Prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci, čija je uža specijalnost istraživanje odnosa virusa i imunološkog sustava, pojasnio je zašto nas je virus iznenadio, te kako cjepivo djeluje na njega.
Jonjić se već 40 godina bavi virusima. Objasnio je zašto je korona drugačiji virus od bilo kojeg s kojime se znanstveni svijet do sada susreo.
PROČITAJTE JOŠ
“Što se tiče koronavirusa, oni su vrlo heterogena obitelj virusa, međutim, malo smo podcijenili koronaviruse globalno kao znanstvena zajednica. Iako se dosta znalo o njihovom genetičkom potencijalu, ova epidemija nas je iznenadila. Imali smo krivu procjenu da se radi o banalnoj infekciji poput gripe”, rekao je Stipan Jonjić za HRT.
Objašnjava da nas je virus iznenadio zato što je došao iz druge vrste te da su virusi naučili na sasvim drugi mikrookoliš u životinjskim vrstama.
“Stvar koju dan danas ne razumijemo je kako virus može biti takoreći podmukao, i da izazove infekciju koju mi ne osjetimo, koja je asimptomatska”, dodaje.
Asimptomatsko svojstvo virusa odgovorno je za pandemiju, kaže Jonjić
Kaže da je to svojstvo virusa odgovorno za pandemiju, jer je teško shvatiti da se praćenje ovog virusa ne može organizirati na način kako se to nekada radilo, nego moramo usvojiti mehanizme praćenja koji uključuju i ljude s blagim simptomima ili bez njih, jer jedino tako možemo ograničiti širenje.
PROČITAJTE JOŠ
“Kad govorimo o imunosti koja bi se trebala steći procjepljivanjem populacije, slažem se da je to negdje oko 70 posto. Međutim to će biti teško postići iz prostog razloga što naša populacija nije sklona cijepljenju, a dio mlađe populacije neće biti uključen zato što cjepivo vjerojatno još uvijek neće biti odobreno za dob ispod 18 godina”, objašnjava imunolog Jonjić.
“Nama je važno da iskoristimo blagodat ovog cjepiva i zaštitimo ugrožene i što veći dio populacije, te ograničimo širenje virusa”, dodaje.
Jonjić: Ne bismo trebali računati na imunost krda
Prof. dr. Stipana Jonjić smatra da ne bismo trebali računati na imunost krda. Objašnjava kako ne znamo kako bi to funkcioniralo s obzirom na to da je značajan dio populacije rezistentan, a ne znamo mogu li takvi ljudi unatoč tome biti zaraženi i širiti virus dalje, čime sama imunost krda onda ne bi mogla biti postignuta.
O razvoju cjepiva komentira kako misli da su kompanije i znanstvenici koji su ih razvijali postupili pametno.
“Napravili su tip cjepiva koji će najvjerojatnije zaustaviti epidemiju. Ciljali su najosjetljiviji dio virusa, na površini virusne čestice, na koji tijelo treba razviti protutijelo i blokirati ga”, pojašnjava.
Strategije dostupnih cjepiva i njihove tehnologije su različite ali nijedna nije nova, ističe Jonjić
Kaže da su strategije dostupnih cjepiva i njihove tehnologije različite, ali da u biti ni jedna nije nova, tako ni strategija RNK cjepiva.
“Imate gen koji je pakiran u lipidnu ovojnicu ili nekako drugačije i on se unese u naše tkivo. Gen se prepiše u protein i taj protein je stran tijelu, on je antigen koji izazove upalnu odnosno imunosnu reakciju. Na njega nastanu antitijela i, pojednostavljeno, to je ono što nam treba da nas zaštiti od virusa”, kaže.
“Već 15 ili više godina se i RNK i DNK tehnologija za vakcinaciju testira na životinjama u znanstvene svrhe kako bi napravili protutijela. Mislim da je ta tehnologija jednostavnija i sigurnija od drugih”, izjavio je Jonjić.
“Nuspojave na cijepljenje poput temperature, bolova u mišićima su moguće jer su to znakovi da se nešto događa, upalna reakcija je početak imunog odgovora tijela na virus”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare