Komarci nestali iz Slavonije. Evo što se dogodilo i zašto to nije dobra vijest

Vijesti 11. srp 202213:56 > 14:044 komentara
Podijeli:
Izvor: Dubravka Petric/PIXSELL

Ovog ljeta u Osijeku nema komaraca. Ove godine u istočnoj Hrvatskoj vlada prava nestašica komaraca. Odavno se ne pamti takvo ljeto, ali rijetko koga to iskreno zabrinjava i žalosti. Ljudi mogu u miru uvečer izaći iz kuća, sjesti na terasu, popiti piće, večerati, prošetati, uživati u koncertu na otvorenom, a da se pritom ne moraju "tuširati" repelentima i mlatiti rukama oko sebe tjerajući zujajuće krvopije. Pomalo šokirani ostali su i turisti i gosti Osijeka.

“Pripremili smo se i kupili po tri, četiri doze repelenta, a na kraju ispada da smo bacili novac jer ih nismo nijednom upotrijebili”, “žalili” su se sa smiješkom gosti Osječkog ljeta kulture svojim domaćinima kada su shvatili da ovog ljeta nema komaraca. Slično je bilo i na Pannonian Challengeu. Komarci su na ovogodišnjem festivalu ekstremnih sportova u Osijeku bili samo kao nijemi promatrači sa službenog loga festivala jer su njegov zaštitni znak. Građani su, dakle, zadovoljni. No, što je s prirodom? Kako ova situacija utječe na biosferu i ima li kakvih poremećaja?

“Poremećaja je mnogo”, kaže Tibor Mikuška, poznati osječki biolog i voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode, ali i odličan poznavatelj Parka prirode Kopački rit, koji je, osim po svojoj famoznoj prirodnoj ljepoti, poznat i kao prostor u kojem se razvija ogroman broj ličinki, a onda i odraslih komaraca.

Kakva je uloga komaraca u hranidbenom lancu?

“Komarci imaju vrlo veliku svrhu u prirodi jer služe kao hranidbena baza mnogim životinjskim vrstama duž hranidbenog lanca. Ličinke komarca žive u vodi i hrane se planktonom, ali su ujedno i one hrana vodozemcima, gmazovima i ribama, ponajviše ribljoj mlađi, koja se najviše hrani ličinkama komarca i kada ih nema, nastaje poremećaj u hranidbenim lancima. Ribe, naime, pojedu oko 80 posto ličinki komaraca, a sada su ostale bez tog izvora hrane”, objašnjava Mikuška za Jutarnji list. Iz preživjelih ličinki, pak, razvijaju se odrasli komarci, a oni su hrana pticama.

“Prvenstveno lastavicama, ali i šišmišima. Ako nema komaraca i kod njih dođe do poremećaja u prehrani, što onda utječe na uspjeh gniježđenja, jer ako je manje hrane, onda je roditeljima teže othraniti mlade, a to se upravo sada događa. Taj deficit uslijed slabijeg gniježđenja ptica močvarica tek će se osjetiti sljedećih godina”, istaknuo je Mikuška, kojeg ova situacija ne raduje.

“U prirodi je sve povezano jedno s drugim, a naravno da postoje i oscilacije. Ovo je takva godina, ali problem nastaje kada se umiješa čovjek i kada negativno utječe na prirodne oscilacije. Na komarce tako negativno utječe konstantno prskanje, a osim komaraca, tako trujemo cijeli sustav hranidbenog lanca na tom području, uključujući i sebe, o čemu nitko ne govori”, kaže Mikuška, koji je veliki protivnik tretiranja komaraca jer smatra da oni čovjeka samo iritiraju, “ali nam ne predstavljaju smrtonosni problem”.

“Oni su molestanti jer nas samo maltretiraju. Istina je da mogu prenositi bolesti, ali vjerojatnost za to, kao i broj takvih slučajeva, jako je mali. No, time nas plaše i koriste kao izgovor da bismo prskali komarce i trošili novac na njihovo suzbijanje, jer se sve vrti oko novca, pri čemu se taj rad plaća po hektaru, a ne po kvaliteti obavljenog posla. Također je i velika fama da komarci migriraju. To što oni rade nije migracija jer migracija je kada vrsta odlazi s jednog na drugo mjesto i vraća se. Migriraju lastavice, odlazeći preko zime u toplije krajeve. Komarci iz Kopačkog rita, pak, u Osijek ne dolaze svjesno, nego traže izvor hrane i ako malo puše vjetar, on ih nosi dalje nego što su mislili letjeti vlastitim krilima. To je slučajna rasprostranjenost”, rekao je Mikuška, koji drži da se u naseljenim područjima od komaraca treba štititi postavljanjem komarnika, nošenjem duge odjeće i uklanjanjem voda stajaćica iz dvorišta, a prirodna područja treba ostaviti netaknuta, jer se tamo broj njihove populacije prirodno regulira, piše Jutarnji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar