Od dugih stečajeva do skupih procesa: “Uvijek nekome odgovara da firma propadne”

Vijesti 21. velj 202113:42 > 14:282 komentara
Podijeli:
Izvor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Valentina Wiesner novinarka je Večernjeg lista koja godinama prati stečajne postupke u Hrvatskoj. U Točki na tjedan komentirala je kako se vode takvi postupci u Hrvatskoj te što vidi kao najveće probleme.

Prije nekoliko mjeseci mogli smo čitati o završetku stečaja šibenske Revije. Bio je to jedan od najdužih stečaja u povijesti Hrvatske. Trajao je dugih 20 godina. U siječnju je Branko Koloper u Šibeniku ubio četvero ljudi, a potom presudio sebi. Motiv toga ubojstva su najvjerojatnije stečaj i stečajni postupak nad Koloperovom tvrtkom Matkol pokrenuti na trgovačkom sudu u Zadru 20. studenog 2018. godine zbog neprekidne blokade dulje od 120 dana i duga od 831.702 kune.

Izvor : N1

Prošli tjedan uhićen je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mihael Kovačić koji je osumnjičen da je s dvoje stečajnih upravitelja Brankom i Ivom Petanjek godinama izvlačio novac iz stečajeva. Istražitelji sumnjaju da je sve krenulo još 2009. stečajem Željezare Sisak. Desetljećima smo mogli čitati o brojnim stečajevima u Hrvatskoj, a uvriježila se i sintagma “stečajna mafija”.

Novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner godinama prati stečajnu politiku u Republici Hrvatskoj te je u Točki na tjedan N1 Televizije govorila o najvećim i najčešćim problemima stečajnih postupaka. Kaže da je pitanje je li pokušaj spreme sudaca i stečajnih upravitelja na štetu vjerovnika u stečajnom postupku izdvojen slučaj zapravo – retoričko pitanje.

Više košta stečajni postupak, nego što uspiju naplatiti vjerovnici

“Broj zahtjeva za izuzećem stečajnih sudaca i stečajnih upravitelja, u raznim stečajevima u cijeloj Hrvatskoj, dovoljno govori o tome koliko često netko od sudionika procesa smatra da je upitan način vođenja stečaja”, kaže Weisner. Ističe da zakonodavni okvir nije problem, jer su zakoni uglavnom prepisani iz zakona drugih država. “I sami po sebi, u ovom slučaju stečaja, nisu toliko problematični. Problem je veličina kolača”, kaže, pa pojašnjava:

VEZANE VIJESTI

“Ako dođemo do podatka da u jedno 17 godina 15.000 stečajeva koji su se vodili ima stečajnu masu – a to su obezvrijeđena poduzeća – koja je veća od proračuna Hrvatske i iz te stečajne mase se naplati 5 do 10 posto vjerovnika, a težina, veličina cijene stečajnog postupka bude oko 13 posto.  Više košta stečajni postupak, ono što se isplaćuje što stečajnim upraviteljima, što ostalim dionicima procesa koji se na tome angažiraju, nego što se uspiju naplatiti vjerovnici u tome procesu”, istaknula je.

Što se naknada stečajnih upravitelja tiče, Wiesner kaže da one same po sebi ne bi bile toliko problematične da su one opravdane.

“Da stečajni upravitelj, što bi njima trebalo biti u interesu, a tako je definirano u zakonu, dobivaju i naknade sukladno tome koliko unovče imovine i koliko uspiju isplatiti vjerovnika, nitko ne bi postavljao pitanje naknada stečajnih upravitelja. A na ovaj način kako to funkcionira… Ja sam pratila ne samo stečajeve poduzeća, nego stečajeve banaka, od kojih neki, recimo, Glumina banka traju 22 godine. Njihov tečajni postupak je godišnje u prosjeku koštao 11 milijuna kuna. Bilo je 11 radnika koji su zaposleni na stečaju Glumina banke. Idemo samo krenuti od toga”, istaknula je.

Dodaje i kako je jako teško doći do sugovornika kada piše o ovim temama. “Zašto se obezvrjeđuje imovina? To je ono što nitko od onih koji su trebali biti danas tu, a nisu i neće reći javno, je to što su naknade u tim slučajevima u kojima se uspiju dogovoriti stečajni upravitelji i kupci imovine. I to je ono što se kolokvijalno zove “stečajna mafija”, a to uopće nije kolokvijalan izraz, jer vidimo da suštinski stvari tako funkcioniraju”, kazala je.

“Ovi su optuženi za 30 milijuna kuna, a to je koliko su uspjeli dokazati u nešto prisluškivanja. Vidjet ćete da će ti iznosi biti puno, puno veći”, smatra Wiesner.

“Kada dođete do toga da se stečajevi otvaraju ne 60 dana nakon, nego 1000 dana nakon – u tom trenutku možete misliti koliko država ima već poreznih potraživanja, a trebala bi država kao vjerovnik u slučaju nekoga kome se duguje za porez pokrenuti taj stečaj. A to se ne radi”, dodala je.

“Uvijek nekome odgovara da firma propadne”, zaključila je Wiesner.

Pogledajte video cijelog gostovanja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Komentari

Vaš komentar