Hrvatski srednjoškolci imaju razvijene tehničke kompetencije, ali i poteškoće s kritičkim razmišljanjem i razumijevanjem medija, rezultati su EduMediaTesta, pilot testiranja alata za evaluaciju razine medijske pismenosti provedenog u 15 škola tijekom svibnja.

Međunarodni projekt EduMediaTest, kojim se provjeravaju znanja i vještine učenika u šest dimenzija medijske pismenosti – jezik, tehnologija, produkcija i distribucija, ideologija, doživljaj i estetika, u Hrvatskoj provodi Agencija za elektroničke medije (AEM).

Upitnik sadrži 43 pitanja, a učenici tijekom testiranja, između ostaloga, moraju analizirati i video zapise i fotografije, kao i tražiti informacije na internetu.

Test također omogućuje procjenu sposobnosti učenika da prepoznaju dezinformacije i manipulacije, uoče stereotipe te shvate koncept autorskih prava.

U pilot fazi projekta, u svibnju ove godine, testiranje je održano u školama u Hrvatskoj, Francuskoj, Portugalu, Slovačkoj, Kataloniji/Španjolskoj, Grčkoj i Irskoj. Testirano je ukupno 8699 učenika, od čega njih 2353 iz Hrvatske, što je nakon Portugala najviše testiranih.

Najbolji rezultati u korištenju internetom, najslabiji u recepciji

Najbolje rezultate učenici iz Hrvatske, kao i iz većine partnerskih zemalja, postigli su u dimenziji tehnologije, odnosno pristupa sadržaju, upravljanja i korištenja internetom, što upućuje da škole, kada medijsku pismenost svode na digitalnu vještinu, zapravo nude obrazovanje u jedinom području u kojem su učenici dobrim dijelom kompetentni.

Najslabije rezultate postigli su, pak, u dimenzijama doživljaja (recepcije), jezika te produkcije i distribucije. To upućuje da nisu dovoljno upoznati s načinom funkcioniranja medija i digitalnih platformi.

Nisu, navode u AEM-u, niti dovoljno svjesni da se medijske poruke proizvode prema određenim pravilima i mogu imati dodatno ili skriveno značenje, odnosno imaju nedostatne vještine za kritičko razumijevanje sadržaja, kao i za prepoznavanje lažnih vijesti.

Za ispunjavanje EduMediaTesta ukupno 72,9 posto ispitanika iz sedam europskih država koristilo je računala. Jedina iznimka bila je Hrvatska, gdje je nešto više od polovice učenika koristilo pametne telefone ili tablete, što ukazuje na problem nedovoljne i neujednačene opremljenosti škola informatičkom opremom.

Naši srednjoškolci bez znanja o zaštiti od manipulacija i dezinformacija

“Rezultati EduMediaTesta upozoravajući su jer ukazuju da naši srednjoškolci imaju nisku razinu kritičkog razmišljanja, da ne razumiju dovoljno dobro kako funkcioniraju mediji te da se stoga u dovoljnoj mjeri ne znaju zaštiti od manipulacija i dezinformacija”, kazao je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.

Stoga je, naglasio je, zaista nužno u školama posvetiti znatno više pažnje poučavanju učenika kritičkoj medijskoj pismenosti i produkciji medijskih sadržaja, nego učenju o tehničkim vještinama s kojima nemaju problema.

Tomljenović je napomenuo da Agencija za elektroničke medije i UNICEF za takva predavanja i i radionice nastavnicima pružaju podršku pripremom didaktičkih edukativnih materijala, koji se mogu preuzimati s portala medijskapismenost.hr.,

Osim upitnika za evaluaciju vještina medijske pismenosti, u sklopu projekta EduMediaTest pripremljeni su i obrazovni materijali povezani s pitanjima i temama iz upitnika, s prijedlozima aktivnosti za razvoj medijske pismenosti koje će nastavnici moći koristiti na temelju rezultata evaluacije učenika.

Ti su materijali dostupni na internetskoj stranici edumediatest.eu, preko koje već sada svi zainteresirani nastavnici, odnosno škole mogu testirati učenike. Upitnik i materijali dostupni su na deset europskih jezika, uključujući i hrvatski.