Srpsko narodno vijeće predstavlja u utorak Godišnji izvještaj pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za prošlu godinu.

SNV u utorak predstavlja redoviti Godišnji izvještaj pojava govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020. godinu.

Uz autora Tihomira Ponoša i predsjednika SNV-a Milorada Pupovca, na predstavljanju govori i docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučiliša u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.

Ponoš je na početku kazao da bi se govor mržnje trebao karakterizirati i kao prekršaj, a ne samo kao kazneno djelo. ”Imamo prekršaje u Zakonu o remećenju javnog reda i mira koji je dosta problematičan i u kojem su kazne propisane u markama. Postoje drugi zakoni kojima se govor mržnje sankcionira na temelju Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nekad se kažnjava samo po Zakonu o kršenju i remećenju javnog reda i mira pa je to raznolika praksa”, pojasnio je.

Dodao je da je ”trenutačna politička klima pozitivna”, što je pokazalo i sudjelovanje potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obljetnici Oluje, piše Dnevnik.hr.

”Postoji put pomirenja jer to je jedini način da se iskorijeni mržnja”, poručio je Ponoš.

I Milorad Pupovac je komentirao zakonodavni okvir za sankcioniranje govora mržnje. ”Problem je što se odredbe ponekad nesustavno i neujednačeno mijenjaju. Ujednačena sudska praksa je problem jer jedan sud osuđuje uzvik ”Za dom spremni”, a drugi ne”, kaže i dodaje da se tako ”Hrvatsku na neki način drži za taoca”.

Pupovac kaže da drugi problem leži i u Kaznenom zakonu koji predviđa kazne za vrijeđanje žrtava holokausta. ”Osim toga da će se optužene kazniti s do tri godine zatvora, nema nikakve druge specifikacije. Kod nas je normalizirano stanje negativizma prema narodima koji su stradali kao žrtve u Drugom svjetskom ratu”, smatra.

”Kod nas mnogi smatraju da patriotizam znači mrziti drugoga, a ne poštivati Ustav koji svima jamči jednakost”, zaključio je.