Ne napuštajte kućne ljubimce! Kazne su paprene, a životinje neizmjerno pate

Vijesti 30. srp 202216:54 > 22:052 komentara
Podijeli:
Izvor: Grgur Zucko/PIXSELL"

Premda je napuštanje životinja, u najvećoj mjeri kućnih ljubimaca, u Hrvatskoj svakodnevna pojava, broj napuštenih životinja u ljetnim mjesecima raste. Premda je to vrlo teško ili nemoguće dokazati, pretpostavlja se da je razlog odlazak na godišnji odmor.

Prema neslužbenim podacima Skloništa za nezbrinute životinje grada Zagreba u Dumovcu, procjenjuje se da se broj napuštenih životinja tijekom ljeta povećava za 30 posto. Taj broj sigurno je veći jer se dio životinja nalazi na ulici, a dio kod udruga, kod građana koji im traže novi dom i u skloništima za nezbrinute životinje, kažu nam iz udruge Prijatelji životinja.

Više napuštanja ljeti

Da je priljev životinja veći, potvrđuju nam iz azila Dumovec: “Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u prvih je šest mjeseci ove godine primilo 372, a u istom razdoblju lani 432 psa. Samo smo prošli mjesec preuzeli brigu o 60 pasa.”

To je prvenstveno problem jer svaki pas prije smještaja u azilu mora proći dvotjednu karantenu koja je ograničenog kapaciteta. Stoga se događa da moraju moliti nalaznika da pričuva psa koji dan dok se mjesto ne isprazni.

VEZANE VIJESTI

Napominju, međutim, da je vrlo teško utvrditi broj namjerno napuštenih i ostavljenih životinja. Dio ljudi jednostavno ignorira zakonsku obvezu sterilizacije životinje pa štence ostavljaju u kutijama – neki pred azilom, vjerojatno u nadi da će ih odmah zbrinuti, a neki u šumama, šikarama i mjestima na kojima se nadaju da ih nitko neće naći. Ne treba napominjati da za štenca ili mačića, ovisnog o majčinog mlijeku, to znači sigurnu, polaku i bolnu smrt.

“U Zagrebu je sve manje ljudi koji pse napuštaju zbog odlazaka na godišnji odmor. Naime, u sve više hotela i apartmana je dopušteno boraviti s kućnim ljubimcima, a Zagreb ima i hotele za pse gdje je moguće smjestiti ljubimca dok je njegov čovjek na putu. Ovo nam ljeto pristiže velik broj štenaca što znači da se neki ljudi i dalje oglušuju na zakonsku obvezu sterilizacije pasa, a legla odbacuju kako bi ta briga prešla na druge. Pristižu nam i psi o kojima se vlasnici više ne mogu brinuti, te oni kojima su vlasnici umrli”, kažu.

Nevjerojatna je, ali istinita i činjenica da dio životinja dolazi i iz susjednih zemalja:

“Nekim psima koje pronalazimo, nejasno je podrijetlo. Najčešće su to psi koje preuzimamo u blizini Skloništa. Po društvenim mrežama znali smo pročitati kako se ti psi dovoze iz susjednih zemalja kako bi u Zagrebu pronašli dom, no takvi psi stvaraju dodatnu gužvu u našoj karanteni i smještajnim jedinicama. Trenutačno je u Skloništu 120 pasa i 40 mačaka”, rekao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba u čijem je sastavu Sklonište u Dumovcu.

O povećanom broju napuštenih mačaka na zagrebačkim ulicama svjedoči i udruga Prava šapa, skupina volontera i volonterki koji zbrinjavaju bolesne i napuštene mačke u vlastitim stanovima.

“Broj dojava napuštenih mačaka je u porastu svake godine od svibnja do kolovoza, a broj udomljenja proporcionalno tome pada. Dojave su pojačane većinom zato što se “sezona” mačića preklapa s lijepim vremenom – mačke se pare u kasnu zimu, a kote mačiće na proljeće i ljeto. Zato svako ljeto imamo najviše mačaka koje traže dom, a najmanje udomitelja (ljudi su većinom po godišnjima)”, kaže nam Katarina Loborec iz Prave šape.

Kazne su paprene

Premda Zakon o zaštiti životinja propisuje novčanu kaznu od 15 do 30 tisuća kuna za napuštanje životinje, vrlo se rijetko događa da je netko doista kažnjen.

Budući da Hrvatska novi Zakon o zaštiti životinja ima tek pet godina, svijest građana o prijavljivanju zlostavljanja, napuštanja ili bilo kojeg drugog oblika mučenja životinje još uvijek nije na dovoljno visokoj razini. Naime, rijetko se događa da netko prijavi napuštanje životinje i još da pritom ima dokaz da je riječ o napuštanju kao što su npr. zabilježen broj registarske tablice, snimka s nadzorne kamere ili da je pas slučajno mikročipiran pa se iz broja mikročipa može saznati vlasnik.

VEZANE VIJESTI

“Napuštanje životinja je zlostavljanje jer je životinja namjerno prepuštena iživljavanju pojedinaca, ranjavanju i pogibelji, gladi i žeđi, bolestima, a one “sretnije” završe u kavezima skloništa. Zakon o zaštiti životinja ne provodi se u potrebnoj mjeri, nije osnovana inspekcija za zaštitu životinja, a komunalni redari i veterinarska inspekcija često zakažu ne reagirajući adekvatno na prijave. Zato je posebno važno da građani prijavljuju svako napuštanje i zlostavljanje životinja”, napominju Prijatelji životinja.

Prema Zakonu o zaštiti životinja posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, dok nalaznik napuštene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio skrbniku.
Spomenimo i da je ubijanje ili mučenje životinja 2013. ušlo u Kazneni zakon pa tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Kastracija spašava živote!

Ljudi ponekad nisu svjesni koliko primjerice njihova mačka može omaciti mačića tijekom godine, a za takav broj životinja ne može se brinuti nitko u privatnom prostoru. Zato je kastracija – najbolja opcija.

“Ponavljamo da napuštene životinje nisu krive zato što su napuštene i sve željno čekaju svoju ljudsku obitelj i trajni dom. Trebamo biti svjesni da je prekomjerno neželjeno razmnožavanje pasa i mačaka glavni uzrok napuštanja životinja, koje završavaju u prepunjenim skloništima ili pate ostavljene bolesne, gladne, žedne, otrovane, ugušene, utopljene, ranjene, pregažene…

Tijekom sedam godina samo jedna ženka psa i njezino potomstvo mogu donijeti na svijet 67.000 štenaca, a samo jedna mačka i njezino potomstvo mogu donijeti na svijet čak 420.000 mačića, što stvara golem pritisak na skloništa, lokalne zajednice i udruge za zaštitu životinja. Bez kastracije ne može se zaustaviti njihov stalni priljev. Kastracija učinkovito utječe na rješavanje uzroka problema i sprječava patnju i smrt životinja, a ujedno pomaže i fizičkom i psihičkom zdravlju životinja i olakšava im suživot s ljudima.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar