Već treća školska godina odvija se uz pandemiju koronavirusa, a ove jeseni mjere su najblaže. Ipak, skupina protivnika nošenja maski izazvala je skandal nasilnim upadom u osnovnu školu u Krapinskim Toplicama.
O stanju u školstvu, utjecaju pandemije na djecu, ali i drugim aktualnosti o kojima u svojoj radijskoj emisiji progovara uz prigodne glazbene brojeve, u Pressingu Ilije Jandrića govorio je psiholog i pedagog Boris Jokić.
“Prosvjedima nije mjesto na školskim igralištima”
Škole trebaju ostati sigurno mjesto za učenike i obrazovne radnike, sveto mjesto na koje se ne ulazi nasilno, rekao je Jokić. “To što se dogodilo je nedopustivo. Ako je tim ljudima stalo do učenika, trebaju napustiti to mjesto”, kazao je i apelirao na sve da dobrobit djece i radnika treba biti na prvom mjestu.
“Djeci, mladima i roditeljima cijela ova situacija nije jednostavna i ima posljedica. Sve što se događa oko djece – treba im dati strukturu, da im odrastanje bude normalni. Nije dobro raditi neke stvari u ime djece, dok s druge strane kršite njihova prava. Osnovne škole nisu mjesto za proteste”, poručio je.
VEZANE VIJESTI
Ističe kako je odgovornost na roditeljima. “Važno je reći i da je društvo zasnivano na zakonima i pravilima, koja se nekima mogu činiti besmislenima. Pravila trebamo poštivati, no to ne znači da ih ne treba kritički propitivati”, kaže i dodaje da se pravila mijenjaju demokratskim putem.
Naveo je da je Hrvatska među najboljima u Europi što se tiče dana provedenima na nastavi.
“Prosvjedima nije mjesto na školskim dvorištima i na školskim igralištima”, poručuje Jokić.
Dotaknuo se tematike cijepljenja protiv covida i otpora, istaknuvši kako istraživanja pokazuju da odluku o cijepljenju ljudi donose na temelju dva elementa – strahu za sebe i nelagode da ne prenesu bolest.
Rekao je da su sve mjere ograničavajuće, unatoč tome što su u Hrvatskoj mjere nešto blaže. “Kada gledate, jedan dio otpora će uvijek biti prisutan. Na taj dio populacije je teško utjecati, ali s tim ljudima treba razgovarati i čuti pozadinu njihovog mišljenja”, kaže Jokić.
“Psihofizičko stanje djece moglo bi nas koštati više od pandemije”
Istraživanje o posljedicama pandemije na mentalno zdravlje djece otkrilo je da je pandemija utjecala negativno na zdravlje učenika i prosvjetnih radnika.
“U osnovnim školama, djeci od 13-14 nedostajao je aspekt fizičke aktivnosti. Kod srednjoškolaca je veći utjecaj bio na psihičko zdravlje. Bilo je i pozitivnih aspekata – odnosi sa bližnjima – roditeljima, prijateljima i nastavnicima. Ipak, aspekti psihičkog zdravlja i bavljenja fizičkom aktivnosti su važni. Uočavaju se depresivna i anksiozna stanja kod učenika. U budućnosti bi nas psihofizičko stanje djece moglo koštati više od pandemije.”
VEZANE VIJESTI
Kaže da je važno sagledati i odgojne te obrazovne aspekte, dodavši kako sada treba iskoristi pozitivnu situaciju koju Hrvatska ima. “U svibnju i lipnju dijagnostički smo sagledali sve što nas zanima, u tome je sudjelovala 161 škola, nijedna nije odbila”, kaže.
Jokić navodi da je škola mjesto gdje se vidite s prijateljima, mjesto dosade, mjesto zezanja, mjesto zaljubljivanja, mjesta učenja i otpora prema autoritetu – ali otpora kroz propitivanje.
“Za reformu treba više hrabrosti nego što političari imaju”
Rekao je da Škola za život nema veze s kurikularnom reformom, dodavši da su bila osmišljena brojna rješenja koja bi olakšala svima ali nikada nisu ugledala svjetlo dana, primjerice, ukidanje općeg uspjeha. Istaknuo je važnost toga da se vidi u čemu je učenik dobar. “Imate paradoksalnu situaciju da stvarate iluziju da su svi u svemu odlični”, kaže.
Predlagalo se, govori Jokić, da se kod prijelaza iz osnovne u srednju školu važnost daje predmetima koji zanimaju učenike i potrebni su im za upis željene srednje škole, a prate se od petog do osmog razreda. Predlagalo se da uz školsku ocjenu, učenici pristupaju i standardiziranim vanjskim ispitima.
“Sama ta promjena pomaknula bi hrvatsko školstvo 15 godina unaprijed”, navodi, kazavši da ne zna zašto tog prijedloga nema u Školi za život.
Upozorava da nemamo rješenje ni za darovite učenike, kao ni za učenike s poteškoćama, a prije pet godina izradili su i ta rješenja.
“Da to imaju, brojne zemlje bi dale milijarde. Hrvatska ima, a to ne koristi… Za takve promjene treba imati više hrabrosti nego što imaju političari, i malo više povjerenja za ljude u sustavu”, kaže Jokić.
“Uvođenje građanskog odgoja ishitrena i nepromišljena odluka”
Uvođenje građanskog odgoja u zagrebačke škole za Jokića je ishitrena i nepromišljena odluka. “Problem je da se u školama ne najavljuje u srijedu da će se nešto uvesti u petak. Nema opravdanja za to.”
Kaže da ministar obrazovanja nije učinio ništa da se implementira u školama ono što postoji na papiru.
Smatra kako mladi danas imaju zrelije stavove nego što javnost misli. “Želim osvijestiti da glas mladih treba biti što vokalniji, a mi ih rijetko čujemo. Kada ih čujete, oni nisu glupi”, istaknuo je.
Ovu godinu Vlada je proglasila Godinom čitanja u Hrvatskoj. “Knjige mlade uranjaju u svijet. Ako mlade uspijemo dovesti do knjige siguran sam da ćemo dovesti do toga da se cijeni kultura i da cijene sebe. Suvremenost i umjetnost je ono što čini naciju i što čovjeka čini čovjekom”, poručio je Boris Jokić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare