Troskot: Ni premijer niti HDZ niti Možemo! nisu napravili domaću zadaću

Vijesti 23. ožu 202112:02 > 13:21 0 komentara
N1

Zvonimir Troskot, kandidat Mosta za gradonačelnika Zagreba, kao gost N1 televizije najviše je govorio o modelu obnove Zagreba kojega on zagovara, kako je rekao, po uzoru na obnovu Beča.

Prije toga je, međutim, prokomentirao vijest da je Standard&Poor’s konstatirao da je Hrvatska zadržala investicijski rejting:

“Tko će sve to isfinancirati?”

“Uvijek kad se javlja Stanard&Poor’s, treba gledateljima razjasniti da se radi o financijskoj agenciji koja određuje određene uvjete za zaduživanje. Ako ćemo to gledati u daljnjoj perspektivi, ako ćemo se dalje zaduživati, treba preispitati hoće li naša ekonomija u budućnosti biti financirana iz dugoročnih dugova. Kratkoročno to jest dobra vijest.”

VEZANE VIJESTI

Složio se da je u posljednjih 25 godina jedna od najizgovaranijih riječi u javnosti “reforma” i da su ih svi obećavali:

“I svi će je obećavati.”

Rekao je da je 30 posto sredstava iz EU-a za poduzetnike premalo.

“Italija i Danska su novcem iz EU-a puno više financirali privatni sketor”, kazao je i ustvrdio da jedna kuna u privatni sektor daje jednu kunu, a da kuna u javni sektor daje povrat od jedne kune, i to ako se s tom kunom radilo kvalitetno.

Osvrnuo se kratko i na to što Ustavni sud danas raspravlja o prijedlogu predsjednika Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda.

“Je li to korak prema pravosudnoj reformi?”, pitala je voditeljica.

“Mislim da je to jedan korak prema trgovini, jer mislim da će njih dvojica na kraju morati sjest i dogovoriti se”, odgovorio je, rekavši da se premijer i predsjednik i inače se moraju dogovarati oko veleposlanika i mnogih drugih funkcija, pa će se morati dogovoriti i oko osobe koja će voditi Vrhovni sud.

U nastavku je prešao na obnovu Zagreba nakon potresa, nadovezao se na izjavu Andreja Plenkovića od jučer da je Vlada u procesu osiguranja za obnovu Zagreba s okolicom 86 milijardi kuna.

“Zanima me da se zadnjih godinu dana nismo pomaknuli niti milimetar u obnovi Zagreba”, kazao je Troskot i osvrnuo se na Donji grad:

“Ne čujem premijera da se hvali činjenicom da je taj dio grada napustilo 15 do 20 tisuća ljudi, što je osnovni problem nakon potresa, to da se spriječe iseljavanja. Niti premijer niti HDZ niti Možemo! nisu napravili domaću zadaću, što Fond solidarnosti zapravo financira.”

Rekao je da je problem to što se ne financira konstrukcijsko ojačavanje zgrada i istaknuo škole i bolnice kao najveći problem u tom dijelu. Rekao je da je za takvu rekonstrukciju grada za budućnost Građevinski fakultet u Zagrebu izračunao da je potrebno 97,5 milijardi :

“Na koji način netko misli isfinancirati ukupnih 97,5 milijardi kuna?”

Rekao je da predlaže da se koncept obnove Zagreba preslika od Beča, i objasnio kako to misli:

“Zaštićeno kulturno dobro se mora sanirati”

“Beč se renovira tako da se ostavlja tradicionalistički urbani stil gdje bi se dodali urbani elementi ili bi se sve dodalo u istom stilu. Prvi korak bi bila suradnja s konzervatorima i urbanistima. Napustili bismo sustav zonske zaštite Donjeg grada i više bismo išli u pojedinačnu valorizaciju objekta.”

VEZANE VIJESTI

“Konzervatori bi rekli koje se objekte ne može rušiti, nego ih se mora sanirati. To bi bila, primjerice, zgrada HNK ili zgrada Državnog arhiva. To su, recimo, zgrade koje predstavljaju zaštićeno kulturno dobro koje se može i mora sanirati. Međutim, prema programu mjera postoji jako puno tih objekata koji su preko sto godina stari, nisu zaštićeno kulturno dobro i konzervatori bi onda mogli reći, evo ova zgrada ovdje se može rušiti i tu se može napraviti nova zgrada”, objasnio je prvi dio zamisli.

“Imali bismo već kroz godinu dana kroz digitalne mape sve objekte koje bismo mogli ponovo izgraditi s novim konstrukcijama. Napravili smo model u kojem država ne bi bila uključena, ne bi trošila novce iz državnog proračuna, Zagreb kako nema novca ne bi niti mogao financirati, a suvlasnici ne bi morali participirati ili bi participirali vrlo malo”, objasnio je dalje i konkretno dodao:

“Napravili bismo isti takav objekt, samo bismo kroz promjenu GUP-a povećali broj katova, stanari koji bi kupili stanove u novim katovima, automatski bi isfinancirali cijeli objekt.”

Rekao je da bi to tada bile zgrade otporne na potrese i požare, da bi garaže u zgradama bile u vlasništvu suvlasnika i dodao još jednu mogućnost:

“Može se ostaviti ulična fasada, pa napraviti nova konstrukcija u pozadini.”

“Mislim da ima jako puno investitora iz Hrvatske i Europske unije koji bi bili zainteresirani graditi te objekte”, rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!