Nitko nije pripremljen postati žrtva: Koja su prava i gdje potražiti pomoć?

Vijesti 10. kol 202210:001 komentar
Podijeli:
sud, presuda, čekić, sudnica, suđenje
Izvor: Pixabay/Ilustracija

U Hrvatskoj je godišnje oko 65 tisuća prijavljenih kaznenih djela. Nitko nije pripremljen postati žrtva ili svjedok pogotovo kad je riječ o najtežim kaznenim djelima pa je potpora i pomoć od iznimne važnosti. Osim toga, to je zakonsko pravo.

S tim ciljem je prije četiri godine pokrenut program Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela. Naime, do tada su samo na sedam županijskih sudova bili odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Dok ostalih 13 županija nije imalo ništa, kako objašnjava za N1 koordinatorica Mreže podrške i suradnje i voditeljica pravnog tima Ženske sobe Anamaria Drožđan-Kranjčec.

vezana vijest

Kroz ovaj program osigurali su, dodaje, u suradnji s deset organizacija civilnog društva da u 17 županija postoji mjesto gdje se žrtve i svjedoci mogu obratiti za pomoć i podršku te saznati koja su njihova prava, a u planu je da se obuhvate sve županije.

Pruža se, kako govori, emocionalna podrška, praktična pomoć i podrška, psihološko i pravno savjetovanje, informacije o pravima te pružanje podrške pratnjom na sud, policiju, državno odvjetništvo i u centre za socijalnu skrb.

Od početka programa pa do kraja prošle godine pruženo je više od 19.700 različitih usluga za više od 2400 žrtava ili svjedoka različitih kaznenih djela. Najviše se javljaju žrtve nasilja u obitelji, seksualnog nasilja, nametljivog ponašanja te žrtve prijetnje i tjelesnih ozljeda.

No, pomoć pružaju žrtvama i svjedocima svih kaznenih djelima te će se od sljedeće godine više usmjeravati na širenje informacija prema drugim kaznenim djelima da se ljudi ohrabre i odluče potražiti pomoć i podršku, naglašava Drožđan-Kranjčec.

“Treba puno više širiti informacije na imovinske delikte, na žrtve razbojništva i krađa, kaznena djela u cestovnom prometu i pokušaj ubojstva protiv života i tijela. To su također teška kaznena djela i kao sustav moramo puno više informirati da i te osobe imaju prava”.

Tko je osoba od povjerenja?

Jedno od prava koje se za žrtve pokazuje jako korisno je osoba od povjerenja, a to može biti član obitelji, prijatelj ili druga osoba uz koju se žrtva osjeća sigurno.

“Od svih faza postupaka – prijave kaznenog djela u policiji, odlaska u državno odvjetništvo, iskazivanje na sudu – mi možemo ići s njima kao osobe od povjerenja. To pravo je zakonski propisano i sve više se koristi. Osoba od povjerenja može biti i roditelj, prijatelj, ali i netko iz organizacije civilnog društva”, objašnjava.

Izvor : Ženska soba

Navodi još neka prava kao što je pravo ispitivanja žrtvi kaznenih djela protiv spolne slobode putem audio-video uređaja u posebnoj prostoriji te da ih ispituje osoba istog spola.

Zatim pravo na zaštitu dostojanstva i odmazde, određene žrtve imaju pravo na novčanu naknadu prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela pa im se pomaže da ostvare opunomoćenika na teret proračunskih sredstava.

Za djecu su, kako kaže, propisana dodatna prava, koja između ostalog, uključuju zaštitu osobnih podataka, isključenje javnosti i pravo na opunomoćenika. Dodatna prava propisana su i žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i trgovanja ljudima.

“Treba prilagoditi jezik i objasniti ljudima na način da razumiju”

Ljudi jako malo znaju koja prava imaju, ali, kako kaže, nerealno je za očekivati da će osoba koja je žrtva nekog kaznenog djela znati što napraviti i kako ostvariti svoja prava.

“Često se dogodi kad ih se primjerice prilikom prijave na policiji uputi da imaju pravo na pristup službama za podršku da ne razumiju i ne znaju što to znači”, govori koordinatorica Mreže podrške i suradnje.

Dodaje kako treba prilagoditi jezik i objasniti ljudima na način da oni to razumiju. Mreža, kako kaže, provodi javne aktivnosti i nacionalnu kampanju te kroz različite mehanizme kao što su info pultovi, letci, TV spotovi, radio jinglovi i javne akcije ljudima govorimo da postoji mjesto gdje mogu potražiti pomoć ako dožive neko kazneno djelo.

Izvor : Ženska osba

Ističe da su sve usluge u okviru rada Mreže podrške i odjela na županijskim sudovima besplatne za korisnike te napominje da se usluge pružaju svima, i ženama i muškarcima.

“Vrlo često se smatra da su organizacije civilnog društva samo za nasilje u obitelji, žene i djecu. Ovo nisu takve specijalizirane organizacije nego su opće i za muškarce i za žene za sva kaznena djela”, poručuje.

Usluge se ne pružaju djeci, ali se, navodi, radi sa skrbnicima, zakonskim zastupnicima i članovima obitelji da bi se djeci pružile potrebne informacije.

Ljudi se sve više javljaju i traže pomoć. “Imamo porast broja korisnika i korisnica, a potrebe su različite. Nekim ljudima trebaju samo opće informacije, nekim emocionalna podrška ili konkretnije usluge”, kaže.

U fokusu nije žrtva nego sami postupak i osumnjičenik

Iako se u proteklim godinama vidi određeni pomaci, sudski postupci i dalje predugo traju, navodi.

“Ima pomaka, ali još uvijek nedovoljno da se žrtve dalje ne traumatiziraju i viktimiziraju i da im taj cijeli postupak od trenutka prijave do pravomoćnosti presude nije još jedna otežavajuća okolnost u životu. Cjelokupni postupak nema u fokusu žrtvu nego je više okrenut prema samom postupku kao takvom i osumnjičeniku pa u odnosu na žrtve to dugo traje”, tvrdi.

Izvor : Ženska soba

U Hrvatskoj nedostaje, kako dodaje, statističkih podataka, podataka o sustavu podrške i o žrtvama, implementaciji prava i zakonskih odredbi pa su pokrenuli i projekt “Organizacije civilnog društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima” u sklopu kojeg su proveli osam analiza, a rezultate će objaviti krajem godine.

“Radili smo posebno istraživanje sa žrtvama, sudovima, policijom, državnim odvjetništvom, stručnim suradnicima koje su zaposlene na sudovima i sa službama za podršku. Htjeli smo obuhvatiti sve aktere da vidimo u kojoj nam je fazi sustav podrške, kako žrtve vide tu implementaciju, koliko ih se upoznaje s pravilima, koliko ih ostvaruju i slično “, objašnjava.

Također su napravili i web stranicu Mreža podrške i suradnje na kojoj se nalaze sve potrebne informacije.

“Stranicu smo pokušali napraviti s jednostavnim pretraživačem po županijama gdje se nalaze kontakt podaci svih organizacija mreže podrške te načinom kako se žrtve i svjedoci mogu obratiti za pomoć i pronaći korisne informacije”, poručila je koordinatorica Mreže podrške i suradnje i voditeljica pravnog tima Ženske sobe Anamaria Drožđan-Kranjčec.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar