Kristian Vlahoviček: Za novi soj virusa cjepivo možemo imati u mjesec i pol

Vijesti 06. sij. 202109:11 > 12:151 komentar
Podijeli:
Kristian Vlahoviček
Izvor: N1

Znanstvenik s PMF-a i voditelj istraživanja o sekvencioniraju virusa u Hrvatskoj Kristian Vlahoviček u Novom danu govorio je o novim sojevima koronavirusa.

Kazao je kako već šest- sedam mjeseci rade na mobilizaciji znanstvenika.

“To su znanstvenici iz naših institucija, pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, tri bolnice… Cilj projekta koje financira Zaklada za znanost Hrvatske je vidjeti koji sojevi cirkuliraju u zemlji, i kako genetički sastav virusa utječe na genetički sastav čovjeka, te kakva je povezanost razvitaka simptoma kod pacijenata.

Skupljamo uzorke tijekom cijelog drugog vala, od kolovoza do prosinca, i pratimo mutaciju virusa. Dominantan soj koji cirkulira Europom dominantan je i kod nas. U svim uzorcima koje smo analizirali nismo pronašli engleski soj za koji se smatra da se brzo širi. Na sjeverozapadu zemlje pronašli smo škotski soj koji se brže širi, a niti taj niti engleski soj nije pokazano da utječu na jačinu bolesti, niti simptoma, no u jedinici vremena imamo veći broj zaraženih od tog soja”, pojasnio je Kristian Vlahoviček.

PROČITAJTE JOŠ

Pandemija i dinamika širenja virusa ovisi o velikom broju čimbenika – koliko su ljudi u kontaktu, koliko komuniciraju…

“Ne možemo reći koliko je novi soj odgovoran za širenje virusa. I kod zagrebačkih smo pacijenata pronašli novi soj, ali u manjoj frekvenciji. Teško je reći je li on odgovoran za širenje virusa na sjeverozapadu zemlje. U ukupnoj populaciji njega je oko 20 posto.

Virus će vremenom mutirati, kao i sva druga živa bića, a na scenu će stupiti prirodna selekcija, koja bira sojeve virusa koje imaju kompetitivnu prednost pred originalnim sojem. One će vremenom postati dominantne”, rekao je Vlahoviček.

Mjere trebaju biti prilagođene bržem širenja virusa, smatra .

“Ako smo ranije imali 20-ak minuta kada smo bili sigurniji od zaraze, vremenska se distanca smanjuje”, rekao je.

Kazao je kako se uzorci uzimaju i prati se dinamika širenja virusa.

“Sekvencioniranje virusa ozbiljan je zahvat. Ako u budućnosti pronađemo takve varijante, upozorit ćemo, no za sada ih nismo našli”, kazao je, te dodao da od prikupljanja briseva do pronalaska mutacije prođe oko dva tjedna.

“Mutacije se događaju nasumično prilikom umnažanja virusa. U našem se organizmu umnoži velik broj, milijuni, virusnih čestica, i svi imaju neku vjerojatnost da će njihove čestice genetski mutirati, koje mogu dovesti do stanja koje je pogodnije ili manje pogodno za virus”, rekao je Vlahoviček.

Koronavirusi mutiraju s nižom stopom nego virus gripe, dodao je.

“Ipak, mutacije se uočavaju, zbog zakona velikihbrojeva, ali one ne utječu na simptome koje čovjek razvija”, kazao je.

Koliko je teško svake godine naći odgovor na virus?

“Stopa mutacije je manja, pa postojeća cjepiva mogu trajati dulje. Velik je napredak da nova cjepiva, koja su zasnovana na glasničkoj RNA, imaju potencijal prilagoditi se novim sojevima. U roku od šest tjedana moguće je generirati cjepivo kojim se možemo boriti protiv novih sojeva”, rekao je Kristian Vlahoviček.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar