregledi i elektroničke konzultacije koje je oboljelima osigurao HZZO putem A5 uputnice, sigurno ne mogu u potpunosti zamijeniti pregled uživo, ali mogu jednom dijelu pacijenata ipak olakšati dobivanje skrbi bez fizičkog dolaska liječniku, dodaje. Uvelike će to pomoći pacijentima s udaljenih otoka poput Lastova ili Visa, ili iz mjesta u kojima nema dijabetologa”, rekao je Rahelić.

Hrvatski građani nemaju razvijenu svijest o rizicima od dijabetesa

I u Europi i svijetu, a ne samo u Hrvatskoj, za vrijeme pandemije koronavirusa nastupila je epidemija komplikacija dijabetesa. Nakon prvog zatvaranja pacijente se, veli Rahelić, sustavno pozivali na preglede, osobito one kojima regulacija šećerne bolesti nije zadovoljavajuća ili imaju nekakve komplikacije. U Klinici su uveli rad u smjenama, osigurali cijepljenje za svoje pacijente, pa se tako velik broj pacijenata upravo u Klinici cijepio trećom dozom, a neke su liječnici »Vuka Vrhovca« nagovorili na prvo cijepljenje. U planu je sada uvesti i cijepljenje protiv pneumokoka, uzročnika upale pluća koji je – upozorava Rahelić – potcijenjen problem u osoba s dijabetesom, a procijepljenost je među pacijentima vrlo niska.

Život sa šećernom bolešću danas je, zahvaljujući sveobuhvatnoj skrbi i novim lijekovima, daleko lagodniji nego u prošlom stoljeću, a u zadnja dva desetljeća napravljen je ogroman pomak u liječenju.

Problem je, međutim, u tome što hrvatski građani nemaju razvijenu svijest o rizicima od dijabetesa, što nezdravo žive, premalo se kreću, i imaju višak kilograma. U vrhu smo Europe po stopi pretilih, čak i među djecom, a opće je poznato da nam se i djeca i odrasli premalo kreću i bave fizičkom aktivnošću, a uzimaju previše nezdravih kalorija. Sve to vraća se na naplatu postavljanjem dijagnoze šećerne bolesti, kada osoba već ulazi u začarani krug međusobno povezanih stanja koja vode u razvoj komplikacija krvožilnog sustava, vida, i oštećenja drugih organa. Šećerna bolest često se, kaže naš sugovornik, otkrije tek kad osoba završi na hitnoj. »Kad ih pitate znaju li da imaju dijabetes, odgovaraju da ne znaju, ili da su imali granične vrijednosti. A već se i u predijabetesu razvijaju komplikacije. Svi misle da moraju imati klasične simptome, učestalo žeđanje, mokrenje, gubitak težine, ali to se događa kad je šećer u krvi jako visok, a primjerice kod vrijednosti od 8 ili 9 mmol/L simptoma nema, a kronične komplikacije već se počinju razvijati, upozorava.

Važno je, kaže, raditi na prevenciji razvoja dijabetesa, već od najranije dobi, a kod pacijenata s dijagnozom na pridržavanju uputa od liječnika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.