Most skupio potpise kojima traži dolazak guvernera HNB-a u Sabor

Vijesti 27. ruj. 202112:28
Podijeli:
Izvor: Robert Anic/PIXSELL

Most je prikupio dovoljan broj zastupničkih potpisa za poziv guverneru Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića da u Saboru dade odgovore na pitanja o inflaciji, uvođenju eura i prešutnim prekoračenjima na računima građana, izjavila je u ponedjeljak zastupnica Marija Selak Raspudić.

Tom inicijativom, dodala je, Most želi poslati ključnu političku poruku da hrvatska oporba postoji i da se bavi ključnim pitanjima za život hrvatskih građana, odnosno hoće li moći preživjeti zimu i priuštiti osnovne životne potrepštine i kakva ih budućnost očekuje.

“Na ta pitanja želimo konkretan odgovor i odgovornost tijela zbog čijih smo propusta došli u sadašnju situaciju”, istaknula je na konferenciji za novinare u Saboru zastupnica Selak Raspudić.

Smatra kako je kreiran spin da hrvatska oporba ne postoji ili da se samo bavi isključivo sama sobom. Kaže  kako svojom inicijatvom Most pokazuju da to nije točno.

Indeks potrošačkih cijena pokazuje da su u kolovozu u odnosu na isti mjesec prošle godine rasle 3,1 posto, a situacija na terenu i lošija nego što ga bilježi taj indeks, upozorila je Selak Raspudić. Stoga od guvernera Vujčića traže odgovor kakva je aktualna situacija s inflacijom, kakve su projekcije i hoće li i što HNB učiniti da regulira inflatorne pritiske, poručila je.

Smatra kako je pitanje možemo li uopće govoriti o uvođenju eura u vrijeme porasta inflacije i rasta cijene energenata koje će se preliti na ostale cijene, prije svega hrane i pića.

Podsjetila je kako je za uvođenje eura potrebno ispunjenje kriterija da inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto nego u tri zemlje s najnižom inflacijom u EU.

Stoga je upitno, s obzirom na trendove možemo li taj pritisak uopće izdržati i ispuniti te kriterije, drži Selak Raspudić. Ako trendovi pokazuju da ne možemo, pitanje je zašto uopće govorimo o uvođenju eura sada i zašto o tome nemamo javnu raspravu i je li Hrvatska u situaciji da može na sebe preuzeti uvođenje eura bez da se to prelije na građane u smislu rasta cijena, upitala je.

Od guvernera Vujčića žele čuti i odgovore vezano za prešutne “minuse” i odgovornosti regulatornih tijela, odnosno, kako dodaje, zašto se čekalo do sada budući već postoje tri godine. Podsjetila je da o tome još nije postignut konačan dogovor, upitavši što će se činiti ubuduće da se takve situacije ne ponavljaju.

Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot rekao je kako je upitno hoće li Hrvatska ispuniti nominalni kriterij ulaska u eurozonu i da HNB i samoprozvani stručnjaci ne govore koji su pravi realni ekonomski modeli, primjerice,  trošak proizvodnje u Hrvatskoj, sama proizvodnost rada i velike razlike Hrvatske u odnosu na zemlje eurozone.

Nitko ne govori  to će se dogoditi s fiskalnim suverenitetom kada monetarna politika bude vođena iz Frankfurta i kada će se dug koji smo preuzeli će se morati financirati iz nekog od nameta koji će se, vrlo vjerojatno, nametnuti na razini cijele EU. Jednom kada se izgubi fiskalni i monetarni suverenitet, jedini instrument koji omogućava opstanaka na tržištu je smanjenje  plaća, odnosno opstanak na tržištu, upozorio je Troskot i dodao kako su premijeru jasno iskomunicirali da će biti odgovoran za sve otkaze koji će biti rezultate predaje monetarne vlasti Frankfurtu.

Nitko ne govori ni o demografskom aspektu i migracijama, jer jednom kada se uvede euro i nastupi recesija doći će do još većeg iseljavanja iz Hrvatske u EU, upozorio je Troskot.

Kaže i kako bi Hrvatska trebala biti izvozno orijentirana zemlja, ocjenjujući da se uvođenjem eura ne bi ‘apsolutno ništa dogodilo’, osim što bi se smanjili transakcijski troškovi za hrvatske izvoznike, a Hrvatska s obzirom na strukturu gospodarstva, ne bi konkurirala na vrlo zahtjevnom europskom tržištu.

Vezano uz inflaciju, vidljiv je porast cijena potrošačke košarice, smanjenje raspoloživog dohotka za potrošnju i HNB zapravo skriva podatke kolika je stvarna inflacija i samo je utanje vremena kada će se troškovi rasta cijene energenata, čelika i aluminija preliti na građane, ustvrdio je Troskot.

Što se tiče prešutnih minusa, dodao je, osim izrazito visokih kamata, žalosno je da HNB tri godine ne reagira. HNB nije zaštitio građane pravodobnom reakcijom, kao ni u slučaju kredita u švicarskim francima, ustvrdio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar