Ministar financija Zdravko Marić u emisiji "A sada Vlada" govorio je o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, o ocjeni EK-a da Hrvatska nema makroekonomskih neravnoteža. Govorio je i o procesu uvođenja eura a komentirao je i vijest da je Europska komisija objavila da Hrvatska uz Irsku više ne spada među zemlje koje imaju makroekonomske neravnoteže.

“To je doista jako dobra vijest. Hrvatska je 2013. formalno postala članica EU, a mi smo odmah ušli u proceduru prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a i u proceduru prekomjernog manjka, dakle, fiskalnih neravnoteža. Godine 2016. kada je počeo naš mandat, razložili smo vrlo jasan plan što činiti”, rekao je ministar financija Zdravko Marić dodajući da je veliki fokus stavljen na fiskalni dio, prenosi HRT.

“Bitno je da smo se odmaknuli, da smo se počeli pomicati s dna. Naš cilj jest približiti se i konvergirati prema prosjeku EU-a. Ništa se to ipak ne može dogoditi odmah”.

Marić dodaje da smo ušli u posljednju fazu prije odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu.

“Doslovce imamo pet ili šest tjedana pred sobom. Idući tjedan će već biti objavljena ta izvješća, ona će se nakon toga vrednovati i analizirati. Formalna odluka o ulasku Hrvatske očekuje se 12. srpnja na Vijeću ministara financija u Bruxellesu. To je ujedno i početak češkog predsjedanja. Neki dan sam održao sastanak s češkim ministrom financija”, pojašnjava.

Komentirajući ubrzavajuću inflaciju ministar je rekao:

“Koliko god bila teška predviđanja, malo je onih koji mogu predvidjeti koliko će dugo trajati agresija na Ukrajinu i cijela ta kriza, mislim da moramo funkcionirati. Naša su trenutna očekivanja da ćemo u nekoliko idućih mjeseci, ali rekao bih polovicu godine, nastaviti s ubrzavajućom inflacijom, a onda da bi trebalo doći do određene stabilizacije. Međutim, moram se ograditi zbog doze neizvjesnosti i negativne rizike, ne mogu stopostotno to garantirati. To ne može nitko”, rekao je.

Ministar financija Marić dodaje da se nikako u cijeloj priči ne smije zanemariti komponenta BDP-a.

“Koliko god su Europska komisija i mi sami revidirali procjene rasta na niže i dalje je rast. I taj rast treba održavati. Ne smijemo si nikako dozvoliti da uz probleme s inflatornim kretanjima zapadnemo u još i nekakve na ovom širem makro planu”.