Kakva je veza između otvorenja Pelješkog mosta i prosvjeda u Sarajevu?

N1 Komentar 26. srp 202216:59 0 komentara
N1/Ivan Hrstić

Svečano otvaranje Pelješkog mosta i na isti dan sarajevski prosvjed protiv odluka visokog predstavnika! Što im je zajedničko? Tajming možda jest slučajnost, ali realno, prave slučajnosti nema jer silnice iz Sarajeva idu u posve jednakom smjeru i pravcu. Barem Andrej Plenković ne oklijeva uspostaviti poveznicu.

“Jučerašnji događaji u Sarajevu, da stvari vratim na pravu politiku, s ovim zaista neprihvatljivim groznim prosvjedima, pa čak i prijetnjama visokom predstavniku Christianu Schmidtu, pokazuju da je nama most nužan, ovaj most nije luksuz, on je Hrvatskoj nužnost, nužnost!”, naglasio je dramatski hrvatski premijer u Dubrovniku, ususret velikoj svečanosti na mostu.

Plenković podsjeća na nekladašnju političku i diplomatsku buru iz Sarajeva, zbog čega su u jednom trenutku u Europskoj komisiji bili stali na loptu kad je riječ o odlukama o financiranju Pelješkog mosta. Pokazuje dokument na 13 stranica, koji je tada bio sastavio za Europsku komisiju.

“Onda sam ja napisao jedno pismo Jean-Claudu. Naš prijatelj Jean-Claude. I onda su to oni proučavali, onda je stiglo pismo Jean-Claudea, koje je reklo OK, 357 milijuna eura je tu”, priča Plenković, u trenutku dok se gledatelji vjerojatno prisjećaju antologijske scene kad ga Jean-Claude Juncker šeretski cima s leđa.

Takve tajne prepiske sasvim sigurno su intenzivirane i oko izbornog zakona u BiH. Što bi bilo da nije bilo neprincipijelne koalicije Hrvata s Miloradom Dodikom, koji je svojim vetom zapravo srušio legitimnost sarajevskih pokušaja da Predsjedništvo BiH podigne jaču diplomatsku ofenzivu pa i čak i tužbu pred međunarodnim sudom? Nećemo nikad saznati, ali sasvim sigurno gradnja mosta nije išla kao podmazana.

“Hoću reć’, što je poanta ovoga? Poanta je kad se neke stvari dovedu do kraja, onda kad se na to gleda, ide se nekako kronologijom kao da je išlo sve kao po loju. Nikad ništa ne ide kao po loju! Pa ni ovaj most!”, ističe Plenković. No, hoće li doista na isti način i sa sličnim pozitivnim ishodom završiti priča o izbornom zakonu u BiH? U Sarajevu, bura se ponovno diže u očekivanju odluka visokog predstavnika koji bi mogao nametnuti promjene izbornog okvira, kojima bi se onemogućilo da lažni Hrvati iz kantona u kojima Hrvati uopće ne žive posluže preglasavanju Hrvata. I to usprkos tomu što bi se istovremeno Hrvatima onemogućila blokada konstituiranja vlasti na razinama u kojima su im na opisani način ukradeni njihovi legitimni predstavnici. Organiziranje je to naroda, kojem prisustvuje i sam državni vrh.

“Govorim kao predsjedavajući BiH! Za mene ste svi ovdje jednaki! Rješenja koja smo mogli vidjeti u javnosti su rješenja koja pogoduju samo jednoj strani u BiH! Nama trebaju rješenja koja pogoduju svakom građaninu ove zemlje! Neka to dobro upamte svi!”, uzvikivao je Šefik Džaferović, predsjedavajući u Predsjedništvu BiH, utopljen u masi prosvjednika na sinoćnjem prosvjedu, reagirajući pritom i na kritike da nije njegovo mjesto sudjelovati na uličnim događanjima. Uostalom, on kao predstavnik SDA baš i nije pretjerano uvjerljiv kao zaštitnik “građanske BiH”, što god ta fraza nekom podrazumijevala. Posve je jasno da ovo ne odgovara ni onima koji već desetljećima profitiraju od takve izborne manipulacije.

“Poziv sam uputio Schmidtu i svojim kanalima, razgovarao s ljudima koji su njemu šefovi u Europi i Americi, dajte, tako vam boga, zaustavite čovjeka, recite mu da to ne radi! Najveći problem je upravo razbijanje macolom ustava BiH!”, rekao je za N1 Zlatko Lagumdžija.

Da je Plenković odabrao taktiku poput Milanovića, šanse za diplomatski uspjeh unaprijed bi bile ništavne

“Moja je poruka da se nipošto ne upušta u to, jer to je političko minsko polje, danas sam ponovno razgovarao s njim telefonom i uputio mu ista upozorenja”, izjavio je pak Bakir Izetbegović. Poruke dežurnih minopolagača zvuče već pomalo prijeteće. Neki ih doduše zaogrću u brigu da se Schmidtovim promjenama legalizira etničko čišćenje i diskriminacija.

“U praksi, u Unsko-sanskom kantonu i Bosansko-podrinjskom kantonu ne bi bilo više moguće da se delegiraju delegati iz reda hrvatskog naroda”, ističe Milan Dunović iz Demokratske fronte, trenutačni potpredsjednik Federacije BiH iz redova srpskog naroda. No, krokodilske su to suze lažnih predstavnika građanske države. Jer, iz Bihaća i Goražda u Dom naroda ulaze Bošnjaci koji se lažno deklariraju kao Hrvati, a kasnije dižu ruku za preglasavanje drugih hrvatskih predstavnika. Schmidtove oktroirane promjene to bi onemogućile jer se predstavnici Hrvata više ne bi birali iz onih županija gdje ih uopće nema, odnosno gdje su ispod 3 posto.

“Ja ću pozvati kolege iz Sarajeva da slijede ono što zagovaraju posljednjih desetak godina, kako oni žele stvarno BiH po mjeri sva tri konstitutivna naroda, kako žele da zaživi Dayton do kraja, da ravnopravnost i legitimno predstavljanje ima svoje mjesto, moraju se vratiti na taj put, svaki drugi put odvest će ih u neki politički sunovrat”, kaže Dragan Čović, koji se ove godine uklonio iz izbornog procesa, kako ne bi poslužio kao izgovor zašto Bošnjaci zapravo moraju Hrvatima nametnuti nekog drugog, “građanskoj državi” naklonjenijeg predstavnika u najvišem državnom tijelu.

Bošnjačke stranke pozivaju Schmidta da se obrati parlamentu i objasni promjene koje namjerava nametnuti, a koje su za sada procurile samo iz neslužbenih izvora, vrlo vjerojatno ne u cjelovitom obliku. Na njegove namjere sasvim izvjesno je itekako utjecala diplomatska ofenziva Plenkovićeva i njegove vlade. A napori hrvatskog predsjednika Milanovića mogli su imati samo negativan efekt.

Iako nije uspio u akciji da se donese ili pak nametne izborni zakon prije raspisivanja izbora, Plenković već tjednima najavljuje da će visoki predstavnik nametnuti neke odluke koje će dovesti do pravednijeg izbornog okvira. To se sada potvrđuje kao istina. Koliko je tajnih pisama za to trebalo napisati, saznat ćemo možda jednom na neku drugu važnu obljetnicu. Uostalom, pobjedu je prerano proglašavati. Iz Sarajeva nakon diplomatskog neuspjeha pokušavaju bukom od Schmidta i međunarodne zajednice ishoditi povlačenje odluke koju službeno još nije objavio. No, sasvim je jasno, da je Plenković, poput Milanovića, odabrao taktiku javnog napadanja i vrijeđanja Schmidta, šanse za diplomatski uspjeh unaprijed bi bile ništavne.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!