“Nacionalni plan za oporavak i otpornost skriva najvažnije podatke”

Vijesti 02. tra. 202113:53 > 13:591 komentar
Podijeli:
dražen oreščanin, glas poduzetnika
Izvor: Josip Regovic/PIXSELL

Udruga Glas poduzetnika u petak ističe da u izradu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) nisu bile uključena stručna i zainteresirana javnost, odnosno da je u javnost izašao dokument koji i dalje skriva najvažnije podatke, te da su u njemu i stari nerealizirani projekti.

U priopćenju Udruge navodi se da Vlada i dalje skriva NPOO, te da u njemu najvjerojatnije nema “ništa što bi moglo spasiti hrvatsko gospodarstvo”.

UGP zamjera Vladi što u izradu strateških dokumenata ne uključuje javnost i oporbu.

Podsjeća kako Vlada konstantno ističe da je Hrvatska dobila značajna sredstva u usporedbi s ostalim državama u Europskoj uniji, no dodaje da velika sredstava koja smo dobili iz raznih mehanizama Europske unije nisu došla zbog toga što je Hrvatska imala odlične pregovarače.

“Naprotiv, razlog je to što smo jedna od najnerazvijenijih država Europske unije koja je ujedno imala i jedan od najvećih padova BDP-a koji je izazvan pandemijom. Treba istaknuti i da prema predviđanjima EU-a imamo najnižu projekciju rasta”, kažu u UGP-u i tvrde da su to razlozi zbog kojih je Hrvatska dobila značajna sredstva.

Smatraju da Vlada to nikako ne bi trebala gledati kao uspjeh.

“Uspjeh Vlade može biti jedino ako pametno iskoristi odobrena sredstva, a to neće biti moguće ako u strateško planiranje ne uključi zainteresiranu javnost”, kaže se u priopćenju UGP-a.

Što zamjeraju Vladi?

Navodi se da se prema sažetku dokumenta koji je objavljen može zaključiti da će većina sredstava biti usmjerena na projekte koji su trebali biti sufinancirani sredstvima iz višegodišnjeg financijskog okvira 2014-2020, ali se “zbog uobičajenih hrvatskih birokratskih boljki” većina tih projekata nije pomakla od izrade projektne dokumentacije.

“S obzirom da se projekti ugovoreni u sklopu NPOO-a moraju završiti do 2026. godine, upitno je hoće li se investicije koje se nisu uspjele realizirati u prethodnih sedam godina moći kvalitetno provesti u tako kratkom roku”, kažu u UGP-u.

Vladi zamjeraju i to što u gospodarske projekte Vlada ubraja i one javnih i državnih tvrtki kao što su Hrvatske željeznice i Hrvatske ceste.

“Većina sredstava ne ide mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji dokazano jedini mogu biti pravi zamašnjak prema gospodarskom oporavku”, ističe se u priopćenju UGP-a.

UGP je skeptičan i oko Vladine najave da će investicije predložene u NPOO-u otvoriti sto tisuća radnih mjesta.

Zaključuju kako ono što se vidi u dijelu objavljenog dokumenta nisu reforme, već projekti koji nisu ostvareni, pa su ih ministarstva sada predala kako bi se sredstva za oporavak iskoristila za te stare projekte.

Vlada je u srijedu predstavila sažetak NPOO-a od 2021. do 2026. godine, koji sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna.

Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti.

Sve države EU-a, pa tako i Hrvatska, obvezne su poslati svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti na usvajanje u Europsku komisiju do kraja travnja ove godine.

Prema prijedlogu regulative EU, predviđeno je da se prva sredstva u iznosu od 10 posto financijskog doprinosa za svaku državu EU isplate nakon usvajanja, odnosno odobrenja Plana oporavka i otpornosti. Za Hrvatsku bi to značilo oko 600 milijuna eura u drugoj polovici ove godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar