“Naše tržište nekretnina ne funkcionira kako treba, mora se uvesti porez”

Biznis 22. sij. 202210:44 > 13:398 komentara
Podijeli:
Izvor: N1

Nakon glavnog udara pandemije krenula je eksplozija svjetskih cijena energenata. Rekordne cijene plina i električne energije u Hrvatskoj nas čekaju u travnju. O inflaciji smo u Novom danu razgovarali s Vinkom Zaninovićem, voditeljem doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

U Vladi pripremaju mjere za ublažavanje poskupljenja, govorio se o snižavanju stope PDV-a na plin i električnu energiju.

“Prerano je reći hoće li će to biti dovoljno. Sigurno je da će Vlada učiniti. U Hrvatskoj imamo situaciji da smo relativno siromašna zemljsa, pogotovo u usporedbi s ostalim članicama EU-a. 10 posto zaposlenih ima plaću 3900 kuna ili manje, a četvrtina, njih oko 400.000, ima manje od 4700 kuna. Inflacija, bilo koja, narušava kupovnu moć građana, a kada su oni siromašni, ugrožava njihovu egzistenciju. Prema tome, sigurno da će Vlada morati poduzeti mjere”, kaže Zaninović.

PROČITAJTE JOŠ

Neki primjeri iz prošlosti pokazuju snižavanje PDV-a ipak nije dovelo do pada cijena.

“Tržišno se to nikako ne može regulirati. Država to jedino može kroz zamrzavanje cijena, ali ekonomisti uvijek preporučaju da se država ne bi smjela na taj način uplitati u tržište”, rekao je Zaninović.

A hoće li cijene još dodatno skočiti zbog ulaska u eurozonu?

“Uvijek postoji opasnost, iako povijest uči da je kod uvođenja erua povećanje cijena bilo gotovo beznačajno. To su bila jednokratna povećanja i najčešće povezana s ugostiteljstvom. Ali većih poskupljenja ne bi trebalo bit, barem ne zbog eura. Pitanje je što će biti s inflacijom, hoće li trajati samo ovu godinu. Kad vidimo što će se dogoditi s cijenama nafte, plina, električne energije, znat ćemo nakon 1. travnja pa ćemo malo realističnije moći prognozirati inflaciju do kraja godine”, rekao je Zaninović.

Trenutna projekcija na temelju sadašnjih vrijednosti energenata je da će inflacija u Hrvatskoj ove godine biti između 3,5 i 4 posto. “Mnogo je tu neizvjesnosti, sigurno da ona može biti viša od toga. No mislim da plafon, da ne bi trebala probiti 6 posto”, smatra Zaninović.

Sličnosti s 2008.

“Posljednji put smo ovakav val poskupljenja imali 2008., bila je slična inflacija, znamo što se tada dogodila i dočekala nas je kriza nespremne i nakon tog poskupljenja imali smo šest kvartala, godinu i pol pada cijena. U 2010. smo bili na inflaciji 2 posto. Od onda do danas smo imali dva vala deflacije. Ima tu nekih sličnosti. I tada je okidač bila cijena energenata, odnosno nafte koja je skočila na povijesnu razinu. Sada nije cijena toliko visoka, ali vuče inflaciju i cijenu ostalih energenata. Temeljem iskustva, godinu i pol bi mogla trajati ova viša stopa inflacije, a onda bi se mogli vratiti u normalu”, rekao je Zaninović, ali i upozorio da bitnu razliku:

“Sada imamo koronavirus. Mnogo novca je u sustavu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, pitanje je što će se dogoditi s gospodarskim rastom kada se slegne ta prašina, po kojim ćemo stopama rasti. Ovih 15-16 posto, to je zato jer je baza bila niska zbog pada u pandemiji. Kada se raščisti situacija, onda ćemo vidjeti na čemu smo i moći raditi dugoročne prognoze.”

Generalna borba protiv inflacije je, kaže Zaninović, snažno gospodarstvo i jake plaće. “U tom slučaju inflacija narušava kupovnu moć, ali ne narušama egzistenciju. Nitko u zadnje dvije godine ne spominje strukturne reformi, a trebali bi jer smo zaboravili što nam se dogodilo 2008. Recesija je trajala do 2015., nijedna zemlja u EU-u nije toliko dugo bila u recesiji. Nakon nje se spominjala potreba za strukturnim reformama… Što s investicijama? One su isključivo u nekretninski sektor koji je povezan s turizmom, stvara se balon, to se ne rješava. Brzo ćemo ući u eurozonu, ali loše je što se nismo prilagodili strukturu našeg gospodarstva gospodarstvu eurozone, da budemo usklađeniji”, kazao je Zaninović.

Kako pametno uložiti novac?

Prema podacima HNB-a građani imaju velike štednje, a navodno se mnogo novca čuva i kod kuće.

“Čuvanje novca kod kuće je povijesna strategija koja šteti državi. Jedan dio tog novca je iz sive ekonomije, nije plaćen porez na njega, a drugi dio su navike koje nemaju veze sa stjecanjem. Tu je i nepovjerenje pojedinaca u državu, u bankarski sustav, općenito u sustav. Podsjetio bih na važnost financijske pismenosti. Bolje od čuvanja novca kod kuće je uložiti u dionice, obveznice, investicijske fondove… To su neki načini kako pametno uložiti višak likvidnosti. Kod nas ako novac nije u kući, investira se u apartmane, nekretnine, što opet dugoročno nije dobro za zemlju. Ne vjerujem da je dugoročno mudro investirati u nekretnine”, rekao je Zaninović.

Smatra da bi država trebala uvesti porez na nekretnine.

“Definitivno bi se trebao uvesti taj porez, očito naše tržište nekretnina ne funkcionira kako treba. On ne bi bio izdašan kao porez na dodanu vrijednost ili dohodak, ali bi bio značajan korektiv ponašanja investitora koji ulažu u taj nekretninski sektor. Jednostavno, ovo ne doprinosi koristi građanima. Vi biste kao država tebali osigurati da vaši građani mogu povoljno kupiti nekretninu za sebe, za svoju obitelj. I time ste kao država ispunili ulogu. Za drugu, treću, četvrtu, ok, može imati, ali mora platiti porez”, smatra Zaninović.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da očekuje da će inflacija na početku godine biti viša, a da će do kraja godine ublažavati.

“Ako cijene energenata ne podivljaju nakon 1. travnja, to će se i događati. Cijene energenata vuku infalciju u cijelom svijetom. Moramo prvo vidjeti što će se dogoditi s cijenama energenata. Nakon 1. travnja ćemo biti pametniji i moći dati neku ocjenu”, zaključio je Zaninović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar