Izvan okvira: Volimo si uzeti zasluge kada je dobro. Kada nije – krivimo druge

Vijesti 03. sij 202221:44 > 22:27
Podijeli:
Izvor: N1

Gosti Mašenke Vukadinović u emisji Izvan okvira bili su profesorica Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sociolog, pisac, autor knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti, Bruno Šimleša.

Za početak su govorili o donošenju odluka.

“Serija odluka i odluka da ne donesemo odluke, da napravimo i ne napravimo odluke i onda kada smo svjesni da nečinjenje izbora također čini izbor, to je to. Nekad netko odluči za nas. Naš psihološki ustroj nam nekada pomaže u donošenju odluka, neki elementi nam odmažu. Postoji jedna dispozicija koju mi zovemo mjesto kontrole, koje se može sastojati u tome da vjerujemo da smo mi ti koji donosimo odluke i da o nama ovisi što će se dogoditi. Međutim postoji i druga krajnost te dispozicije kada vjerujemo da naše odluke donosi netko izvan nas, odnosno da ono što se događa ovisi o nekom drugom, o Bogu, o ljudima, odnosno da mi imamo vrlo malo kontrole. Ljudi koji vjeruju da mogu upravljati onime što se događa, lakše donose odluke i lakše se mire s krivim odlukama”, rekla je Čorkalo Biruški.

Šimleša: “Ne možemo kontrolirati događaje, ali možemo kako ćemo reagirati na njih”

Nadovezao se Šimleša:

“Nitko do nas ne može kontrolirati sve društvene događaje, ili to hoće li se dogoditi potres ili hoćemo li dobiti otkaz, no možemo kontrolirati kako ćemo reagirati na to. Što se tiče toga da jesmo ti koji vole eksternalizirati taj osjećaj da život ne ovisi o nama, da je uvijek netko drugi kriv, mi si volimo pripisivati zasluge kada nešto prođe dobro, no kada pođe loše onda je kriv Plenković, stožer, Srbi, migranti.. Nekako je u našem društvenom DNK da ćemo gledati tko je kriv, a ne da gledamo kako da budemo dio rješenja, kao prosječni Danac koji će gledati što može napraviti da sutra bude bolje. To ne možemo mijenjati preko noći, to ovisi o našem društvu, mi svoju djecu psihološki bejbisitiramo do 25., Danci svoju s 5 puste da se nose s onime s čime mogu”.

Čorkalo Biruški: “Društvo smo kronificirano niskog povjerenja”

Komentirali su i visoku razinu nepovjerenja u institucije:

“Društvo smo kronificirano niskog povjerenja. Mi, kao i ostatak istočne Europe, još iz prošlog sustava vučemo nepovjerenje prema sistemu i to se jako vidi posebno u situacijama krize. To govori jako puno o sistemu. Naše razine povjerenja u one koji upravljaju krizom, strmoglavo padaju tijekom pandemije i povjerenje je sve manje. S druge strane, naša istraživanja bilježe, visoke razine povjerenja jedni drugima. Idući na ljetvici onih kojima ljudi vjeruju su znanstvenici.

Između 15% i 18% ljudi ne vjeruju znanstvenicima, ali imate 50% onih koji baš vjeruju njima i imate sredinu”, veli Čorkalo Biruški.

Isto je komentirao i Šimleša:

“To nepovjerenje u insitucije, nije stvoreno u nekom društvenom vakuumu, ljudi imaju razloga nevjerovati. Dvije godine nakon zagrebačkog potresa znamo kakva je situacija, znamo koliko je tko novca spremio u džep i nije bilo posljedica, to je isto u našem DNK, toliko smo oguglali na korupciju. Nije čudo da ne vjerujemo institucijama. Stožer je imao toliko komunikacijskih grešketina… U početku je njihova mirnoća tijekom psihoze u svijetu, djelovala gotovo iscjeljujuće, no to se istopilo u nekoliko mjeseci”.

Izvor : N1

Čorkalo-Biruški: “Imam vijest za premijera: Da, ljudima treba tumačiti”

Čorkalo Biruški se osvrnula i na premijerovu izjavu iz srpnja, kada je rekao da on ni lipe ne bi uložio u kampanju za promicanje cijepljenja.

“Imam vijest za premijera: Da, ljudima treba tumačiti, kao što ljudima treba tumačiti zašto je važno da se cijepe djeca, da se adolescenti cijepe protiv HPV-a, zašto je važno raditi promociju smanjenja težine. Ljudima treba tumačiti, neke stvari nisu samorazumljive. Osim toga mi imamo niz ograničenja jer mi ne moramo sve znati”, rekla je, a Šimleša dodaje:

“Ljudi kojima je srž identiteta da se neće cijepiti, su svoju odluku donijeli, no ima jako puno ljudi kojima se možeš obratiti samo trebaš inteligentnije, ciljanije, suosjećajnije. Informacija ne dolazi do ljudi, emocija dolazi. To nije podmuklo upakirano, to je inteligentno”.

Čorkalo Biruški se osvrnula i na istraživanje koje su proveli na uzorku od 1000 ljudi, a koji je predstavljao kako izgleda Hrvatska prema posljednjem popisu.

“Naši podaci pokazuju da 10-15% ljudi možemo zaboraviti da će se cijepiti. No mi imamo prostor od 25-30% na koje još uvijek možemo djelovati. Mi smo odustali od kampanje cijepljenja. Vladajući trebaju intenzivirati kampanju. Mi smo svoj bazen onih koji su se cijepili jer su mislili na druge, potrošili. Za razliku od onih koji kažu da to nije bio dobar slogan, mi imamo empirijske podatke koji pokazuju da je bio dobar u tom trenutku, jer su ljudi brinuli da ne zaraze bliske. Ali taj smo altruizam potrošili otprilike ljetos”, veli.

Šimleša: “Ljudi koji se ne cijepe nisu homogena skupina “

Šimleša napominje kako se otpočetka radi greška, a to je da se vjeruje da je skupina ljudi koji se ne žele cijepiti, homogena, a ona to nije.

“Tu ima enormno puno skupina i uvjerenja, od onih koji vjeruju da će ih porobiti čip u cjepivu do ljudi koji će ovu situaciju uspoređivati s holokaustom. Ali, ima ljudi koji zaista brinu, kada trudnici prvo date informaciju da cjepivo šteti trudnicama, ona prvo reagira strahom i zabrinutošću jer želi zaštititi sebe i svoje dijete. Taj kaos je i dalje ostao. Mi smo i racionalna i emocionalna bića, mi ćemo najčešće, pogotovo u stanju permanentnog straha i psihoze, ako te netko tako preplaši, reagirati emocionalno, a taj racio kod većine ljudi nema presudnu ulogu”, kaže Šimleša.

Čorkalo Biruški je rekla kako su pandemija i potresi izrazito veliki stresovi, ali da je istraživanje pokazalo da se uznemirenost ljudi s vremenom smanjuje. Dodala je i kako je jedina dobra stvar u svemu tome što se više pažnje počelo posvećivati mentalnom zdravlju.

“Doista se destigmatiziralo traženje stručne pomoći, ali i kako pomoći sam sebi, tu su psiholozi odradili fenomenalnu ulogu da daju ljudima tu prvu hitnu psihološku pomoć i to je bilo izvanredno. Traženje stručne pomoći ne bi trebala biti prva stvar, ali ako vidimo da ne možemo riješiti neki problem, ne da je pametno nego je nužno potražiti stručnu pomoć. Mi ju tražimo za sve, osim za pitanja duše. Što se tiče psiholoških problema mislimo kako to nije tako strašno, ali je”, rekao je Šimleša.

Čorkalo Biruški: “Zaboravili smo da nemaju svi jednake mogućnosti za donošenje odluka”

“Psihološka pomoć mora biti dostupna. Zato je važna Nacionalna strategija zaštite menatlnog zdravlja”, nadovezala je Čorkalo Biruškite dodala kako je za donošenje odluka bitno i što mi osobno želimo, kao idemo i koju si nam ciljevi.

“No kada govorimo o različitim mogućnostima donošenja odluke, onda mi se čini da smo mi kao društvo zaboravili da nemaju svi jednak prostor i mogućnost za donošenje odluka. To nema veze s našom konstitucijom i psihološkim konstitucijom, ali ima veze s time što nam društvo nudi. Naše istraživanje je detektiralo neke sociodemorafske značajke zbog koji su neke grupe pod većim rizikom za mentalne teškoće, a to su žene.

Zašto? Količina tereta koja je na ženama. Kada gledate samo u vrijeme lockdowna, morale su raditi svoje zanimanje,  morale su brinuti o djeci i školovati djecu, brinule su o svojim ostarjelim roditeljima, dakle, niz stvari. Također, jako se malo govori o soocijalno deprivelegiranima, o siromšnima i slabije obrazovanima, to je grupa koja nije imala luksuz ostati doma i imati online nastavu i govoriti kako je teško imati online nastavu, oni su morali izaći i raditi. To su tete u trgovinama, vozači, dostavljači i njima trebamo biti beskrajno zahvalni jer su omogućili funkcioniranje društva”, kaže Čorkalo Biruški.

Izvor : N1

Šimleša: Ljudi ne napuštaju Hrvatsku zbog loših ekonomskih prilika, nego društvenih”

Naposljetku su se osvrnuli i na sve one koji su napustili Hrvatsku, a koje vladajući planiraju vratiti nudeći im 200.000 kuna.

“Ljudi odlaze i zbog boljih uvjeta i samokritičnih političara i znanstvenika koji se znaju ispričati kada pogriješe. Ja bih htio da se ta sposobna populacija vrati, no moram razumjeti i njih, dosta njih nije odlazilo zbog loših ekonomskih prilika, nego društvenih. Otišli su negdje gdje se napreduje zato što dobro radiš, a ne zato što nekog poznaješ”, veli Šimleša, a Čorkalo Biruški dodaje:

“Premijer mora razumjeti da ljudi nisu otišli zbog ekonomskih tegoba nego društvene klime. Preko 60% djece osnovnoškoleske dobi na pitanje što je važno za upis na fakultet misli da su bitnije veze i tko su ti roditelji nego sposobnost učenja. To se hitno treba mijenjati”.

Naposljetku Šimleša je istaknuo kako se u ove dvije godine možda više pažnje trebalo posvetiti educiranju ljudi kako da se psihološki osnaže umjesto da se samo govorilo o lošem.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar