Prošlo je 20 dana od početka cijepljenja u Hrvatskoj. Svi koji su primili prvu dozu Pfizerova cjepiva sad čekaju na drugu.
“Sljedeći tjedan započinjemo s drugom dozom”, najavila je liječnica Danijela Lakošeljac iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
I u Međimurju sve ide po planu. “To vam podrazumijeva da su svi Domovi za umirovljenike i starije i sve socijalne ustanove već u visokom postupku procijepljene. I onda je išla onda druga faza, zdravstveni radnici”, kazao je Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja Čakovec.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode HALMED, alergijske reakcije zabilježene su kod osam, a nuspojave kod 104 osobe. I to nakon cijepljenja cjepivom Pfizera i BioNTecha.
HALMED: Nuspojave su očekivane
Najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na bol i oticanje na mjestu cijepljenja, zatim na glavobolju, povišenu tjelesnu temperaturu, umor, slabost, tresavicu i mučninu, piše Dnevnik.hr.
Iz HALMED-a napominju da je riječ o očekivanim nuspojavama, blagog do umjerenog intenziteta koje prolaze za nekoliko dana te da za cjepivo Moderne nuspojave još nisu zabilježene.VEZANE VIJESTI
Virusni imunolog Luka Čičin-Šain smatra da je bilo koje cjepivo bolje od zaraze, no napominje da razlika među cjepivima ipak postoji.
“Ono što vidimo sad na uzorku od nekoliko desetaka tisuća ljudi u tim kliničkim istraživanjima je da nema nekih velikih razlika između Pfizera i Moderne. I jedno i drugo cjepivo imaju učinkovitost koja je negdje preko 90 posto. Učinkovitost od AstraZenece je nešto niža, pričamo o 70 posto”, rekao je Čičin-Šain.
A upravo tog cjepiva Hrvatska je naručila najviše – dva milijuna i 705 tisuća doza.
Kolarić: Incidencija nam je 350-400 na 100 tisuća
“Najbitnija vijest danas. Postoje sve naznake, i to vrlo ozbiljne, da će Europska agencija za lijekove 29. siječnja dati odobrenje Oxford Zeneca”, najavio je premijer Plenković.
Do kraja ove godine trebalo bi stići pet milijuna i 600 tisuća doza cjepiva od raznih proizvođača. Hrvatska je trenutno zemlja koja u Europi ima najveći pad novih slučajeva.
“Mi smo sada na incidenciji, 14-dnevnoj, negdje između 350 i 400 na 100.000 ljudi, dakle još ima mjesta da spustimo tu incidenciju”, kazao je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta vlade.
Mjesta za popuštanje mjera ipak i dalje nema.
“Do 31. siječnja će biti ovako. Analizirat ćemo situaciju s infektolozima, epidemiolozima i stručnjacima. Ako bude dobra, onda možemo ići na relaksiranje jer vodimo računa. Zimski mjeseci nisu prijatelji relaksacije”, naglasio je Plenković pa dodao:
“A dok je zime, vlada nema ni pravo ni luksuz na popuštanje mjera.”
Epidemiolog Mićović: Odabrao sam Pfizerovo cjepivo, zasad je jedino dostupno
O razlikama među cjepivima, stečenom imunitetu i nuspojavama u Dnevniku Nove TV govorio je epidemiolog Vladimir Mićović, ravnatelj primorskog Zavoda za javno zdravstvo.
On se već cijepio. “Pfizerovo cjepivo je jedino s kojim zasad cijepimo. Cijepili smo već oko 3500 ljudi na području Primorsko-goranske županije. Odaziv je velik i to je zaista dobro. Kao zdravstveni radnik odabrao sam Pfizerovo cjepivo, ono je zasad jedino dostupno, no dolazi nam Modernino koje će biti u nešto manjim količinama i AstraZenecino, tzv. Oxfordsko koje također željno očekujemo jer se s tim cjepivom može cijepiti veći broj ljudi. Očekujemo nešto veće količine, krajem mjeseca ili početkom idućeg”, rekao je Mićović.
Sva tri cjepiva imaju svoje pluseve
Da je mogao birati, odabrao bi Pfizerovo cjepivo kojim se i cijepio. “To je jedna nova tehnologija što se cjepiva tiče, inače u biotehnologiji nije nova. Dakle, glasnička RNK molekula je ta koja se ubrizgava na neki način u naše stanice citoplazme, stvara vlastiti protein koji emitira protein koronavirusa i tako se stvara imunološki odgovor. To je i ubrzalo cijelu proceduru, registraciju i sve ostalo. Modernino cjepivo je rađeno na sličnoj tehnologiji, a AstraZenecino je vektorsko, cjepivo na nosaču. To je adenovirus, virus obične prehlade, čovjeka, čimpanze i u njega se ugrađuje dio genoma koronavirusa. To je nekako poznatija tehnologija koja je i prije uporabljena”, objasnio je Mićović.
Na pitanje je li ta tehnologija zastarjela, odgovorio je kako sva tri cjepiva imaju svoje prednosti.
“Vrlo dobra su sva tri. Recimo ovo AstraZenecino, ono klasično cjepivo, može se čuvati na temperaturi kućnog hladnjaka i to će olakšati distribuciju i čuvanje na određeno vrijeme. Sva druga koja se trebaju primiti, kod sva tri se treba primiti i druga doza, može se cijepiti i nakon tri mjeseca pa i više, što nam daje jedan manevarski prostor da možemo procijepiti veći broj ljudi i logistički biti efikasniji.”
Mogu li se kombinirati cjepiva različitih proizvođača?
Na pitanje mogu li se cjepiva različitih proizvođača kombinirati prof. Mičović odgovara da istraživanja u tom smjeru nisu dokazala takve tvrdnje, a vjerojatno ni neće.
“Onaj koji se cijepio jednom vrstom, cijepit će se i drugom. Pfizer već nakon 12 dana osigurava više od 50 posto zaštite, AstraZenecino osigurava 70 posto zaštite nakon 22 dana. To su vrlo dobri rezultati na preliminarnim kliničkim studijama, ali se one i dalje provode. Rezultati su zaista ohrabrujući”, kaže.VEZANE VIJESTI
Imunitet veći od 95 posto postiže se nakon primanja druge doze i to u roku od 10 do 12 dana, kad su u pitanju platforme Pfizer i Moderna. Kod AstraZenece je potrebno nešto malo duže, kazao je Mićović pa nastavio s objašnjavanjem.
Prema većini znanstvenika, cijepljenje protiv koronavirusa bit će sličnije sezonskom načinu procjepljivanja, slično gripi. Ima i optimista koji govore da će nam imunitet trajati i dvije godine, dodao je.
“Ono što ohrabruje su rezultati kvalitete postignuti procjepljivanjima do sad. Sada je pet cjepiva koja su u uporabi u cijelom svijetu, već je 40 sretnih zemalja koje su počele s procjepljivanjem. Neke su vrlo uspješne, poput Izraela, a vjerujem da će Hrvatska također biti vrlo uspješna.”
Nuspojave u svijetu: Takve su reakcije vrlo rijetke
O težim nuspojavama u dosadašnjem procjepljivanju diljem svijeta, Mićović je naveo kako su u SAD-u do sad cijepili više od 2,5 milijuna ljudi. Reakcija je bilo.
“Jedini relevantniji izvještaj koji je bio je 21 anafilaktička reakcija, ali niti jedan taj slučaj nije završio letalno. Nekoliko ih je hospitalizirano, ali taj je broj vrlo mali, takve su reakcije vrlo rijetke. Anafilaksa je moguća i kod uboda ose ili pčele, unošenja nekog stranog alergena tako da su te reakcije vrlo rijetke, a možda se ljude koji su imali neke alergije nije trebalo ni cijepiti”, zaključio je Mićović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!