Nestašica je zmijskog protuotrova u Europi, proizvodit će ga Imunološki zavod

Vijesti 14. srp. 202118:54 > 18:55
Podijeli:
Izvor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Poskoka je 57, bijelih miševa više od 1500, a konja 16. Toliko heroja, koji će sudjelovati u nastanku zmijskog protuotrova i spašavati ljudske živote, broji Odjel za proizvodnju antiseruma i uzgoj pokusnih životinja u svetonedeljskom Brezju.

Ondje će se najesen ponovno, nakon osam godina stagniranja, početi proizvoditi antiserum, a usto bi se, objašnjava veterinar i voditelj odjela Hrvoje Šindler, trebao otvoriti Imunološki zavod gdje će nastajati cjepiva i sastojci za njega. Do proljeća planiraju, dodaje, “izbaciti” od 250 do 300 doza protuotrova. A to je tek početak jer, bude li sve išlo po planu, moglo bi se proizvoditi oko 100.000 ampula godišnje, što je pet puta više nego što su producirali do 2013.

Te im je godine, podsjetimo, uskraćena proizvodna dozvola, a od tada do danas radili su na održavanju svojih kapaciteta. Drugim riječima, životinje su se uzgajale, ali protulijek nije jer se čekalo zeleno svjetlo Vlade, piše Večernji.

Za poskoka, riđovku…

“Svake godine ima slučajeva ugriza zmija, ne prođe ni jedna bez toga, a Hrvatska ima zalihe protuotrova još do kraja 2021. Posebice je potreban za turističke sezone, kada mnogi idu planinariti. Otrovnica ima dosta i na području Zagreba te okolice, odnosno na Medvednici i Žumberku”, veli Šindler dodajući kako je zmija sve više i zbog klimatskih promjena. Kako su topla razdoblja dulja, tako se i njihova aktivnost produljuje.

VEZANE VIJESTI

Kako kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, od 2014. godine do danas evidentirali su deset osoba s ugrizom zmije, uglavnom na širem području grada.

“Većinu pacijenata zbrinjavamo u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević”, ističu u HZJZ-u.

Nekoć se protuotrov koji se proizvodio u Brezju, objašnjava veterinar, prodavao za tristotinjak kuna. Danas se ne može nigdje kupiti budući da je nestašica u cijeloj Europi i cijene se na tržištu kreću čak i do 20.000 kuna po ampuli. A trebao bi ga sa sobom nositi svaki planinar, lovac, turist… I nije primjenjiv samo na ljude, nego i na životinje pa, ako šećete sa psom i ugrize ga otrovnica, on također može primiti antidot.

Antiserum koji će nastati u tamošnjem laboratoriju “pokrivat” će otrov pet sojeva zmija, uključujući poskoka, riđovku, vipera lebetinu, aspis i xtanthinu.

Ulovljene u Slunju

“Proizvodnja kreće od zmija koje smo prije osam godina dovezli iz Slunja. Ondje su ih stručnjaci na terenu ulovili kad su na proljeće izišle iz hibernacije sunčati se pa su bile trome i neaktivne. Od njih se, dakle, procesom mužnje uzima otrov u Petrijevu zdjelicu pa se zatim suši dok ne nastane kristalični prah. I ta se minimalna i razrijeđena količina ubrizgava u konje kako bi stvorio antitijela”, kaže voditelj odjela za Večernji dodajući kako se sve radi u humanim i etičkim uvjetima koji su propisani Pravilnikom o dobrobiti životinja.

Nijedna od njih nije ozlijeđena ni traumatizirana. Toplokrvni konji koji se, primjerice, koriste za nastanak imunotoksina nakon šest do sedam godina službe, odnosno kad više ne proizvode dovoljan broj antitijela, idu natrag u “svijet” i mogu se baviti, primjerice, sportskim jahanjem.

“Da bi se u takvim postupcima životinje uopće koristile, potrebne su dozvole Ministarstava. I pravilo je da se mogu koristiti isključivo ako nema alternative. Konstantno su pod veterinarskim nadzorom. Baš zato što životinje ulaze i izlaze iz tog procesa zdrave i neoštećene na bilo koji način, proizvodnja protuotrova je ekološka”, objašnjava Hrvoje Šindler.

Kod konja se, baš kao i kod ljudi, prati imunološka reakcija. Zatim se iz krvi odvoji hiperimunoplazma koja se na finalni korak, odnosno preradu, šalje u Rockefellerovu, točnije HZJZ. Voditelj odjela vjeruje da će takav način proizvodnje uskoro postati prošlost zato što se na tržištu pojavio novi krvni analizator proteina pa će životinje zauvijek moći u zasluženu mirovinu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar