Kakve će posljedice imati žene kad prestanu raditi poput robota tijekom krize?

Vijesti 01. tra. 202115:04 > 15:11
Podijeli:
Izvor: Pexels Ilustracija

Osim što se u svijetu ulaže u znanstvena istraživanja za dobivanje što učinkovitijeg cjepiva protiv koronavirusa ili proizvodnju lijeka, sve se više istražuju i psihološke posljedice neuobičajenih uvjeta života koje je donijela koronakriza, poput karantene, maski za lice, ograničenog kretanja...

Veliko nacionalno istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da je pandemija covida-19 utjecala na usamljenost odraslih te otkrilo razvoj depresije kod 80% sudionika. Da se očekuje razvoj PTSP-a, anksioznih i depresivih poremećaja, u Hrvatskoj i zbog potresa, nedavno je istaknula i psihologinja Anita Lauri Korajlija.

VEZANE VIJESTI

U svjetlu psiholoških posljedica koje pandemija ostavlja, Marija Brajdić Vuković s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Karin Doolan s Odjela za sociologiju na Sveučilištu u Zadru provele su istraživanje u Hrvatskoj pod nazivom “Očaj i sreća u doba nesreće: raznolikost ženskih doživljaja karantene za vrijeme COVID-19 pandemije”. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor.

Studija je istražila osjećaje, misli i prakse žena tijekom karantene u prvom valu pandemije bolesti covid-19 u travnju 2020. godine u Hrvatskoj. Sudjelovalo je 213 visokoobrazovanih žena različite dobi.

“Nalazi ovog istraživanja pokazuju da responzivne pandemijske prakse prožimaju svakodnevnicu žena u karanteni, da su njihovi životi u karanteni rutinirani, emotivno kompleksni, kao i da su žene s malom djecom premorene i preopterećene te da karantena naglašava rodne nejednakosti.

Odgovori sudionica također ilustriraju otpornost u kriznoj situaciji zahvaljujući dostupnim materijalnim resursima, ali i kako su neke od njih u prekarnim pozicijama i zabrinute za moguću nepovoljnu promjenu svog ekonomskog statusa. Otpornosti nekih od njih doprinose i kvalitetni odnosi s drugima kao i njihovi hobiji, koji uključuju vježbanje online joge ili pak online kulturne sadržaje”, navodi se u istraživanju.

Emotivni život žena za vrijeme izolacije je kompleksan te se isprepleću pozitivne i negativne emocije.

“Iz ispovijesti o tipičnim danima tijekom izolacije doznajemo da su žene s djecom zapravo u poziciji stupa obitelji, moraju biti snažne, teret brige za djecu je u većoj mjeri na njima. Ta im uloga ne ostavlja vremena za veće emotivne krize, bezvoljnost, depresiju, a koje iskazuju neke sudionice koje nemaju djecu. Postavlja se pitanje koje su dugoročne posljedice za te žene nakon što jednom prestanu zadržavati dah i raditi poput robota tijekom krize”, ističu znanstvenice.

Kao nedostatak istraživanja navele su činjenicu da su sudjelovale uglavnom visokoobrazovane žene.

Detalje pročitajte na ovom linku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar