Leinert-Novosel i Kišiček: Jesu li Milanović i Plenković populisti?

Vijesti 02. svi 202221:27 > 22:31
N1

U novoj epizodi emisije Izvan okvira naša Mašenka Vukadinović bavila se analizom, prije svega, političke komunikacije. Verbalni obračuni na sceni vrlo često idu ispod razine. Ponekad to postane reality show. U poplavi informacija dogodi se da mirno i pažljivo izgovorena misao uopće ne privuče nikakvu pozornost. Što je kreativno i uspješno, a što posrnuće ispod razine ocijenile su profesorica komunikologije i politologinja Smiljana Leinert-Novosel s Fakulteta političkih znanosti i docentica Gabrijela Kišiček s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

“Živimo u svijetu komunikacijskog kaosa”

U posljednje vrijeme svjedočimo žestokom blaćenju političkih protivnika zbog stanja u državi.

“Živimo u svijetu komunikacijskog kaosa koji je odraz šire slike u društvu, globalno. To na neki način dovodi do testiranja granica zdravog razuma. Evidentno je da nakon svih godina i mjeseci koliko traje ovakvo konfliktno komuniciranje postavljamo pitanje čemu to služi, kome to odgovara i koje su moguće posljedice. Politolozi će reći da taj kaos signalizira da vlada aposlutna konfuzija između glavnih aktera naše političke scene i da se u pitanje dovode funkcije obnašatelja dužnosti”, kazala je Leinert-Novosel.

Dodaje da se od politike očekuju rješenja, a ne problemi. “Svjedočimo upravo razaranju imidža institucija, pojedinaca što će imati zbiljne posljedice ako se to nastavi. Tome kraja nema.”

N1

“U vrijeme krize očekujete odlučnost i liderstvo”

Kišiček navodi da takva vrsta komunikacije može poslužiti kao izvor zabave, ali vrlo kratko.

VEZANE VIJESTI

“U trenutcima kada postoji strah od budućnosti, neizvjesnost, loša perspektiva, rat, pandemija, krize raznih vrsta, tada želite stabilnost. Tada od političara očekujete odlučnost, stabilnost, liderstvo, a ako se kroz komunikaciju manifestira ta neka nestabilnost, nepredvidljivost onda to stvara anksioznost kod publike”, istaknula je.

“Oni koji su se nekada zabavljali na taj račun, sigurno se zabavljaju sve manje i manje, a sve više su zabrinuti”, dodala je Kišiček.

Pojašnjava da zbog takvih ponašanja i drugi mogu pomisliti – ako može predsjednik tako razgovarati, zašto ne bi mogao dekan s profesorima, nastavnik s učenicima i drugi.

Leinert-Novosel dodaje da treba slati poruke koje pokazuje da se vlada situacijom, a da to upravo nedostaje.

Jesu li Milanović i Plenković populisti?

Kišiček je pojasnila što je točno populizam te jesu li premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović populisti.

“Ako definiramo populizam kao odmicanje od političkog establishmenta, onda ovi naši političari na visokim funkcijama nisu populisti u tom klasičnom smislu. Ali, ono što je karakteristično za populiste jest upravo taj način izražavanja koji govori na glas ono što većina ljudi zapravo misli. Tako se vrlo često populizam poistovjećuje i s nepristojnim izražavanjem i kršenjem pravila bontona itd. Populizam raste u svim zemljama, ne samo u Hrvatskoj zato što su ljudi zasićeni političkim establishmentom”, pojasnila je Kišiček.

Dodala je da takvi političari naglašavaju da “oni nisu poput njih” koji pripadaju klasično političkom establishmentu pa navela primjere Donalda Trumpa, Volodimira Zelenskog i Miroslava Škore.

Leinert-Novosel dodaje da kod poplizma postoji i trend podilaženja ljudima. S druge strane, briga za popularnost je biti što više iskren i govoriti ono što je ostvarivo. Kaže da je tako teže postati popularan, ali kad postanete, onda osoba ima veću kvalitetu odnosa nego u slučaju populista.

“Mamića se može bojkotirati, premijera i predsjednika ne”

Verbalni sukob između premijera i predsjednika i dalje traje i još se ne nazire kraj.

“Mislim da bi to moglo završiti unutar četiri zida. Sigurno se neće dogoditi na javnom mjestu ispred kamera jer njih dvojica imaju potrebu natjecati se. Najbolje bi bilo da sjednu za stol u četiri zida i da se dogovore, a da se onda u javnosti prezentiraju kao smireniji”, navodi Kišiček.

N1

“Mislim da počinje pobjeđivati onaj koji prekine taj lanac. Prvi koji bi rekao – od danas ne želim komentirati nastupe toga, mislim da bi on dobio na važnosti i značaju”, smatra Leinert-Novosel i dodaje da bi taj političar bio pobjednik.

Leinert-Novosel je komentirala bi li mediji trebali bojkotirati istupe najvećihd ržavnika. “Medije itekako zanima svaki detalj, pogotovo sočni. No, možda bi koji put bilo dobro preskočiti ona pitanja nakon obraćnja koja imaju ideja isprovocirati govornika.”

“Mamića se može marginalizirati i bojkotirati njegove konferencije. Predsjednika i premijera ne”, dodaje Kišiček.

“Političarima se lakše baviti performansom nego se pripremiti za nastavu”

Komentirajući to što neki političari okreću leđa umjesto da odgovore na pitanje, Kišiček navodi da se to ne smije događati. Ona se osvrnula i na političke performanse poput onog koji je izveo zastupnik Hrvoje Zekanović s vrećicom praha u Saboru.

VEZANE VIJESTI

“Lakše im se baviti performansom nego se ozbiljno pripremiti za nastavu. To je ono što možemo nazvati klaunizacijom politike, tako pretvarate parlament u cirkus”, istaknula je.

Leinert-Novosel se osvrnula na društvene mreže kao jednom od medija koje i političari koriste za obraćanja.

“Danas više ne znate u kojoj mjeri društvene mreže pomažu, a u kojoj odmažu. Kad želite s nekim stvarno komunicirati, morate to raditi osobno. To jest jedno obogaćenje političke komunikacije jer vidimo u novije vrijeme kad su izborne situacije sve više komunikacije ide preko mreža”, kazala je Leinert-Novosel.

Kišiček smatra da je u korištenju društvenih mreža ključna edukacija ljudi. “Prikupljanje političkih bodova djeluje samo ako ljudi vjeruju da je agresivnost u komunikaciji znak odlučnosti, sigurnosti, a zapravo je znak slabosti.”

Tri dobre stvare u komunikaciji Davora Filipovića

Nakon rekonstrukcije Vlade, imamo dva nova ministra – Davora Filipovića i Marina Piletića, a Anja Šimpraga postala je potpredsjednica Vlade.

“Svi su oni došli u nesigurnim uvjetima. Davor Filipović je imao vrlo težak početak, teške okolnsoti s obzirom na to da je njegov imidž bio u velikoj mjeri izgrađen, i to s, nažalost, negativnim predznakom, sa svim slabostima koje su se pokazale kad se natjecao za gradonačelnika”, kazala je Leinert-Novosel.

Istaknula je da je trebalo brzo promijeniti imidž i promijeniti komunikaciju. “Dobro je provedno to što se čulo: priznavanje slabosti koje su se dosad mogle vidjeti, obećanje da će se okružiti pametnim ljudima, i da će dati sve od sebe. To su tri odrednice koje su dobro izvedene. Možemo reći da je na neki način amortiziran problem imidža sa samog početka.”

N1

Dodaje da je Marin Piletić počeo ležerno i simpatično. “Osjećam da će problem postati neiskustvo, suočavanje sa sadržajem, pa čak i iskustvo u komunikaciji. Trebat će puno komunikacijske vježbe i treninga.”

Piletić je prisegnuo u Saboru uz zahvalu Bogu i Svetom Josipu, a Kišiček navodi da je njoj to bilo simpatično. Dodala je da se tako obratio dijelu javnosti, a drugi će ga kritizirati. Što se tiče Filipovića, smatra da je njegov najveći teret to što ga je morao braniti premijer Plenković.

Tko je najbolji ministar po komunikaciji?

Govoreći o tome koji ministar ima najbolju komunikaciju, Leinert-Novosel je istaknula ministra financija Zdravka Marića.

“Ministar Marić, on to odradi tako spontano, ljudi mu vjeruju, priznaje i loša i dobra mjesta, nikad ne bježi od realnosti, a uvijek ima nit optimizma koja ga čini simpatičnim, a vidite i da je stručnjak u svom polju”, rekla je Leinert-Novosel.

S njom se složila i Kišiček, ali se osvrnula i na ministra zdravstva Vilija Beroša za kojeg smatra da je na početku bio dobar komunikator.

“Treba spomenuti i Beroša koji je u određnoj situaciji bio vrlo dobar komunikator, a onda je promašio ili zaboravio da treba mijenjati komunikacijski stil u odnosu na stvarnu situaciju koja se mijenja. Tako je od izvrsnog komunikatora postao netko tko je sad i ispod prosječan. Dakle, to nije nešto fiksno”, rekla je.

“Putin njeguje imidž velikog vođe”

Komentirajući komunikaciju ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina, Kišiček navodi da su to potpuno suprotni stilovi komunikacije.

“Putin njeguje imidž velikog vođe što je karakteristično za postkomunističke zemlje u kojima je još uvijek veliki vođa onaj koji će lupiti šakom o stol i reći da će biti tako kako on kaže. On gradi takav imidž sebe kao snažnog macho muškarca koji će Rusiju dovesti do blagostanja. Zelenski je kampanju gradio da on nije tipičan političar – ja sam jedan od vas. On u danima rata oblači vojnu uniformu, ide na ulice Kijeva, šalje optimisitične poruke, drži motivacijske govore, a istovremeno se obraća parlamentima europskih zemlja”, istaknula je.

I Leinert-Novosel je istaknula da je riječ o dva različita stila komunikacije.

“Sraz dva različita komunikcijsa stila. Kod Putina je to jedan aristokratski način. S druge strane je demokratski komunikacijski stil koji pokušava održati moral svojih sunarodnjaka što više iznad vode”, navela je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.