Ukine li HZJZ izolaciju za zaražene, to ipak neće vrijediti za sve

Vijesti 18. kol 202209:25 > 10:24
Podijeli:
Izvor: N1

Epidemiolog Bernard Kaić gostovao je u Novom danu i komentirao epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

Komentirajući činjenicu da je Hrvatska po broju umrlih od covida među 10 najgorih na svijetu, Kaić je rekao da ne treba uspoređivati podatke među zemljama.

“Radi se o tome da zemlje različito i prate smrtnost od covida i različito ih registriraju. Mi u odnosu na prošlu godinu imamo više umrlih zato što ima više covida i puno više oboljelih nego prošle godine u ovo vrijeme, i ako je kod omikrona smrtnost niža, velik je broj zaraženih pa je i više umrlih. Ne bi se trebalo uspoređivati s drugim zemljama, jer ne znamo na koji način bilježe umrle od covida i koga prijavljuju kad prijavljuju umrle od covida”, rekao je Kaić.

“Kod nas se pokušalo prije par mjeseci razdvojiti umrle od covida i s covidom, ali se nije uspjelo, nego i dalje u prijavama koji se dnevno objavljuju imamo i one koji su umrli od covida i s covidom, dok u drugim zemljama moguće da ne broje ove s covidom, nego isključivo ove koji su umrli od covida. Postoji definicija smrti od covida, ali nažalost je se ne možemo držati jer nemamo mogućnsot za svakog pojedinačno odlučivati kako je umro”, rekao je Kaić.

“Ne treba uspoređivati broj umrlih po zemljama”

Istaknuo je da je ne treba uspoređivati brojeve umrlih od covida po različitim zemljama, jer je takav način izvještavanja “toliko neusporediv”.

VEZANE VIJESTI

“Ono što je donekle usporedivo, to je ukupni broj umrlih, tzv. višak smrtnosti. Tu se nema što filozofirati, ljudi su umrli. Po višku smrtnosti mi smo negdje na sredini na razini Europe. To je broj umrlih koji nadmašuje očekivani broj koji je postavljen na temelju višegodišnjih razdoblja. Gleda se krivulja koliko doista ljudi umire i ono što prelazi taj prag zove se višak smrtnosti. Od 2020. sve zemlje imaju višak smrtnosti”, rekao je epidemiolog.

Što se tiče umrlih od covida u Hrvatskoj, Kaić je rekao da je poznata dobna struktura, odnosno da se radi o osobama starosti 70 i više godina. “Oni su svi imali covid, neki su imali upalu pluća, a kod nekih je bio ili moždani udar, zatajenje bubrega ili srčani udar i tu je nama teško zaključiti koliko je covid tome doprinio”, rekao je Kaić, dodavši da neke zemlje, primjerice, osobu koja je umrla od moždanog udara, a pritom imala i covid, neće ubilježiti u statistiku, dok će u Hrvatskoj “sigurno doći na popis umrlih od covida”.

Među umrlima je odnos cijepljenih i necijepljenih pola-pola, rekao je epidemiolog, dodavši da je kod cijepljenih problem što se ne vidi kad su cijepljeni te da bi se morale provesti analize da se vidi koliko su bili zaštićeni od cjepiva.

“Nemamo, nažalost, dovoljno visoke stope procijepljenosti starijih osoba, oko 80 posto osoba u dobi od 70 do 79 godina primilo je barem dvije doze, a u dobi iznad 80 godina čak je nešto niži odaziv na cijepljenje, pa je tamo oko 70 posto cijepljeno”, rekao je Kaić.

“Neke zemlje ne testiraju na covid i nitko im ne umre od covida”

Naša je Mašenka Vukadinović epidemiologa HZJZ-a upitala kako neke druge zemlje nemaju veliki broj umrlih od covida.

“Znate kako neke zemlje to rade? Ne testiraju na covid i nitko im ne umre od covida. Oni misle da su eliminirali covid, niti obolijevaju niti umiru”, rekao je Kaić.

Komentirao je i omikron, koji je u Hrvatskoj uzrok velikom broju zaraženih iz dana u dan. “Mutacije se mogu očekivati, virus značajno mutira i mijenja mu se zaraznost, a i klinička slika. Je li oslabio? Istina je da se smatra da omikron rjeđe izaziva teške oblike bolesti i ima nižu smrtnost nego ostale varijatne. Isto tako, unutar omikrona, ove nove podvarijante, pokazale su se zaraznijima od ranijih varijanti omikrona i to doprinosi većem širenju u populaciji, a nema zasad niti izvještaja izvana niti vidimo da izazivaju teške oblike bolesti i smrtnost. Istina da nama raste broj bolesnih i umrlih, ali to je isključivo posljedica toga što imamo jako veliki broj zaraženih”, rekao je Kaić.

Nije, kaže, moguće znati koliki je doista broj zaraženih, jer svakodnevni podaci Stožera pokazuju samo broj zaraženih koji su testirani putem PCR-a, a ne pribrajaju im se brzi antigenski ili pozitivni kućni testovi.

Što se tiče eventualnog uvođenja mjera, Kaić jer rekao da sve ovisi o tome koji će virus prevladati. “Ako ostanu ove varijante B.A.4 ili B.A.5, ne možemo očekivati da će doći do drastičnog porasta novooboljelih, jer će se velik broj ljudi prokužiti. Ako se ništa ne promijeni, ne očekujemo neki drastični val i najvjerojatnije ne bi neke stroge mjere došle u obzir, eventualno možda nošenje maske u zatvorenom prostoru, javnom prijevozu i slično”, rekao je.

O cijepljenju i ukidanju izolacije za zaražene

Govoreći o preporukama za cijepljenje, Kaić je rekao da se one svako malo revidiraju te da će ovaj tjedan izaći nova verzija.

“Pokazalo se da cjepivo, nažalost, ne štiti koliko smo se nadali početkom prošle godine, ali smanjuje rizik. Jedino što čovjek može da smanji rizik od teških oblika bolesti je cijepiti se. Nažalost, pokazalo je da zaštita koja se cijepljenjem postiže ne traje predugo, jer se vremenom zaštita gubi, a i dolaze nove podvarijante koje izbjegavaju imunološki odgovor. Ono što bi bilo idealno je da se čovjek docjepljuje svakih 4 do 6 mjeseci, a to nema smisla i upitno je koliko će dodatna doza dodatno štititi. Usto se ljudi dodatno izlažu nuspojavama cjepiva. Naša preporuka je da se svatko, ako je prošlo 3 do 4 mjeseca od zadnje doze, docijepi jednom dozom, a kod starijih od 60 je preporučljivo da prime drugo docjepljivanje nakon prvoga i pokazalo se da ta druga doza kod njih pruža dodatnu zaštitu”, rekao je Kaić.

Komentirajući napise da se razmišlja o ukidanju izolacije za zaražene, Kaić je rekao da se o tome raspravlja, ali da još ništa nije odlučeno. “Naravno, postoje argumenti u prilog tome da se ukine izolacija. Jedan je taj što su se svi već mogli cijepiti, tko je htio, i smanjiti rizik od zaraze, a uz omikron se veći broj ljudi zarazio, treći je što je blaži oblik bolesti, a zadnje je što tako i tako imamo velik broj zaraženih i onaj mali broj onih koje potvrdimo PCR-om i odredimo izolaciju, neće spasiti ostale, jer je ogroman broj ljudi koji zaraženi hodaju okolo”, rekao je Kaić, dodavši da bi i u slučaju takve odluke postojale iznimke, pa zdravstveni radnici koji rade s imunokompromitiranim bolesnicima ne bi smjeli ići na posao, kao ni oni koji rade u domovima za starije osobe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar