Muke Hrvata migranata: Godinama u inozemstvu, a Hrvatska im želi naplatiti porez

Vijesti 29. sij 202222:2210 komentara
Podijeli:
Izvor: N1

Naša reporterka Nikolina Matošević razgovarala je s Dušanom Brodarom, čovjekom koji je još 1993. otišao raditi u Austriju kako bi obitelji osigrao dostojan život u Hrvatskoj. Svaki mjesec dolazi im u posjet u Ladanju Gornjem.

“Na Poreznoj u Hrvatskoj rekli su mi ako imam rezidentnost Austrije da nisam podložan prijavljivanjima. U austrijskoj Poreznoj sam se raspitivao isto, oni su mi rekli da imam njihovu rezidentnost”, kaže Brodar.

No, dva desetljeća kasnije Porezna uprava mijenja stav i zaključuje da ima ozbiljan porezni dug prema Hrvatskoj, jer je dijelom vezan i za nju zbog obitelji koja je ovdje.

“Za 5 godina unatrag obračunali su mi 167.000 kuna. Ja sam 2014. u Austriji zaradio oko 28.000 eura godisnje neto. I na tu su mi godinu obracunali 6.000 eura koje trebam platiti Republici Hrvatskoj. To je nezamislivo. A sve sam podmirio Republici Austriji”, govori sugovornik.

Odluka na internom sastanku?

Dušan je samo jedan od mnogih koji se nada da će Sindikat radnika migranta postići dogovor s ministarstvom financija. I u Sindikatu su nakon razgovora s predstavnicima Ministarstva bili uvjereni u uspješno rješavanje problema retrogradnog oporezivanja hrvatskih državljana koji rade u inozemstvu, no umjesto toga javlja im se sve više građana u problemima.

“Članovi su nam se krenuli javljati: ‘Kako smo mi to ispregovarali?’ Oni moraju unazad 5 godina prijaviti porezni dohodak, i imaju samo jedanu godinu priznanja za olakšicu. Tu je došlo do velike razlike. Mi smo poslali dopis da građani stanu s prijavljivanjem dok se to je razrješi. Zvao sam poreznu i rekli su mi da su imali interni sastanak na kojem su to odlučili…”, rekao nam je Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskoj sindikata radnika migranata.

Sindikati se bore da se radnicima, koji žele regulirati status, barem obračuna olakšica za svaku godinu. Poseban problem radnika migranata predstavlja pitanje središta životnih interesa.

“Institut središnjeg životnog interesa pomoćni je pravni institut kod razrezivsnja poreza – on se u RH pogresno pravno prijavljivao.  Ono sto smo vidjeli do sada u praksi, radnici su imali jasno prebivalište u stranoj zemlji i rezidentnost u stranoj zemlji. Tako da su oni porezni obveznici strane zemlje, a ne Republike Hrvatske”, kaže nam odvjetnik Željko Kaselj.

Najteže je njegovateljicama

Ni za koga ovo nije lako, ali posebno pogađa njegovateljice koje su trenutno najugroženije.

“Sa svojim osobnim dohotkom ne prelaze granicu koja se oporezuje u Austriji. Kada to pretvorite u hrvatska primanja – dolazi do nekih 80-ak ili malo više kuna te ih onda uz jedan osobni odbitak za jednu godinu… Mozete izračunati koliko bi to bilo za 5 godina platit poreznoj taj dodatak. Odlučile su da ne primaju socijalnu pomoć da ne terete Hrvatsku, da odu van i izbore se same za egzistenciju. A kad se vrate, naši poreznici jedva čekaju da ih dodatno oporezuju”, kaže Lazar.

Hrvatski su sindikati prošlog tjedna svoje zahtjeve predali ministarstvu financija. Sada očekuju što brži odgovor i nadaju se suradnji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar