Jedna od očekivanih posljedica državnih subvencija kod kupnje nekretnina bila je skok u cijeni samih nekretnina. Kao što se najavljivalo, to se i dogodilo. No, da će skočiti tako puno, malo tko se nadao. Ono što se danas smatra povoljnim, prije koju godinu bilo bi preskupo.
Kao i većina mladih – Marko se prije četiri godine odlučio osamostaliti i napustiti roditeljski dom pa je u Zagrebu kupio stan uz pomoć subvencioniranog APN kredita.
“Prije je to imalo smisla kada su cijene bile normalne pa je svatko tko je uzeo subvenciju, mogao uštediti. I platiti povoljniju cijenu stana, sada je i ta povoljnija cijena skuplja od onoga što sam ja platio prije četiri godine”, kaže Marko Hadjur.
VEZANE VIJESTI
Jedan je od ukupno 22 000 mladih koji su ovu mjeru iskoristili u posljednih šest godina. A novi krug kreće u ožujku – i u odnosu na 2017. – kada se u Gradu Zagrebu za 4 godine subvencioniralo 50% rate kredita, sada se za 5 godina subvencionira tek 30.
“Cijena nekretnine je previsoka da bi subvencija pokrila razliku”, govori Hadjur.
O čemu ovisi visina subvencija?
Visina subvencije ovisi o razvijenosti mjesta na kojem se nalazi nekretnina, dodjeljuje se za prvih 5 godina trajanja kredita uz mogućnost produljenja po 2 godine za svako novorođeno dijete.
“Cijena je uređena zakonom, ona ne može biti veća od 1 500 eura po metru kvadratnom. Može zapravo biti veća, ali se ta razlika onda ne subvencionira”, kaže Goran Golenić iz APN-a.
Pa je građani moraju podmiriti sami. No, podaci pokazuju da, unatoč poskupljenju, broj zahtjeva konstantno raste.
“2017. kada smo imali 2 200 zahtjeva, do danas 2021. kada smo imali 4 500 zahtjeva u praktički istom periodu”, tvrdi Golenić.
Ipak treba istaknuti da ne rastu cijene svih nekretnina.
“Nikako ne rastu na svim lokacijama u Hrvatskoj ni na razini grada. Cijene su najviše porasle u segmentu novogradnje, na luksuznim mikrolokacijama u Zagrebu i u velikim turističkim središtima po moru”, govori Lana Mihaljinec iz Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK.
Najveći interes građani su do sada iskazali za kupnju stana, zatim kuće i u malom postotku – kupnju zemljišta za izgradnju kuća.
Cilj mjere je ostanak i pomoć mladima u Hrvatskoj. No, je li tome tako:
“Da je to mjera koja pomaže mladima baš i nije točna jer veliki postotak mladih koji započinje život nakon fakulteta nije kreditno sposoban. Osim što su diskriminatorne jer se dodjeljuju samo kreditno sposbnim građanima, one su sezonskog kartaktera”, kaže Mihaljinec.
Odgovorni se i dalje nisu izjasnili hoće li se mjera ugasiti nakon 2023., no stručnjaci tvrde da bi novi krug subvencija kredita samo mogao značiti daljnje bujanje cijena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!