Dio saborske oporbe pozdravio je u četvrtak Vladine mjere za ublažavanje inflacije i pomoć građanima i gospodarstvu, ali smatra da one nisu sustavno razrađene.

Božo Petrov (Most) smatra kako je dobro da je Vlada odriješila kesu koja je napunjena zbog inflacije.

Mjerama se želi anulirati bijes javnosti zbog pljačke u Ini 

Iako je ljudima koji su u katastrofalnoj financijskoj situaciji dobro bilo što da bi mogli premostiti mjesec, budimo svjesni da je ovo samo gašenje požara i kratkotrajno kupovanje socijalnog mira, posebno sada kada je Vlada pod udarima zbog neviđene pljačke u Ini, rekao je.

„Usput rečeno, to je tek trećina novca koji se godišnje pokrade u Hrvatskoj. Ovo je kratkotrajna intervencija jer mjere nisu usmjerene da stvore dodatna financijska sredstva kroz ulaganje u gospodarstvo i time bolje plaće. Ona samo gasi požar i čini ljude ovisne o drugima”, ocijenio je Petrov.

Također smatra kako mjere nisu sustavno razrađene. Nužno je što prije smanjiti porez na dohodak jer će tako najviše novca ostati obiteljima, poručio je čelnik Mosta.

Vesna Vučemilović iz Hrvatskih suverenista pozdravila je to što su mjere sveobuhvatne i uključuju širok broj ljudi. Pri tome je interesantno da se prvo govorilo o 4,5 milijardi kuna, pa o šest milijardi kuna, da bi se sada došlo na preko 20 milijardi kuna.

„Pitanje je bi li to bilo u tim iznosima da nije bilo afere u Ini”, kazala je Vučemilović ocijenivši da vladajući žele umiriti javnost i opravdani gnjev zbog Ine anulirati mjerama.

Dodala je da Suvereniste posebno veseli što je Vlada odlučila zabraniti izvoz plina koji se crpi na nalazištima u Hrvatskoj, što su i oni tražili kroz interpelaciju.

IDS-ov Emil Daus pozdravio je sve mjere koje imaju za cilj pomoć hrvatskom gospodarstvu i građanima, posebno najosjetljivijim skupinama stanovništva.

„Primijeti se trud i želja da se obuhvati što je moguće više ugroženih skupina, no rezultat najavljenih mjera tek treba pričekati”, kazao je.

Daus upozorava da većina mjera kod nas nisu produkt dugoročnog planiranja i strateškog promišljanja, već su samo “vatrogasne mjere”. Potrebna sredstva morat ćemo uzeti na nekim drugim stavkama proračuna, što će proizvesti nove probleme, dodao je.

Za Anku Mrak Taritaš iz GLAS-a mjere su - svega pomalo, a zapravo ništa ni za koga. Smatra kako bi bilo puno bolje da se pogledalo što rade ostale zemlje i prepisalo ono što je najbolje za naše građane.

Drži da će najgore proći poduzetnici i svi koji rade i imaju koliko-toliko pristojnu plaću. „Sve opet ide preko leđa srednjeg sloja, koji jedva da i postoji više u Hrvatskoj, i malih i srednjih poduzetnika, za koje Vlada još uvijek nema rješenja kad je u pitanju enormno poskupljenje industrijske cijene plina”, kaže Mrak Taritaš.

Dodaje da Vlada nije iskoristila priliku ni za ozbiljnije poticanje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije, posebno solarnih ploča.

Oporezivati ekstra profit u eksploataciji nafte i plina

Radimir Čačić iz Reformista smatra kako je važno što je Vlada reagirala, ali je reagirala nedovoljno i nepotpuno.

„Jednokratne pomoći su drastično niže nego u nizu drugih zemalja EU-a, a za umirovljenike bilo bi značajno da se donese odluka o izvanrednom usklađenju mirovina u punom postotku inflacije”, rekao je Čačić.

Očekuje od Vlade hitni zakonski okvir za oporezivanje ekstra profita, posebno u dijelu eksploatacije nafte i plina u Hrvatskoj.

Čačić također predlaže da se formiranje cijene struje u dijelu vlastite proizvodnje potpuno odvoji od formule vezane za plin, što predlaže i EU.

Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) ocijenila je kako je mjerama pokriven velik broj skupina, a dobro je što se cijene struje i plina zamrzavaju i da je Vlada spremna to subvencionirati.

Problematično je što mjere za kućanstva, kao socijalni transferi, ponovno nisu jasno ciljane nego se išlo na horizontalne mjere koje djeluju jednako prema svima, kao što je zamrzavanje cijena nekih namirnica

Mi smo predlagali da kućanstvima nižeg socijalnog statusa transferi idu direktno, kako bi mogli pokriti troškove, podsjetila je.

„U oči mi je upalo da potpore dobivaju poljoprivrednici koji proizvode na ekološki i klimatski prihvatljiv način, što je izrazito nejasan kriterij, a i takvih poljoprivrednika nemamo puno", kaže Benčić.

Skidanje PDV-a sa solara je dobro, međutim, mi ćemo inzistirati na brzoj solarizaciji koja bi išla preko HEP-a, poručila je Benčić.

Iz Domovinskog pokreta podsjećaju da su ograničavanje cijena dijela prehrambenih proizvoda predlagali još prije ljeta, no to je i dalje nedovoljno. "Kaže brižni Plenković kako je demografija pitanje opstanka Hrvatske, a obiteljima s jednim djetetom dat će jednokratno po 300 kuna, te onima s dvoje djece po 500 kuna", ističu u DP-u.

Kada je riječ o studentskim stipendijama i obrocima za studente, DP tvrdi da ukupan iznos tih mjera iznosi 692 milijuna kuna, što je manje nego je pokradeno u Ini.

Također upozoravaju da je Hrvatska lani po prvi puta u dvadeset godina uvezla više prirodnog plina nego što ga je proizvela, čime se "Vladina mantra o 'hrvatskom plinu kod hrvatskih potrošača' apsolutno demantira".

Peđa Grbin (SDP) izjavio je da se Vlada napokon pomaknula s mrtve točke pa će novac hrvatskih građana konačno biti utrošen tako da im se pomogne.

„Brojne mjere koje je Vlada danas usvojila SDP predlaže već mjesecima. Žao nam je što nisu implementirane i ranije jer bi onda pomoć građanima bila veća, ali bolje ikad nego nikad", kaže Grbin.

Dobar dio mjera je na tragu onoga što radi Europska unija, pa je za njihov uspjeh potrebno da se usuglase sve države članice EU-a. Nadam se da će na razini Europe biti razuma da se napokon uvede porez na ekstraprofit, što mi kao socijaldemokrati zagovaramo već dugo, dodao je.

SDP će podržati implementiranje mjera, a zakoni koji se na njih odnose dobit će našu potporu u Saboru, ali ćemo pažljivo pratiti kako se provode, najavio je Grbin.

Ipak, ostaje žal što se mjere odnose isključivo na trenutnu krizu, a ne promišljaju budućnost, kako bi se Hrvatska, ako se ponovno nađe u ovakvoj situaciji, mogla s njome nositi bez potrebe za ad hoc mjerama teškim desetke milijardi kuna, ističe Grbin.

Profesor i ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan danas predstavljenim mjerama vlade pomoći građanima i gospodarstvu, pogotovo u dijelu koji se odnosi na državni intervencionizam u tržišne cijene.

"U jednom dijelu nisam zadovoljan mjerama i ne vidim potrebu za intervencijom Vlade u segmentima koje je moglo odraditi tržište, pogotovo ako imamo rast BDP-a kakav imamo", kazao je Novotny za Hinu, dodavši da nije oduševljen po pitanju ekonomskog pogleda na taj paket pomoći, dok bi o političkom aspektu, rekao je, mogli pričati neki drugi.

Istaknuo je da snažno pozdravio paket mjera koji je Vlada donijela za vrijeme koronakrize, ali da je sada dio novog paketa bio nepotreban.

"Taj tip mjera nije dobar", smatra Novotny, ponovivši da je intervencionizam države u tržišne cijene, pogotovo hrane, loš smjer, koji se može vratiti kao bumerang.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, za N1 je komentirao Vladin paket mjera.

"Same po sebi i kad se gleda iznos i sve, mjere su vrlo široke i vrlo sveobuhvatne. Ali kad gledamo strukturu, zahvatilo se i umirovljenike, i to s dvije strane, tu su još i potpore za energetski siromašne. Ono što treba gledati je da se i prema gospodarstvu ide s potporama. Ono što je tu zanimljivo, a to je da se spominje da bi s obzirom na vrlo visoke profite koje su pojedine kompanije ostvarivale u ovom razdoblju, da se takve prevelike profite udari i s nekim porezima. Volio bih da tu i Europa donese neku zajedničku odluku", rekao je Sever.

"Plin je u cjelini problem. Čeka se što će napraviti Europa, a Europa je spora i sve to skupa kilavo rješava. Ta razina birokratiziranosti mislim da će predugo trajati i to je problem", rekao je Sever.

Brza i uistinu financijski izdašna reakcija Vlade, kao i nepoznanica oko trajanja rata u Ukrajini kao ishodišta krize na globalnoj razini, razlog je da se u ovom trenutku ne treba postavljati kritički ni politikantski prema mjerama koje teže skoro 21 milijardu kuna, rekli su iz Bloka umirovljenici zajedno.

Predsjednica GLAS-a, Anka Mrak Taritaš, komentirala je mjere Vlade.

"Vladine mjere, nažalost, izgledaju kao da su skupljene s 'koca i konopca': svega pomalo, a ništa zapravo ni za koga. Bilo bi puno bolje da se pogledalo što rade ostali i ciljano prepisalo ono što je najbolje za naše građane. Najgore će, kao i uvijek, čini se proći poduzetnici i svi oni koji rade i imaju koliko-toliko pristojnu plaću koju sada ova poskupljenja ozbiljno nagrizaju. Dakle, sve opet preko leđa srednjeg sloja, koji jedva da i postoji više u Hrvatskoj, i malih i srednjih poduzetnika, za koje Vlada još uvijek nema rješenja kad je u pitanju enormno poskupljenje industrijske cijene plina", rekla je Mrak Taritaš.

"Vlada nije iskoristila priliku ni za ozbiljnije poticanje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije, posebno solarnih ploča, što je u ovoj situaciji izuzetno važno. Da bi ikakvi poticaji imali smisla, za početak papirologija i postupci moraju biti svedeni na minimum, a to je s ovom Vladom, vidjeli smo dosad puno puta, posebno u obnovi, uvijek problem. Također, da bi se građani i poduzetnici odlučili na takav korak, posebno u trenu kad inflacija divlja i očekujemo recesiju, i poticaji moraju biti puno sustavniji i konkretniji. Ovo što Vlada predlaže nije ni blizu dovoljno", rekla je.

Saborska zastupnica SDP-a, Sabina Glasovac, komentirala je mjere Vlade.

"Mene ne čudi komentar frizerke, jer ako pogledamo utjecaj mjera koje je Vlada donijela u ožujku, jedno je istraživanje jasno pokazalo da više od 50 posto građana te mjere uopće nije ni osjetilo, a kako i bi kad je Vlada potrošila milijarde kuna za ublažavanje inflatornog udara, a ništa nije napravila da bi kontrolirala porast cijene struje", rekla je Glasovac.

"Kad govorimo o novom paketu, ja bih rekla - dobro jutro, Vlado! Vlada nam se probudila. Moram pohvaliti sve što ide u korist naših građana i ovo je puno bolji paket mjera nego onaj prvi, ali ima određene nedostatke", rekla je Glasovac.

"Pozitivno je što će se inflatorno profiterstvo velikih kompanija koje u cijeloj krizi posluju s dobiti više stotina posto nego što su bile prije krize, to pozdravljamo, jer smo i mi to predlagali", rekla je Glasovac, dodavši da se radi mahom o energetskim kompanijama i - državi, koja je uprihodovala 19 posto više od poreza.

Prije nešto manje od mjesec dana bili smo u jednom zagrebačkom frizerskom salonu, čija je vlasnica bila nezadovoljna mjerama Vlade. Pitali smo je što sad misli.

"Trebali su više spustiti, a te račune ćemo vidjeti tek kad dođu, koliko su spustili, jesu li spustili", rekla je.

"Meni bez struje nema frizure, bez vode nema pranja kose, bez plina nema grijanja, a cijene ne mogu rasti u nedogled, ni naših usluga, a ni cijene energenata", rekla je vlasnica frizerskog salona.