Pazite što stavljate u smeđe spremnike za biootpad jer ako u njima nađemo ono što ondje ne spada nećemo ih prazniti, upozorili su jučer iz zagrebačke Čistoće, nakon što su primjetili da sve više ljudi ondje odlaže ono što ondje ne bi smjelo biti.

Poštovati valja zakonske odredbe o odvojenom skupljanju otpada, kažu u Čistoći, možda i ne pomišljajući da postoji velik broj stanovnika metropole koji još uvijek nisu sto posto sigurni što sve ide u tu vrstu otpada, a što ne, a ništa manje nisu zbunjeni niti kad je u pitanju odvajanje papira, plastike, tekstila i svog ostalog otpada, piše Večernji list.

Što se tiče biootpada, u se njega, dakle, mogu staviti kore i ostatci voća i povrća, kao i jaja, talog od kave, a prolazi i bilo koja vrsta vrtnog i zelenog otpada poput grana i cvijeća. Male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpatci), također se mogu odlagati u biootpad.

No, unatoč tome što je to za mnoge nelogično, u biootpad nikako ne smiju ići ostaci termički obrađene hrane poput ostataka ručka te meso, riba, kosti i koža, a zabranjeni su i mliječni proizvodi, ulja i masti, pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad, obojeni i lakirani drveni otpad, odjeća, cigarete i slično. Kruta hrana, kao i kosti i koža, idu u kantu za miješani otpad, baš kao i opušci te pelene.

Što ide u plave i zelene spremnike?

Mnogima nije jasno niti što ide u plave spremnike za papir.

Svima je logično da se u njih moraju staviti stare novine, časopisi, bilježnice, katalozi i papirnate vrećnice, kao i kartonske kutije poput onih od pahuljica ili riže, ali ono što mnogi ne znaju jest da u taj spremnik nikako ne smiju ići zauljeni papir poput onog za pečenje kao ni prljavi papir, gumirane etikete, pa čak ni maramice. One ipak idu u biootpad.

U plave spremnike ne smiju ići, napominju iz Čistoće, ni fotografije i fotopapir, kao ni ugljeni papir.

U zelene spremnike treba, pak, odlagati samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.), no nikako prozorsko staklo niti ono automobilsko, kao ni kristalno i optičko staklo, armirano, laboratorijsko te staklena vuna.

Žarulje i fluorescentne svjetiljke te porculanski i keramički predmeti također ne idu u spremnike za staklo, a ravno prozorsko staklo odlaže se isključivo u reciklažna dvorišta.

Spremnici za plastiku

Što se tiče žutih spremnika za plastiku i metal, popis onog što smije ondje ići podugačak je:

• Polietilenske vrećice, folije, filmovi, mjehurasta ambalaž – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PET, PP i sl.;
• Boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.
• Čaše i posude od jogurta, sira i sl. – mogu imati na sebi oznake: PS, PP i dr.
• Ambalažu za razne prehrambene proizvode od pjesnastog polistirena (stiropora) – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.
• Višeslojnu ambalažu (tetrapak), – ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.
• Konzerve od hrane i limenke od pića.

No, ipak postoje stvari koje ne smiju ići ni u žute spremnike, poput limenki i plastika s ostacima boja, lakova i motornih ulja, ambalaža i limenke s ostacima od kemikalija, boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina te boca i limenki pod tlakom.

Konačno, tu su spremnici za tekstil u koje treba odlagati odjeću, ručnike, posteljinu, zavjese, šešire, kape te torbe i krpene igračke, no u njih ne smije ići kožna odjeća, kožne torba te pernati jastuci i popluni.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.