Dva puta je radove na početku izgradnje Pelješkog mosta otvorio tadašnji premijer Ivo Sanader. Bilo je to 2005. i 2007. godine. Jadranka Kosor najavila je 2011. nastavak izgradnje, a Vlada Zorana MIlanovića 2012. razvrgnula neostvarive ugovore o izgradnji s domaćim konzorcijem da bi se vratila rješenju mosta uz financiranje iz europskih fondova nakon studije izvodljivosti 2015. godine. Projekt je potom prijavljen Europskoj komiisji i nakon odobrenja prva Vlada Andreja Plenkovića dovršila je posao, odabrala izvođača i započela je izgradnja. Više pogledajte u prilogu Vanje Kranic.
Okružen svojom svitom, prvo je 2005. Ivo Sanader otvorio pripremne radove i iz Komarne – lansirao obećanje.
“Hrvatsku konačno povezujemo fizički ovim mostom i konačno i ljudi koji putuju, putnici namjernici kad idu iz Metkovića ili Splita ili Zagreba u Dubrovnik kolima neće morati vaditi putovnicu ili obrnuto”, govorio je tada.
Dvije godine kasnije, taman pred parlamentarne izbore, Ivo Sanader ponovno je okupio svoje – i po drugi puta otvorio radove. I poručio da ga ne zanimaju negodovanja iz BIH.
“Vrlo jasno ovdje želim reći, na Pelješcu, ovo su hrvatske teritrorijalne vode i o tome nećemo ni s kim pregovarati”, rekao je tada Sanader.
vezane vijesti
Četiri godine bio je rok za gradnju, no do toga nikada nije došlo. Stigla je zato kriza, novca nije bilo, a 2010. svi su radovi stali. Jadranka Kosor koja je nasljedila Sanadera 2011. je tijekom posjeta Metkoviću poručila da će se radovi nastaviti, no na kraju, godinu dana kasnije, SDP-ova vlada zaključuje da je umjesto da je most dotad gotov – u 4 godine odrađeno svega 3 posto radova i sporazumno raskida ugovor s izvođačima.
Tadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je tom prilikom: “Svaka vlast bi ga željela, mostovi su uvijek dobri, most nije besmislica, ali ne u ovom trenutku kako je planirano i financirano. To naprosto nije ozbiljno. Mi ćemo biti ozbiljni u svojim projektima pa tako do vas ministre očekujem da ozbiljno pronađete sredstva za neumski koridor. Cilj je isti kao i s Pelješkim mostom – spojiti Hrvatsku uz suglasnost našeg susjeda BIH, lokalne zajednice. Prvi naši napori pokazuju da je to moguće, u razmumnom roku za razuman novac i to je odgovornost vlasti – da razumno raspolože sredstvima koja su ograničena u interesu. A interes je spojiti.”
Ipak, nakon nove komparativne studije stranih konzultanata koja je most proglasila najboljim rješenjem i pet godina kako na terenu nije bilo nikakvih radova – Milanovićeva vlada objavljuje: Europskim novcem se most može graditi.
“Nakon tri godine mukotrpnog rada, danas smo potpuno u pravu kad kažemo da će se taj most graditi, da će to početi vrlo brzo i da će procedura biti dovedena do kraja u zadnjem kvartalu ove godine”, rekao je 2015. Milanović.
Mijenja se vlast, usvaja se odluka o financiranju projekta ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’ vrijednog 530 milijuna eura, a u ljeto 2017. Europka komisija potvrđuje: Financirat će Pelješki most, pristupne ceste i stonsku obilaznice u tri faze. Najveći projekt financiran europski novcem.
“Iz europskog proračuna ćemo dobiti 357 milijuna eura bespovratnih sredstava, čime će se ovaj projekt realizirati u tri faze, između 2017. i 2021. godine”, najavljuje tada Andrej Plenković.
Unatoč glasovima protiv koji su se ponovno mogli čuti u BIH i kritikama na račun izbora izvođača, u travnju 2018. godine potpisan je ugovor s kineskom tvrkom China Road and Bridge Corporation.
Krajem srpnja iste godine izvođač je uveden u posao, što je bio službeni početak radova. Slijedila je doprema prve ture čeličnih pilota brodom iz Kine, a su siječnju 2019. postavljen je prvi. Kad su se na gradilištu uhodali – zabijana su dva do tri pilota dnevno. Puno sporije za Kinezima išle su pristupne ceste.
Problemi sa žalbama na javne nabave usporili su priče s pristupnim cestama pa je gradnja toga u startu kasnila za mostom godinu dana, a kada je u travnju u trodnevni posjet Hrvatskoj stigao kineski premijer – njegovi sunarodnjaci su postavili 90 od 150 pilota.
“80 tisuća tona čelika, ispod i iznad vode, to znači da je to deset Eiffelovih tornjeva”, rekao je tom prilikom hrvatski premijer. Kineski premijer bio je nešto slikovitii. “Sve je jača kiša vani, to nam je poruka da most mora izdražati sve vremenske uvjete. Mi kažemo da poslije kiše dolazi duga, a most ne samo da će izdržati sve vremenske uvjete nego će biti i prekrasna duga na zemlji”, rekao je Li Keqiang.
Most je naposljetku izgrađen s 52 dana zakašnjenja. Ali, kad se od toga odbiju problemi i zastoji koje je uzrokovala koronakriza, može se reći da su Kinezi posao završili i prije roka, isticale su vlasti lani u srpnju kada je most konačno spojen.
“Imam neopisivo zadovljstvo kazati da je Hrvatska spojena!”, rekao je Plenković u sprnju 2021.
Spojena, ali još uvijek nepovezana: Pristupne ceste nisu bile gotove, a nakon 16 godina slušanja raznih obećanja – mnogima je i most već bio puno.
Ostalo je samo još pitanje čija je most zasluga.
vezane vijesti
Premijer je siguran. “Sve je krenulo od ideja kolega u HDZ-u dubrovačko-neretvanskom, ali svi su zaslužni”, kaže Plenković.
“Počelo je još 2005., a sve je krenulo od Šprlje”, govori Zoran Milanović.
Strabag koji je radio na prvoj dionici pristupnih cesta, kažu u Hrvatskim cestama, završio je mjesec dana prije roka, a Avax kasni mjesec dana. Završili su treću fazu, za četvrtu su dobili, zbog raznih probelma, produljenje. Trebali bi do kraja godine biti gotovi sa stonskom obilaznicom. Zbog poremećaja na tržištu i poskupljenja sve će koštati oko 150 milijuna kuna više.
Glavni projektant mosta Marjan Pipenbaher kaže: “Most uvijek povezuje ljude. Kod svojih mostova ili vijadukata uvijek im dajem neku arhitekturu, most mora imati neku dušu. Most Pelješac ima tu svoju dušu, jako se lijepo uklapa u prostor, gubi se u brdima, to je jako lijepa struktura i u arhitektonskom smislu, to je najvažnije. To je velika stvar za Hrvatsku.”
Na velikoj fešti – uz 500 uzvanika – očekuje se oko 40 tisuća građana.
Sve pogledajte u prilogu Vanje Kranic:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
