Kako potaknuti ljude da se cijepe? “Nagrada je bolji motiv od kazne”

Vijesti 20. srp. 202114:03 > 17:251 komentar
Podijeli:
Izvor: N1

Psihijatar Goran Arbanas iz Psihijatrijske bolnice Vrapče za N1 Studio uživo govorio je o psihičkim poremećajima koji se pojačano javljaju nakon što se situacija s koronavirusom počela smirivati.

Na pitanje kako poticanje građana na cijepljenje, odnosno Vladina kampanja, utječe na građane, liječnik kaže kako je cilj kampanje zaštita građana.

“Covid je ozbiljna bolest. Ljudi na kampanju različito reagiraju, ljudi različito reagiraju na ono što čuju. Neki se boje, neki odbijaju, no različito reagiraju na ovu kao i na svaku kampanju. Među necijepljenima ima različitih motiva, bilo da se boje ili se ne žele cijepiti iz nekog drugog razloga”, rekao je Goran Arbanas.

Cijepljenje: Nagrada je bolji motiv od kazne

Cijepiti se ili ne – što ljude motivira da se cijepe?

Nema jednog odgovora koji vrijedi za sve, naglašava psihijatar.

PROČITAJTE JOŠ

“Različiti ljudi različito će reagirati na poticaje. Netko će se cijepiti jer mu se život olakšava zbog posjedovanja potvrde, netko se cijepi jer se boji za svoj život, nekoga će poznate osobe potaknuti… No neke ništa neće potaknuti.

Znamo da nagrade djeluju bolje nego kazne, pa bi trebao izabrati nagrađivanje. Kažnjavanje kod većine ljudi izaziva otpor. No nemamo jednu mogućnost i nećemo jednom akcijom nagovoriti veći broj ljudi da se cijepe. Treba ići u različitim smjerovima.

Ne treba biti ista akcija za starije i za mlađe. Možda se stariji, bolesni, brinu što će biti s njihovim zdravljem ako se cijepe. Treba im pojasniti koliko je to korisno za njihovu uspješnu starost.

Mlade ljude će vjerojatno potaknuti nešto drugo – ako organizirate koncert na koji će moći ući samo cijepljeni – to je možda korisnije nego uvjetovati mlade na cijepljenje na drugi način”, rekao je Arbanas.

Potres je ozbiljniji po psihu nego s situacija s koronavirusom

Kod korone i potresa znamo da prvo dolazi do smanjenja broja ljudi koji se javljaju psihijatru, kazao je.

“Na početku smo imali smanjenje broja pacijenata, između ostalog jer su upute bile da se ne odlazi nigdje, pa ni liječniku. Pored toga, kad smo suočeni s opasnom situacijom, nemamo vremena baviti se psihičkim stanjem. No tijekom mjeseci u kojima se život vraća u normalu, počinju se javljati različite tegobe. Ljudi se na različite načine pokušavaju nositi s novonastalom situacijom”, rekao je Arbanas.

Potres je ozbiljniji po psihu nego s situacija s koronavirusom, kazao je.

“Potres su svi s pogođenog područja doživjeli – svi su se tresli i svi poznaju taj osjećaj. No kod covida su neki imali susret s njim, a neki nisu. Dokle god smo suočeni s ugrožavanjem zdravlja, ne javljamo se psihijatru, a anksioznih i depresivnih poremećaja ima sve više. Danas ih je više nego što ih je bilo prije korone”, kazao je liječnik.

I dalje je otići psihijatru veći bauk nego otići drugom liječniku

U bolnici imaju sve više ljudi s depresivnom i anksioznom dijagnozom, dodao je. Na pitanje je li i dalje bauk javiti se psihijatru kaže kako jest, ali ipak manje nego prije.

PROČITAJTE JOŠ

“To je još jednim dijelom bauk, ali manje nego prije 10-20 godina. Ljudi su se promijenili, posebno je mlađima to manji bauk. Moram pohvaliti medije, jer se često može čuti da su duševne bolesti teške, i da se poziva da se ljudi javljaju.

No i dalje je otići psihijatru veći bauk nego otići drugom liječniku”, rekao je Arbanas.

Duševne bolesti danas znamo liječiti, naglasio je.

“Imamo psihoterapijske i socioterapisjke metode, sve bolji su lijekovi… Dio ljudi se ne javlja jer misle da nema pomoći za duševne bolesti. Postoje sigurne metode liječenja, a znamo da postoji period od nekoliko mjeseci kada ljudi od pojave bolesti pokušavaju pronaći rješenja, a potom, kada ne uspiju pronaći rješenje, traže od liječnika opće medicine uputnicu.

Psihijatrija se bavi prvenstveno liječenjem duševnih bolesti. U nekim situacijama je korisnije razgovarati sa psiholozima, socijalnim pedagozima”, kazao je Arbanas.

Korona je drugačije utjecala na različite ljude

Ističe kako imamo manjak liječnika, posebno izvan Zagreba.

“Prije 30 godina, skoro svaka institucija je imala liječnika i psihologa. Kada se radi sa bolesnim ljudima, treba uključiti psihijatra, a kod zdravih osoba treba se uputiti na psihologa”, kazao je Arbanas.

Depresija će prema procjenama za 10 godina biti druga najčešća bolest u svijetu, dodao je.

Koronavirus su ljudi različito doživjeli i proživjeli, pa se i njihov odnos prema toj bolesti danas razlikuje.

“Treba razlikovati one ljude koji su imali blage simptome, te one koji su imali ozbiljne simptome. Kod životno ugroženih se često javljaju posljedični simptomi. Oni ovise i o težini korone i o strukturi ličnosti”, rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar