Naš znanstvenik o odobrenju oksfordskog cjepiva

Vijesti 28. pro. 202023:12
Podijeli:
cjepivo, cijepljenje, koronavirus
Izvor: JOEL SAGET / AFP

Sredinom kolovoza Europska je komisija s AstraZenecom zaključila ugovor o kupnji 400 milijuna doza cjepiva AZD1222, kolokvijalno zvanog ‘oksfordsko’ cjepivo. Bio je to prvi zaključen ugovor, a riječ je praktično o jednakoj količini onoj ugovorenoj s Pfizer/BioNTechom i Modernom zajedno.

Ipak, EK je prije ‘oxfordskog’ odobrila inovativno cjepivo Pfizer/BioNTecha temeljeno na glasničkoj RNK, isto se uskoro očekuje i za Modernino cjepivo na istoj tehnologiji. No, očekuje se kako će britanski regulator ovih dana dati dozvolu i za ‘oksfordsko’ cjepivo. Vidljivo je i zašto.

“Ako se cjepivo doista odobri te njegova primjena počne po planu, tada ćemo moći postupno olakšavati neke od mjera koje su život učinile teškim za mnoge”, rekao je Michael Gove, ministar u kabinetu Borisa Johnsona.

I o ovom se cjepivu dosta pisalo, i zato što je objavljeno kao prvi kandidat kao i zbog činjenice da mu je kliničko ispitivanje obustavljeno u više navrata, a onda i zbog efikasnosti koja je različita ovisno o načinu primjene cjepiva. Registracija ovog cjepiva možda bi doista označila kraj ove pandemije pa nas je zanimalo u kojoj je fazi to cjepivo sada.

Večernji list je iz AstraZenece dobio službenu izjavu u kojoj stoji kako je “podnošenje podataka iz privremene analize istraživanja u tijeku i naši timovi rade što je brže moguće kako bi regulatornim tijelima osigurali sve potrebne podatke neophodne za pregled. Na relevantnim regulatornim tijelima je da pregledaju i donesu odluke o odobrenju na temelju podataka”, uz navod da podatke pregledava više nacionalnih regulatornih tijela. Razlike u efikasnosti i doziranju cjepiva objasnio je prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, naš znanstvenik koji radi na Oxfordu.

“Najvjerojatnije će britansko regulatorno tijelo odobriti cjepivo ovog tjedna”

“Najvjerojatnije će MHRA, britansko regulatorno tijelo, odobriti cjepivo ovog tjedna. Nažalost, cijepljenje kada je efikasnost iznad 90 posto provedeno je samo na 2000 volontera, i to samo u dobnoj grupi od 18-55 godina. Najvjerojatnije će MHRA odobriti samo punu dozu kod prvog i drugog cijepljenja koje štiti od bolesti u 62 posto slučajeva, ali je provedeno na oko 20.000 volontera i u starijim dobnim skupinama, 56-69 i 70 godina i stariji. Zatim će tražiti da se i drugi režim cijepljenja, pola doze pa cijela, provede ponovno, i to na svim dobnim skupinama, ali za to će trebati opet nekoliko mjeseci”, rekao je prof. Ramadan

Pascal Soriot, čelni čovjek AstraZenece, u intervjuu londonskom Sunday Timesu rekao je kako u njegovoj tvrtki misle da su došli do pobjedničke formule po kojoj će efikasnost biti kao kod do sada odobrenih cjepiva, ali ne može više reći o tome prije službene objave. Ovo cjepivo bazirano je na tehnologiji adenovirusa, virusa koji kod ljudi često uzrokuju bolesti sličnih prehladama, objašnjava prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zürichu i član Znanstvenog savjeta vlade.

“To cjepivo koristi se adenovirusom koji je modificiran tako da se ne može replicirati, a u isto vrijeme tom virusu je dodana DNK S-proteina SARS-CoV-2. Razlike u odnosu na RNK cjepiva Moderne ili Pfizera su što se umjesto RNK u organizam unosi DNK pakiran u bezopasan virus, naše stanice prevedu taj DNK u RNK, a onda u virusni protein. Za sada nema indikacija da bi cjepivo AstraZenece bilo u bilo kojem pogledu štetno. Postoje indikacije da će vjerojatno biti malo manje efikasno, ali će distribucija biti daleko jednostavnija. U svakom slučaju. sama činjenica da manje od godinu dana nakon početka pandemije imamo tri uspješna cjepiva je jako obećavajuća i daleko nadilazi prvotna oćekivanja”, rekao je prof. Ban.

Ne treba imati rezerve prema ‘oksfordskom’ cjepivu

Još jedna članica Znanstvenog savjeta vlade, prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, slaže se kako ne treba imati rezerve prema ‘oksfordskom’ cjepivu.

“Svako cjepivo ima prednosti i nedostatke. Nedostatak mRNK cjepiva, Pfizera i Moderne, zahtjevan je transport i opasnost da se zbog nenamjernog, nepravilnog transporta i/ili nestabilnosti samog cjepiva ukupna učinkovitost u populaciji smanji. Oxfordsko će cjepivo omogućiti jednostavnije i brže cijepljenje jer je stabilno na puno višim temperaturama, a učinkovitost je stvarno dobra s obzirom na to da se neka cjepiva odobravaju i s nižom učinkovitošću. Treba naglasiti da svaka cijepljena osoba, bez obzira na vrstu cjepiva, ima korist od cijepljenja. I vrlo slab imunosni odgovor u nekoj osobi koja je cijepljena, a zatim inficirana i ipak razvije bolest, pridonijet će razvoju slabijih simptoma, kraćoj bolesti i manjim posljedicama na organizam.

Nije još jasno kada će se dobiti odobrenje za oxfordsko cjepivo, ali vrlo je vjerojatno da će to biti prije nego što se iscrpe zalihe Pfizerova i Modernina cjepiva. Osim toga čeka se i cjepivo tvrtke Johnson & Johnson koje se temelji na adenovirusu čovjeka tipa 26, koje u sebi sadrži gen za protein S SARS-CoV-2, a ispituje se na 60000 volontera. Specifičnost ovog cjepiva je da će se davati samo jedna doza. Procijepljenog stanovništva bilo kojim od ovih cjepiva trebala bi biti najmanje 70 posto, ali je moguće da, kad postignemo taj broj, uvidimo da to nije dovoljno i da za zaustavljanje cirkulacije virusa treba veći postotak procijepljenosti. Do tada, s obzirom da još uvijek ne znamo može li cijepljena osoba biti inficirana i širiti virus, trebamo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere kao i do sada”, kaže prof. Ambriović Ristov za Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar