Karačić: Ponavlja se praksa da Ministarstvo žuri skinuti odgovornost sa sebe

Vijesti 26. tra 202121:39 > 22:19 1 komentar
N1

U emisiji “Izvan okvira” s Mašenkom Vukadinović razgovarali su predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić i predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš. Govorili su o problemima i nužnim promjenama u sustavu socijalne skrbi.

Obje komore u svojim stručnim nadzorima zaključile su da nije bilo propusta.

“S obzirom na to da sam ja bila jedna od stručnjakinja koja je po zahtjevu ministarstva provodila nadzor nad socijalnom radnicom centra u Novoj Gradišci, uvjerena sam da kaznenu odgovornost Državno odvjetništvo u ovom slučaju neće naći. Uvjerena sam zato što sam imala priliku napraviti vrlo detaljan uvid u 20 predmeta koje je socijalna radnica, zajedno sa stručnim timom, u odnosu na ovu obitelj vodila u razdoblju od 2017. do 2021. godine i gdje se u predmetima nisu našli propusti koji su mogli dovesti i izravno ili neizravno utjecati na ovakav ishod”, kazala je Karačić.

Navela je da Centar ima podzakonske akte kojima se propisuje što djelatnik treba raditi i koje metode će socijalni radnik primjenjivati.

“Gleda se je li se po tome postupalo, a temeljno od čega polazite jest zakonski okvir. Dakle, ovlast koju je zakon delegirao Centru kao javnoj ustanovi”, rekla je Karačić.

‘Ne znamo koje je propuste utvrdilo Ministarstvo’

S druge strane, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je utvrdilo propuste, a Ilijaš kaže da ne zna koji su to propusti. Komentirao je i tko je odlučio da se dijete vrati u biološku obitelj.

“Što se tiče našeg izvješća, Povjerenstvo za stručni nadzor je provjerilo kako je proveden taj dio nadzora i mislim da je to bio još jedan kontrolni mehanizam prije nego je samo izvješće izašlo. Mene zanima koji su to propusti utvrđeni i koji su to propusti na strani socijalne radnice ili ravnatelja, gdje se to izrijekom spominje? Mislim da bi to bilo nešto o čemu bi mi mogli razgovarati. Cijeli naš posao nije samo posao socijalnog radnika, to je posao i psihologa i pravnika.

Sve odluke koje se donose, donose se kao timske odluke.  U ovom slučaju, tu je bilo unisono, svi zajedno su donijeli odluku da je to najbolji interes djeteta. Sve stvari koje su se radile su rađene u dobrobiti i interesu djeteta. Ja i dalje ne znam, nisam čuo ni od ministarstva koji su to propusti koje su pronašli”, rekao je Ilijaš.

N1

‘U godinu dana došlo je do promjena u roditeljskim odnosima’

Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić kazala je kako je Upravni nadzor Ministarstva obitelji i socijalne politike utvrdio propust stručnih radnika koji su vodili predmet, a time i odgovornosti ravnatelja. Karačić kaže da je čude izjave Barilić, pogotovo jer nije vidjela kako je centar radio.

“Sve to bazira na jednom nalazu, a zatražena su tri koja nisu stigla istovremeno. Nije točno da je dijete moralo biti vraćeno u obitelj. Centar je imao mogućnost pokrenuti postupak lišavanja prava na roditeljsku skrb i ut om postupku je mogao, ako se situacija bude povoljno razvija u obitelji, donijeti odluku da odustaje od takvog prijedloga i da dijete ipak vrati roditeljima. Sad smo svi poslije bitke veliki generali.

Centar je u skladu s propisima proveo postupak procjenjivanja, pribavio sve elemente koje treba i procijenili su da nema zapreke da se dijete vrati u obitelj, ali uz pružanje stručne pomoći i podrške toj obitelji jer je to i dalje obitelj u riziku. Riječ je o obitelji s troje djece, odnosno dvoje, mama je pred porodom s trećim djetetom. Ali, činjenica je da je u godinu dana prije povratka djeteta došlo do značajnih promjena u obiteljskim, odnosno roditeljskim odnosima”, kazala je Karačić.

‘Nalaz Ministarstva je tendenciozan’

Karačić smatra da je nalaz Ministarstva tendenciozno napravljen.

“Imala sam priliku vidjeti nalaz Upravnog nadzora Ministarstva gdje zapravo ono što u zaključku stoji nije utemeljeno u obrazloženjima koji tome prethode. Moram priznati da mislim da je napravljen tendenciozno i da su iz spisa izvučeni oni detalji koji potvrđuju njihovu tezu da je dijete trebalo ostati u udomiteljskoj obitelji. Nažalost, ponavlja se praksa da Ministarstvo nekako uvijek žuri skinuti sa sebe odgovornost, prebaciti tu odgovornost za događaj bez pravih argumenata na one koji rade praksu”, tvrdi predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

N1

Ilijaš je istaknuo da se ova mjera izdvajanja djeteta iz obitelji dva puta produljila te da je drugi put uočen napredak.

“Vjerujemo li mi da se ljudi mogu mijenjati? Ako se ljudi ne mijenjaju, propišimo propise da se jednom nešto napravi i zauvijek nemaš prava ili bilo što drugo činiti. Konstantno smo imali roditelje imali pod nadzorom, jedanput tjednom, psihologica s višegodišnjim iskustvom dolazila je u obitelj. Gledala je dio napretka, gledala je i za ovo dvoje djece, događa li se što s njima. Djeca nikada nisu bila sigurnosno ugrožen”, rekao je Ilijaš.

‘Kako bi reagirali da to dijete zauvijek ostane izdvojeno?’

Karačić je istaknula da je psihologinja koja je provodila nadzor obitelji u tri mjeseca bila kod obitelji 21 put.

“Čak je bilo situacija kad su razodjenuli djecu i gledali imaju li tragova ozljeda po tijelu, i to po nekim sugestijama bake da dijete nije sretno u toj obitelji. Sigurna sam da se takvi znakovi ne bi prešutjeli niti zanemarili u ovakvoj jednoj obitelji. Stručnjaci u sustavu socijalne skrbi već su toliko istraumatizirani ovakvim nemilim događajima da pušu i na hladno. Kad su u pitanju djeca, morate se voditi zaštitom dobrobiti djeteta. Kako bi reagirali da to dijete zauvijek ostane izdvojeno?”, rekla je Karačić.

PROČITAJTE JOŠ

Osvrnula se i na navode da je dijete razvilo emocionalnu povezanost s udomiteljskom obitelji. Rekla je da je to razumljivo s obzirom na to da je dijete došlo kod njih s tri mjeseca, a otišlo kada je imala dvije godine.

‘Ne znamo što je ravnatelj Centra napravio krivo’

Ilijaš je komentirao i smjenu ravnatelja Centra, navodeći da ne zna zbog čega je došlo do smjene i da ne zna što je to ravnatelj napravio.

“Mi ne znamo zbog čega, za što je on to odgovoran? Što je ravnatelj napravio krivo, zbog čega je on smijenjen? Mi ne odgovaramo za ishode. Imali smo primjere ljudi u zatvoru koji steknu uvjete za otpust, izađu i naprave nedjelo. Je li itko ikad odgovarao?”

‘Ministarstvo podilazi javnosti i određuje krivca’

Dodao je da smatra da Ministarstvo podilazi javnosti.

“Svi znamo da dolaze lokalni izbori. To me više podsjeća na one arene i igre gladi, da netko visi, e sad ćemo vam dati krivca. Mi ćemo tek utvrditi jesu li roditelji odgovorni i u kojoj mjeri. Oni su krivci, oni su nešto učinili. Danas znamo da je majka djelomično priznala. Naše Ministarstvo odredi krivca i kad dođete s činjenicama, što smo i kako smo radili, nikog ne zanima”, rekao je Ilijaš.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ministar pravosuđa Ivan Malenica predstavili su plan unaprjeđenja sustava socijalne skrbi. Pri tome su najavili da će se zaposliti 200 novih radnika u sustavu socijalne skrbi.

“To se meni čini kao mazanje torte, kad znamo da više od 600 stručnjaka u centrima za socijalnu skrb sada nedostaje. Tih 200 novih ljudi je dobrodošlo, ali neće značajno poboljšati stanje u sustavu. Ovom sustavu treba rasterećenje centra za socijalnu skrb od poslova koje centar ne treba obavljati, odnosno, od administrativnih poslova koje mogu obavljati i drugi”, smatra Karačić.

‘Postali smo tolerantni na nasilje’

Karačić je komentirala i kako se postupa u slučaju nekih anonimnih dojava o nasilnim događajima.

PROČITAJTE JOŠ

“Mislim da smo društvo koje je postalo vrlo tolerantno, ne samo na fizičko nasilje nego i na nasilnu komunikaciju koja je postala ozbiljan problem i koja na djecu ostavlja snažan dojam. Šalje se poruka mladima da je nasilje dopušteno. Kad je u pitanju sustav socijalne skrbi, mi smo se prilično izvježbali po pitanju obiteljskog nasilja i drugih dojava. Dužni smo postupati ne samo u slučaju saznanja nego i u slučaju sumnje da je nasilje počinjeno, i to ne samo nad djetetom nego i nad odraslom osobom. Ako ta odrasla osoba, odnosno majka, ima dijete koje je jednako tako izloženo nasilju kao i ona, onda imamo javnu ovlast i ne možemo prepustiti majci da ide dalje u tu nevolju nego moramo zaštiti dijete”, navela je Karačić.

‘Stotine komentara mržnje smo prijavili’

Ilijaš se osvrnuo i na govor mržnje, a naveo je i da su u zadnje vrijeme suočeni s brojnim negativnim komentarima na društvenim mrežama koji pozivaju na nasilje.

“Uzmite bilo koji članak o socijalnim radnicima u zadnje vrijeme i odite na komentare, to tamo vrvi nasiljem. To su odrasli ljudi. To je možda nečiji roditelj. Napisali su nam ubojice na centru. Želimo nešto, a društvo smo koje na neki način potiče nasilje, ne sankcioniramo ga uopće. U zadnjih 20-ak dana smo proslijedili policiji puno prijava za govor, a netko će najvjerojatnije reći da nije prijetio. Mi smo imali više od 300, 400 takvih komentara u danu. To je nečiji roditelj, koga mi to onda odgajamo? Kakvo društvo želimo, kakva nam je komunikacija među čelnim ljudima?”, rekao je Ilijaš.

Izmjena obiteljskog Zakona

Predsjednici komora komentirali su i koliko je važno donijeti izmjene obiteljskog Zakona i zašto se s tim oteže.

“Ne znam zašto se oteže. Bila sam članica radne skupine za izradu obiteljskog Zakona. Definicija obitelji koja je bila pogrešna, zapravo je bilo nekoliko ideološki spornih detalja zbog kojih je zakon završio u ladici. Žao mi je zbog toga što smo se tada dogovorili o nekim bitnim promjenama koje se tiču upravo socijalnih radnika, pa i u u području skrbništva.

Mislimo da su postojećim zakonom povrijeđena ustavna prava stručnjaka u centrima za socijalnu skrb koji bez svog pristanka moraju obavljati poslove skrbništva, što za njih može donijeti niz posljedica. Ovim prijedlogom zakona uspjeli smo se složiti da se uvede odredba po kojoj to stručnjaci centra mogu raditi, ali moraju na to dati pristanak”, kazala je Karačić.

“U našoj državi očito je sve teško. Imamo četiri milijuna ljudi koji svi znaju o sustavu socijalne skrbi, ako i o nogometnoj reprezentaciji, svi znaju sve. Ali, kad se treba složiti oko nekih ključnih stvari složiti, očito da se nas ni ne pita. Valjda to što mi govorimo nije važno. Naša riječ ne vrijedi. Zagovarali smo da se neke stvari zakonske riješi, ali to je zapravo plan, a javno ne progovaramo o tome kako društvo želimo”, rekao je Ilijaš.

“Nama su vrijednosti da prostačimo, da vrijeđamo. Zajedništvo imamo samo kad netko igra. A 650 000 korisnika – kad se sjetimo njih? Pozivam sve koji su tako pisali neka podrže ono što govore i neka se jave kad su zakoni u pitanju i neka poboljšaju. Dosta nam je šutjeti. Nakon 30 godina stvarno nam je dosta šutjeti, a više ne želimo biti alibi nikome “, dodao je Ilijaš.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare